Suradnik10 u (test) 15:02, 29. travanj 2026.

2026-04-29T15:02:23Z

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2026. u 15:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Jubilarni članak\|163.000}}~~
	[[datoteka:Hand Pump - Animation.gif\|mini\|desno\|300px\|Način rada ručne stapne sisaljke.]]		[[datoteka:Hand Pump - Animation.gif\|mini\|desno\|300px\|Način rada ručne stapne sisaljke.]]

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

2026-04-19T08:49:27Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

Nova stranica

{{Jubilarni članak|163.000}}
[[datoteka:Hand Pump - Animation.gif|mini|desno|300px|Način rada ručne stapne sisaljke.]]

[[datoteka:Stapna sisaljka.png|mini|desno|300px|Presjek kroz ručnu stapnu pumpu.]]

[[datoteka:POMPA 2011 ubt.JPG|mini|desno|300px|Ručna stapna pumpa.]]

'''Ručna stapna pumpa''' ili '''ručna klipna pumpa''' ([[crpka]]) sastoji se od [[cilindar|cilindra]] u kojem se giba [[stap]]. Na stapu se nalazi [[tlačni ventil]], a na kraju cilindra, na koji se priključuje usisna [[cijev]], usisni [[ventil]]. Na dnu usisne cijevi nalazi se košara koja sprječava ulaz većih predmeta u pumpu. U košari, to jest na kraju usisne cijevi, smješten je [[nepovratni ventil]] koji služi da se usisna cijev potpuno ne isprazni. Povlačenjem [[poluga|poluge]] prema dolje podiže se stap i ispod njega nastaje pod[[tlak]]. Zbog toga veći [[atmosferski tlak]] tjera [[voda|vodu]] u cilindar i otvara usisni ventil. Kad stap ide prema dolje, ispod njega nastaje pretlak, pa se otvara tlačni, a zatvara usisni ventil. Voda sada dolazi iznad stapa, te se ponovnim dizanjem stapa tjera do izljeva. Razmak između dva krajnja položaja zove se [[stapaj]]. Neke sisaljke nemaju tlačni ventil u stapu, već je on smješten na ulazu u [[Tlačni cjevovod|tlačnu cijev]]. Opisana stapna pumpa je jednoradna jer za vrijeme jednog stapaja siše, a za vrijeme drugog tlači tekućinu.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Snaga pumpe ===
Korisna [[snaga]] ''Pk'' (u [[vat]]ima ili W) potrebna za dizanje tekućine na [[visina|visinu]] ''h'' (u [[metar|metrima]] ili m) jest:

:<math>P_k = m \cdot g \cdot h</math>

pri čemu je ''m'' [[masa]] tekućine u [[kilogram]]ima (kg), koja se diže u jednoj sekundi (s) ili [[maseni protok]], a ''g'' je [[ubrzanje zemljine sile teže]]. Međutim, zbog [[trenje|trenja]] u [[mehanizam|mehanizmu]] utrošena snaga ''Pi'' mora biti veća od korisne snage ''Pk''. Omjer između korisne i utrošene snage zove se [[Djelotvornost|mehanički stupanj iskoristivosti pumpe]] ''η'', to jest:

:<math>\eta = \frac{P_k}{P_i} </math>

pa je utrošena snaga ''Pi'' ([[vat|W]]):

:<math>P_i = \frac{P_k}{\eta} = \frac{m \cdot g \cdot h}{\eta} </math>

== Sisaljka ==
{{Glavni|Sisaljka}}

Pumpa ili crpka [[naprava]] je ili [[stroj]] za prijenos ([[transport]]) [[kapljevina|kapljevine]], odnosno njezinu dobavu na višu razinu ili u područje višega [[tlak]]a. Prijenos kapljevine sisaljka obavlja usisavajući ju kroz usisni [[cjevovod]], u radnom joj dijelu povećava ukupnu mehaničku [[energija|energiju]] ([[brzina|brzinu]], [[tlak]], ili oboje) i potom ispušta kroz [[tlačni cjevovod]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51090 |title=pumpa |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

=== Povijest ===
Prve naprave za dobavu vode s niže na višu razinu bile su kola s vjedricama, koja su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]] rabila pri [[Navodnjavanje|natapanju]]. Prvu je vijčanu pumpu 200. pr. Kr., prema predaji, izmislio [[Arhimed]] ([[Arhimedov vijak]]), a u isto je doba starogrčki izumitelj [[Ktesibije Aleksandrijski]] izradio dvocilindričnu stapnu crpku za gašenje [[požar]]a. [[Leonardo da Vinci]] i [[Galileo Galilei]] dali su svoj doprinos razvoju [[Klipna sisaljka|klipnih (stapnih) pumpa]], a talijanski inženjer [[Agostino Ramelli]] (1531. – 1600.) konstruirao je 1588. preteču današnjih rotacijskih lamelnih sisaljki. Tijekom 16. i 17. stoljeća razvijeni su u zapadnoj Europi složeni crpni uređaji za odvodnjavanje dubokih [[rudnik|rudničkih]] jama i opskrbu gradova [[vodovod|vodom]]. Prvu parnu pumpu patentirao je u Engleskoj 1698. [[Thomas Savery]] (1650. – 1715.), a [[Thomas Newcomen]] (1663. – 1729.) znatno ju je poboljšao 1711. uvođenjem [[Stapni i klipni strojevi|cilindra sa stapom]] što ga je pokretala [[Parni stroj|para]], te spajanjem stapajice parnog i pumpnoga stapa ozibnom polugom. Uz poboljšanja engleskog [[inženjer]]a Johna Smeatona (1724. – 1792.), takve su se pumpe sve do sredine 19. stoljeća u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj upotrebljavale za rudnička pumpna postrojenja i za opskrbu gradova pitkom vodom. Prvu turbosisaljku, gotovo neupotrebljivu za praktične primjene, napravio je 1732. Kernelien Le Demour, a prva takva pumpa, u osnovi jednaka današnjima, bila je takozvana sisaljka Massachusetts, izrađena u Bostonu 1818. Isprva su te pumpe bile pokretane parnim strojem, a od kraja 19. stoljeća i [[elektromotor]]om, te su ubrzo zamijenile stapne pumpe u gotovo svim područjima primjene. Danas se pumpe upotrebljavaju za različite namjene, pa su među strojevima po zastupljenosti odmah iza elektromotora.

==Izvori==

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Pumpe]]

Ručna stapna pumpa - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 15:02, 29. travanj 2026.

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)