WikiSysop: bnz

2022-03-24T11:45:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 11:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Romualdova pećina'''-->'''~~Romualdova pećina''' (''Špilja sv. Romualda'') je [[špilja]] na južnoj strani brda Sv. Martina, na istočnom kraju [[limski kanal\|Limskoga kanala]], na 128 m nadmorske visine. Nazvana je po [[sv. Romuald\|sv. Romualdu]] pustinjaku, koji je, prema [[legenda\|legendi]], tu živio. U znak sjećanja na njegov skromni život u pećini su se do 1942. priređivale [[procesija\|procesije]]. Iza uskog ulaza pećina se nastavlja kao vijugav hodnik dug 105 m, koji se mjestimice širi, tvoreći 7 većih prostorija, ali bez izrazitih pećinskih ukrasa. Visina varira 1 m – 5 m, a širina 2 m – 7 m. Prosječna je temperatura oko 14 °C, a vlažnost 68 %. Danas je pećina u sustavu zaštite kao fenomen krša i kao stanište kolonije [[šišmiš]]a (''Myotis myotis''). Istraživanjima tijekom 1961. i 1962. [[Mirko Malez]] je iskopao više sondi u kojima je pronađeno mnoštvo [[Kost\|kostiju]] oko 40 životinjskih vrsta te mikrolitički [[kremen\|kremeni]] artefakti [[Gravettien\|gravetienske]] gornjopaleolitičke kulture. Prisutnost mlađepaleolitičkoga lovca potvrđena je nalazom zuba djeteta iz skupine ''Homo sapiensa'' u tzv. sloju »c«. Kako u slojevima nije potvrđeno postojanje ognjišta, smatra se da je bila rabljena samo povremeno.		Romualdova pećina''' (''Špilja sv. Romualda'') je [[špilja]] na južnoj strani brda Sv. Martina, na istočnom kraju [[limski kanal\|Limskoga kanala]], na 128 m nadmorske visine. Nazvana je po [[sv. Romuald\|sv. Romualdu]] pustinjaku, koji je, prema [[legenda\|legendi]], tu živio. U znak sjećanja na njegov skromni život u pećini su se do 1942. priređivale [[procesija\|procesije]]. Iza uskog ulaza pećina se nastavlja kao vijugav hodnik dug 105 m, koji se mjestimice širi, tvoreći 7 većih prostorija, ali bez izrazitih pećinskih ukrasa. Visina varira 1 m – 5 m, a širina 2 m – 7 m. Prosječna je temperatura oko 14 °C, a vlažnost 68 %. Danas je pećina u sustavu zaštite kao fenomen krša i kao stanište kolonije [[šišmiš]]a (''Myotis myotis''). Istraživanjima tijekom 1961. i 1962. [[Mirko Malez]] je iskopao više sondi u kojima je pronađeno mnoštvo [[Kost\|kostiju]] oko 40 životinjskih vrsta te mikrolitički [[kremen\|kremeni]] artefakti [[Gravettien\|gravetienske]] gornjopaleolitičke kulture. Prisutnost mlađepaleolitičkoga lovca potvrđena je nalazom zuba djeteta iz skupine ''Homo sapiensa'' u tzv. sloju »c«. Kako u slojevima nije potvrđeno postojanje ognjišta, smatra se da je bila rabljena samo povremeno.

	2018. godine u uglednom arheološkom časopisu ''[[Antiquity]]'' objavljen je članak hrvatskih arheologa [[Darko Komšo\|Darka Komša]], iz [[Arheološki muzej Istre\|Arheološkog muzeja Istre]], te [[Ivor Karavanić\|Ivora Karavanića]], sa [[Zagreb\|zagrebačkog]] [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskog fakulteta]], u kojem su objavili kako su pronašli [[Prapovijesna umjetnost\|prapovijesne crteže]] koji sežu i do 30.000 godina u doba [[Starije kameno doba\|paleolitika]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-istarskoj-pecini-otkrivene-prapovijesne-slikarije-stare-vise-od-30-000-godina-1312537]</ref>		2018. godine u uglednom arheološkom časopisu ''[[Antiquity]]'' objavljen je članak hrvatskih arheologa [[Darko Komšo\|Darka Komša]], iz [[Arheološki muzej Istre\|Arheološkog muzeja Istre]], te [[Ivor Karavanić\|Ivora Karavanića]], sa [[Zagreb\|zagrebačkog]] [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskog fakulteta]], u kojem su objavili kako su pronašli [[Prapovijesna umjetnost\|prapovijesne crteže]] koji sežu i do 30.000 godina u doba [[Starije kameno doba\|paleolitika]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-istarskoj-pecini-otkrivene-prapovijesne-slikarije-stare-vise-od-30-000-godina-1312537]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T11:34:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Romualdova pećina''' (''Špilja sv. Romualda'') je [[špilja]] na južnoj strani brda Sv. Martina, na istočnom kraju [[limski kanal|Limskoga kanala]], na 128 m nadmorske visine. Nazvana je po [[sv. Romuald|sv. Romualdu]] pustinjaku, koji je, prema [[legenda|legendi]], tu živio. U znak sjećanja na njegov skromni život u pećini su se do 1942. priređivale [[procesija|procesije]]. Iza uskog ulaza pećina se nastavlja kao vijugav hodnik dug 105 m, koji se mjestimice širi, tvoreći 7 većih prostorija, ali bez izrazitih pećinskih ukrasa. Visina varira 1 m – 5 m, a širina 2 m – 7 m. Prosječna je temperatura oko 14 °C, a vlažnost 68 %. Danas je pećina u sustavu zaštite kao fenomen krša i kao stanište kolonije [[šišmiš]]a (''Myotis myotis''). Istraživanjima tijekom 1961. i 1962. [[Mirko Malez]] je iskopao više sondi u kojima je pronađeno mnoštvo [[Kost|kostiju]] oko 40 životinjskih vrsta te mikrolitički [[kremen|kremeni]] artefakti [[Gravettien|gravetienske]] gornjopaleolitičke kulture. Prisutnost mlađepaleolitičkoga lovca potvrđena je nalazom zuba djeteta iz skupine ''Homo sapiensa'' u tzv. sloju »c«. Kako u slojevima nije potvrđeno postojanje ognjišta, smatra se da je bila rabljena samo povremeno.

2018. godine u uglednom arheološkom časopisu ''[[Antiquity]]'' objavljen je članak hrvatskih arheologa [[Darko Komšo|Darka Komša]], iz [[Arheološki muzej Istre|Arheološkog muzeja Istre]], te [[Ivor Karavanić|Ivora Karavanića]], sa [[Zagreb|zagrebačkog]] [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]], u kojem su objavili kako su pronašli [[Prapovijesna umjetnost|prapovijesne crteže]] koji sežu i do 30.000 godina u doba [[Starije kameno doba|paleolitika]].<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-istarskoj-pecini-otkrivene-prapovijesne-slikarije-stare-vise-od-30-000-godina-1312537]</ref>

== Izvori ==
* [http://istrapedia.hr/hrv/849/romualdova-pecina/istra-a-z/ Istrapedia] K. Buršić-Matijašić: Romualdova pećina {{istrapedia}}
{{Izvori}}

[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]

Romualdova pećina - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica