Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

2026-04-03T23:40:55Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

←Starija inačica		Inačica od 3. travanj 2026. u 23:40
Redak 158:		Redak 158:
	[[Kategorija:Indoiranski narodi]]		[[Kategorija:Indoiranski narodi]]
	[[Kategorija:Romi\| ]]		[[Kategorija:Romi\| ]]
	~~[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]~~

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:07:40Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:07
Redak 128:		Redak 128:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{commons\|Roma people}}~~
	* [[Romski nacionalni forum]], sa sjedištem u Zagrebu, krovna je asocijacija Roma u Republici Hrvatskoj		* [[Romski nacionalni forum]], sa sjedištem u Zagrebu, krovna je asocijacija Roma u Republici Hrvatskoj
	* [[Dani kulture Roma]], kulturna manifestacija u [[Zagreb]]u koja promovira kulturno i tradicijsko naslijeđe romske manjine		* [[Dani kulture Roma]], kulturna manifestacija u [[Zagreb]]u koja promovira kulturno i tradicijsko naslijeđe romske manjine

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T02:40:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 02:40
Redak 3:		Redak 3:
	\| slika =[[Datoteka:Hungarian Gypsy Mother and Child NGM-v31-p563.jpg\|220px]]		\| slika =[[Datoteka:Hungarian Gypsy Mother and Child NGM-v31-p563.jpg\|220px]]
	\| opis slike =Romkinja s djetetom, [[Mađarska]]		\| opis slike =Romkinja s djetetom, [[Mađarska]]
	\| populacija = Prema procjenama između 5 i 10 milijuna, ili 1.500.000 prema drugim procjenama.<br>U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] 16.975 - popis<ref name="DZSRH_Popis2011">{{~~cite web~~ \|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html \|title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011. \|publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske \|accessdate=23. lipnja 2015.}}</ref>		\| populacija = Prema procjenama između 5 i 10 milijuna, ili 1.500.000 prema drugim procjenama.<br>U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] 16.975 - popis<ref name="DZSRH_Popis2011">{{Citiranje weba \|url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html \|title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011. \|publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske \|accessdate=23. lipnja 2015.}}</ref>
	Procjena Vlade RH 30.000-40.000<ref name="Ured_za_ljudska_prava_i_prava_manjina">{{~~cite web~~ \|url=https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/nacionalni-program-za-rome/socijalna-skrb/394\|title=NACIONALNI PROGRAM ZA ROME - SOCIJALNA SKRB \|publisher=Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina \|accessdate=11. svibnja 2018.}}</ref>		Procjena Vlade RH 30.000-40.000<ref name="Ured_za_ljudska_prava_i_prava_manjina">{{Citiranje weba \|url=https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/nacionalni-program-za-rome/socijalna-skrb/394\|title=NACIONALNI PROGRAM ZA ROME - SOCIJALNA SKRB \|publisher=Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina \|accessdate=11. svibnja 2018.}}</ref>
	\| regije = Najbrojniji su (s više od pola milijuna njih) u Mađarskoj, Bugarskoj, nekadašnjoj Jugoslaviji, itd. (vidi podnaslov Populacija)		\| regije = Najbrojniji su (s više od pola milijuna njih) u Mađarskoj, Bugarskoj, nekadašnjoj Jugoslaviji, itd. (vidi podnaslov Populacija)
	\| regija1 =		\| regija1 =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:34:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Etnička grupa
| ime =Romi
| slika =[[Datoteka:Hungarian Gypsy Mother and Child NGM-v31-p563.jpg|220px]]
| opis slike =Romkinja s djetetom, [[Mađarska]]
| populacija = Prema procjenama između 5 i 10 milijuna, ili 1.500.000 prema drugim procjenama.<br>U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 16.975 - popis<ref name="DZSRH_Popis2011">{{cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |title=STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011. |publisher=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |accessdate=23. lipnja 2015.}}</ref>
Procjena Vlade RH 30.000-40.000<ref name="Ured_za_ljudska_prava_i_prava_manjina">{{cite web |url=https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/nacionalni-program-za-rome/socijalna-skrb/394|title=NACIONALNI PROGRAM ZA ROME - SOCIJALNA SKRB |publisher=Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina |accessdate=11. svibnja 2018.}}</ref>
| regije = Najbrojniji su (s više od pola milijuna njih) u Mađarskoj, Bugarskoj, nekadašnjoj Jugoslaviji, itd. (vidi podnaslov Populacija)
| regija1 =
| pop1 =
| ref1 =
| regija2 =
| pop2 =
| ref2 =
...
| regija31 =
| pop31 =
| ref31 =
| jezik = Većinom romski jezik različitih varijanti, iako neki, primjerice, govore samo [[Vlaški jezik|vlaški]] ili jezik svoje okoline
| vjera =
| srodne =
}}
'''Romi''' ([[romski jezik|ro]]. रोमानी, ''Rom'', ''Rrom'', ili ''Rroma''), često i '''Cigani''', što neki smatraju pogrdnim, tradicionalno su [[nomadi|nomadski]] narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-iranskoj jezičnoj porodici. U sjeverozapadnoj [[Indija|Indiji]] ima jezika kojima je romski jezik srodan. Njihove migracije počinju iz [[Azija|Azije]] možda u 13. stoljeću, i otuda se počinju širiti [[Europa|Europom]], u svakom slučaju u zapadnoj Europi dolaze negdje u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], da bi se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] proširili cijelom Europom. Na područje [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] dolaze kasnih 1800.-tih godina. Raširivši se širom svijeta Roma (pred kraj [[20. stoljeće|20. stoljeća]]) ima između deset i dvanaest milijuna. Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: [[Gitani]] (Gitanes), [[Kalderaši]] (Kalderash) i [[Manuši]] (Manush). [[8. travnja]] obilježava se [[Svjetski dan Roma]], počevši od [[1971.]] godine, a koji se prvi put proslavio u [[London]]u.

U vjerskom pogledu Romi su nejedinstveni, jer ih ima u obliku pravoslavnih kršćana, muslimana, katolika, ali i pripadnika drugih religija.

Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, crne kose.{{Nedostaje izvor}} Studije o genetskom podrijetlu bugarskih, baltičkih i vlaških Roma ukazuju da oko 50% proučenih Y [[kromosom]]a i mitohondrijske [[DNK]] pripadaju muškoj haplo grupi H (ha) i ženskoj haplo grupi M (em), haplo grupama koje su široko rasprostranjene širom Južne i središnje Azije. Muška haplo grupa R1a1 je rijetka među Romima, ali je ima oko 50% u muškim Y kromosomima u sjevernoj Indiji i Pakistanu.{{Nedostaje izvor}} Njihova himna je [[Đelem, đelem]], što na hrvatskom jeziku znači ''Idem, idem''.

== Ime ==
Pogrdni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u europske jezike u raznim varijantama.{{Nedostaje izvor}} [[Nijemci]] su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigajner; Cigojner); mađarski: Cigány; litvanski: Cigonas; talijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena [[Čangar]], gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina. Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok ih pripadnici drugih naroda vrlo često, iz poruge, nazivaju Ciganima. Sami Romi nikada nisu koristili taj naziv za svoj narod. Ne postoji nikakva veza između imena Roma i [[Rumunjska|Rumunjske]] (''Romania''), no, međutim, Rumunjska je treći svjetski rekorder po broju Roma, nakon Indije (5,794,000<ref>Banjara, Hindu of India. Joshua Project. Retrieved on 2007-10-03.</ref>) i [[Turska|Turske]] (3,000,000-5,000,000<ref>Lambanis or Gypsies. Kamat. Retrieved on 2007-10-03.</ref>). U Rumunjskoj ima otprilike 700,000 – 2,500,000 Roma.<ref>No official count; estimate from Reaching the Romanlar—A Feasibility Study Report (International Romani Studies Network), Istanbul: 2006, p.13. See also Turkey: A Minority Policy of Systematic Negation (IHF report) and SERİN, Ayten (08-05-2005). AB ülkeleriyle ortak bir noktamız daha ÇİNGENELER. Hürriyet. Retrieved on September 23, 2006.</ref>

Postoji još nekoliko naziva za ovaj narod, a razlog je taj što se mislilo da su Cigani porijeklom iz [[Egipat|Egipta]], otuda španjolski naziv Gitanos i engleski Gypsies, i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] razvio se naziv Jeđupi ili Jeđupci, pa naziv Đupci u [[Makedonija|Makedoniji]]. Kod Turaka Osmanlija i [[Arapi|Arapa]], isto prema Egiptu, nastao je naziv Fir'aun kawmy ('faraonov narod'), on se u [[Mađarska|Mađarskoj]] pretvorio u 'pharao nepe', a preko [[Turci|Turaka]] je u [[Bosna|Bosnu]] ušao kao Firauni, otuda i hipokoristik firko. Francuzi su nadalje za njih napravili i naziv Bohémiens (od Bohemija, [[Češka]]). Cigane ili Rome poznaju i [[Skandinavija|skandinavski]] narodi koji ih prozvaše Tatern i Heiden (=pogani'). Romi su jedini narod na svijetu, za koji se barem u Hrvatskoj zahtijeva, da ih se naziva imenom kojim oni zovu sami sebe. U posljednje vrijeme u nekim krugovima se postavlja pitanje ispravnosti korištenja imena "Cigan", "Ciganin" i "Cigani". Rasprava o tome nije otišla dalje od [[politika|dnevnopolitičke]] upotrebe i česte [[zlouporaba|zlouporabe]].

== [[Povijest]] Roma ==
[[Datoteka:Romany children.jpg|mini|317px|lijevo|Romska djeca iz [[Češka|Češke]]]]
Romi su tradicionalno [[nomadi|nomadski]] narod. Vjeruje se da su napustili [[Indija|Indiju]] oko [[1000.]] godine i da su prošli kroz zemlje koje su danas obuhvaćene granicama [[Afganistan]]a, [[Iran]]a, [[Jemen]]a, i [[Turska|Turske]]. Dio Roma i danas živi na istoku, čak i u Iranu, uključujući i neke koji su se selili u Europu i potom se vratili. Početkom 14. stoljeća, Romi dolaze na [[Balkan]], a početkom 16. stoljeća se sele sve do [[Škotska|Škotske]] i [[Švedska|Švedske]]. Neki Romi su se selili prema jugu kroz [[Sirija|Siriju]] k [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], dolazeći u Europu preko [[Gibraltar]]a. Oba ogranka [[migracija|migracije]] su se srela u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]]. Ljudi slični Romima i danas žive u Indiji, a najvjerojatnije potječu iz indijske pustinjske države [[Radžastan]] (Rajasthan).

Uzroci seobe Roma su jedna od najvećih zagonetki u [[povijest]]i. Postoji teorija da su Romi podrijetla iz niske društvene rase [[hinduizam|hinduističkih]] ljudi bili regrutirani i kao takvi su poslani na zapad kako bi se suprotstavili [[islam]]skoj vojnoj ekspanziji. Prema drugoj teoriji, Romi su potomci zarobljenika uzetih u roblje od strane muslimanskih osvajača sjeverne Indije i vremenom su razvili posebnu kulturu u zemlji svog zatočeništva. Zabilježeno je da je Mahmud od Gaznija uzeo pola milijuna zarobljenika tijekom tursko-perzijske invazije na [[Sind]] i [[Pendžab]] u Indiji. Zašto se Romi nisu vratili u Indiju, birajući umjesto toga da putuju na zapad u zemlje Europe, je enigma koja može biti povezana sa vojnom službom pod muslimanima.

Useljavanje Roma u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] je počelo u kolonijalna vremena u malim grupama na području Virginije i Francuske Louisiane. Veće useljavanje je počelo poslije [[1860.]] godine, sa dolaskom grupa Romnišala iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Najveći broj romskih doseljenika je došao početkom dvadesetog stoljeća, uglavnom preko vlaških grupa i Kalderaša. Ove dvije grupe se često ne povezuju jedna sa drugom. Veliki broj Roma se također naselio u Srednjoj Americi.

== Odbacivanje ==

Zbog njihovog nomadskog načina života, oduvijek je postojalo međusobno nepovjerenje između Roma i njihovih sjedilačkih susjeda. Za njih se vjerovalo, i još uvijek se vjeruje, da su prosjaci, lopovi, otmičari, neprilagodljivi za sjedilački život i posao. Zbog svega toga bili su izlagani progonima. Romi su ponekad u svoje redove prihvaćali i društvene otpadnike. U razdoblju prosvjetiteljstva [[Španjolska]] je pokušala promijeniti otpadnički status Roma zabranom upotrebe riječi ''hitano'' i asimilacijom Roma u društvo, primoravajući ih da se odreknu svog jezika i načina života. Taj pokušaj je bio neuspješan.

[[Datoteka:Roma flag.svg|mini|230px|Zastava Roma]]
Tamo gdje je to bilo moguće Romi su nastavili sa svojim nomadskim životom, ali u mnogim slučajevima, pogotovo u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], oni žive sjedilačkim životom u gotovo nepodnošljivim životnim uvjetima. I dan danas postoje sukobi između Roma i sjedilačkog stanovništva koje živi oko njih. Uobičajene žalbe su da Romi kradu i da žive od socijalne pomoći.

== Komunizam ==

=== Romi u nekadašnjim komunističkim zemljama i život ===

Mnoge zemlje članice bivšeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije imali su znatnu romsku populaciju. Nivo integracije Roma u društvo je i dalje bio ograničen. Romi su se nalazili uglavnom na marginama društva, živeći u naseljima koja podsjećaju na geta. Samo mali broj romske [[Djeca|djece]] završilo bi srednju školu. Romi su se uglavnom osjećali odbačenima od države i društva, što je stvaralo dalje prepreke njihovoj integraciji.

Za vrijeme komunizma, Romi su bili predmet asimilacijskih pritisaka (na primjer, službena upotreba romskog jezika je bila zabranjena), ali je njihova socijalna situacija bila relativno dobra. U sistemima planske ekonomije oni su uglavnom bili zaposleni kao nekvalificirana radna snaga, ali je takav posao zbog komunističke ideologije bio relativno dobro plaćen. Situacija se promijenila poslije raspada Sovjetskog Saveza i raspada komunizma u Istočnoj Europi. Romi od tada imaju problema da nađu posao na standardnom tržištu rada uglavnom zbog relativno niskog nivoa obrazovanja, niskih kvalifikacija, ali i predrasuda poslodavaca.

Citat iz The Guardiana ([[8. siječnja]] [[2003.]]):

"U [[Češka|Češkoj Republici]], 75% romske djece obrazuje se u školama za osobe s teškoćama u učenju i 70% Roma je nezaposleno (u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 9%). U [[Mađarska|Mađarskoj]], 44% romske djece pohađa specijalne (posebne) škole, dok je 74% muškaraca i 83% žena nezaposleno. U [[Slovačka|Slovačkoj]], 28 puta je veća vjerojatnost da će romska djeca biti poslana da idu u specijalne škole, nego neromska djeca; nezaposlenost se kreće oko 80%."

U nekim zemljama, dio problema također ovisi i o socijalnoj pomoći. Za neke romske obitelji je isplativije da žive od socijalne pomoći nego od loše plaćenih poslova. To stvara mnogo novih problema: gnjev protiv Roma, uvjete za razvoj kriminala i izuzetnu osjetljivost na promjene u socijalnom osiguranju. Dobar primjer za to posljednje je [[Slovačka]] gdje je smanjenje visine iznosa socijalnog osiguranja (obitelj dobiva nadoknadu samo za prva tri djeteta) dovelo do građanskih nemira u nekim romskim selima.

[[Datoteka:Spiezer Schilling 749.jpg|mini|238px|lijevo|Nekadašnji Romi u [[Švicarska|Švicarskoj]], 15. stoljeće]]
U većini zemalja [[Europska unija|Europske unije]] Romi mogu dobiti priliku da vode normalne živote. Neke romske obitelji se bolje integriraju u veće zajednice izbjegavajući da imaju neobično mnogo djece, tako da ne žive od socijalne pomoći. Ipak, ''oči neromskog svijeta vide samo Rome koji iz raznoraznih razloga još uvijek žive po kartonskim kolibicama i koji prose po ulicama, stvarajući tako lošu sliku o svim ostalim Romima''. Lokalne vlasti pokušavaju pomoći takvim ljudima poboljšavajući infrastrukturu u njihovim naseljima i pomažući ih novčano, ali ta pomoć je uglavnom površna i nedovoljna.

U lipnju 2004. godine, Livija Jaroka je postala drugi, a za sada i jedini, Rom koji je član [[Europski parlament|Europskog parlamenta]], pošto se nalazila na izbornoj listi mađarske desničarske, Fides partije, u vrijeme kada je Mađarska pristupala Europskoj uniji. Huan de Dios Ramirez Eredia, iz Španjolske, je bio prvi Rom član Europskog parlamenta.

== Običaji Roma ==

Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno su veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Oni su lutajući narod indijskog porijekla raspršen širom svijeta, pretežno u Europi. Tradicionalni Romi posebno cijene proširenu obitelj. Nevinost je ključna za neudatu ženu. I muškarci i žene se često vjenčavaju kao veoma mladi, obično, u prosjeku, imaju između 15 i 25 godina. Međutim, u vezi sa romskim običajima oko vjenčanja postoje i izvjesne kontroverze, naročito one koje se tiču odvođenja u ropstvo. [[2003.]] godine je Tortica, jedan od mnogobrojnih romskih plemenskih kraljeva, zabranio svojim podanicima da vjenčaju djecu prije nego što ona odrastu.

Zajednice Roma biraju svoga ''kneza'' koji pred vlastima zastupa svoje ''pleme''. On se lijepo oblači, a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj. Uz njega se nalazi i ''ciganska majka'' koja čuva i gaji ''ciganske'' običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.
Od mjesta do mjesta, romska obitelj može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ''ciganski knez''. Obitelji su im velike, s mnogo djece.
Religija Roma je [[magija]], a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj pravoslavne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i u uroke. U mjesecu svibnju dolaze na hodočašće grupe Roma katolika i sakupljaju se na jugu Francuske u gradu [[Saintes-Maries-de-la-Mer]].
[[Datoteka:Khamoro Roma Festival 2007 Prague.jpg|mini|290px|Romske plesačice na Svjetskom romskom festivalu u [[Prag]]u]]

Romi su skloni glazbi i u mnogim su zemljama poznati kao profesionalni glazbenici. Njihovi orkestri sviraju pod vodstvom 'primaš'-a, koji improvizira melodije dodajući ih iznova, orkestar ga prati. Glazbala kojima se služe su prvenstveno violina, pa violončelo, kontrabas i cimbala.. Veoma su po ovoj glazbi poznati Romi u Mađarskoj.

== Jezik ==

[[Romski jezik|Jezik Roma]] (ro. ''e Romani chib'', ''e Romani ćhib'' ili ''e Romani čhib'') pripada indijskoj grani jezika u koji je ipak tijekom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam [[rječnik]]. Jezik im većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam [[padež]]a. Posuđenice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; glagola ima tri vrste. Većina Roma govori neku od varijanti romskog jezika. Analiza romskog jezika je pokazala da je on blisko povezan sa indo-europskim jezicima koji se govore u sjevernoj [[Indija|Indiji]] i [[Pakistan]]u. Ova činjenica je važna za utvrđivanje geografskog podrijetla Roma, pogotovo zbog toga što pozajmljenice u romskom jeziku omogućavaju praćenje sheme njihovih seoba k zapadu.

Suvremena [[lingvistika]] je utvrdila povezanost romskog jezika sa pendžapskim i potoharskim jezikom, koji se govore u [[Sjeverna Indija|sjevernoj Indiji]] i [[Pakistan]]u. Lingurari su jedina skupina vlaških Roma koja ne poznaje romski jezik, a govore samo vlaški jezik.

Neki Romi su razvili specifične kreolske i/ili miješane jezike, među kojima se izdvajaju sljedeći:

*[[rodi]] ili norveški romski.
*[[Kaló]] ili iberijski romski, koji koristi romske riječi (leksikon) i gramatiku [[španjolski|španjolskog jezika]], tzv. kalé. Izvor je mnogih riječi španjolskog [[sleng]]a i [[žargon]]a.
*[[Lomavrenski]] romski ili jemenski romski.
*[[Angloromski]] ili engleski romski.
*[[Romskogrčki]] ili grčki romski.
*[[Romskosrpski]] ili srpski romski.
*[[Tavringerski romski]] ili švedski romski.

Posljednjih godina se pojavio pokret koji zagovara upotrebu „dvostrukog r“ pri pisanju imena „Rromi“, pošto u romskom jeziku „r“ i „rr“ predstavljaju dva različita glasa. Romi su s područja bivše Jugoslavije govorili [[romski]]m, [[srpski]]m, [[Vlaški jezik|vlaški]]m i [[turski]]m jezikom, a bili su [[pravoslavlje|pravoslavci]] ili muslimani. Bili su stalno nastanjeni, ali bilo je i lutajućih Roma. Po zanimanju bili su svirači, trgovci stokom, kovači, zemljoradnika, itd.

== Populacija ==
Prema popisu stanovništva 2011. godine Roma je u Hrvatskoj bilo 16.975.<ref name="DZSRH_Popis2011"/> Teško je sa sigurnošću utvrditi broj Roma u svijetu. Prema nekim mišljenjima ima ih oko 1.500.000, a prema drugima između 5 i 10 milijuna, ili čak 15 milijuna ili više. Smatra se da između 6 i 8 milijuna Roma živi u [[Europa|Europi]]. Najveća populacija Roma živi na [[Balkan]]skom poluotoku, u središnjoj Europi, [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Rusija|Rusiji]] i državama bivšeg [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]]. Manji broj Roma živi širom [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]], [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]].

Zemlje u kojima živi preko pola milijuna Roma su: [[Rumunjska]], [[Bugarska]], [[Mađarska]], bivša [[SFRJ|Jugoslavija]] i [[SAD|Sjedinjene Američke Države]]. Najveći udio Roma u ukupnom broju stanovnika ima [[Slovačka]] - od 5.400.000 stanovnika Slovačke, 320.000 su Romi.

== Podjela ==

Rome su tradicionalno dijelili po teritorijalnim, kulturološkim i dijalektološkim razlikama na 3 glavne grupe:
*[[Kaldereši]] (kovači koji su došli sa Balkana u Središnju Europu, a zatim se selili i do Sjeverne Amerike). Predstavljaju najbrojniju romsku populaciju.
*[[Manuši]] (poznati i kao Sinti), uglavnom naseljavaju Alzas i okolne regije [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]]. Poznati su kao putujući zabavljači i cirkusanti;
*[[Gitani]]
Svaka od ovih grupa se dalje dijeli na 2 ili više podgrupa što ovisi od zanimanja kojim se bave i/ili teritorije s kojeg potječu. Neke od ovih podgrupa su: Mačvaje, Lovari, Čurari, Sinti, Rudari, Bojaši, Ludari, Luri, Šorašaji, Ungarice, Bašalde i Romungro.

Na seminaru u [[Strasbourg]]u 2003.<ref>[http://www.coe.int/t/dg3/romatravellers/Documentation/culture/repseminaronCulturalIdentities_en.asp Report of the Seminar (Strasbourg, 2003)]</ref> gdje su prisustvovali predstavnici Roma, Putnika, Džipsija i drugih srodnih etničkih skupina, o čemu je izvještavala Aleksandra Rajkova, detaljno su iznesene razlike među različitim romskim zajednicama. U izlaganju [[Delia-Madalina Grigore]] iz [[Galaţi]]ja, govorilo se o kulturnom identitetu, Rromanipen, romskom identitetu između arhetipa i stereotipa. Na seminaru su iznesene i razlike između Roma i srodnih ne-romskih etničkih skupina među kojima su:

A) [[Balkanski Egipćani]] o kojima govori [[Rubin Zemon]], sa etnonimima koji podsjećaju na Egipat: Gjyp, Egjyp, Magjyp, Evgjit, Jevg u Albaniji; Gjupci, Egjupci, Jupci, Ejupci, Ojupci u Makedoniji; Agupti u Bugarskoj; i Kepti, Kiptijani, Misirli u Turskoj. Njima pripadaju i skupine koje svoje ime dobivaju po zanimanjima, to su [[Kovaci]] (kovači), [[Esnaf]] (zlatari), [[Aškali]] (ugljenari). Drugi nazivi za nih su po Rubinu Zemonu i Faraon, Firaon, Farvan (faraon), Airli, Gjivagjani, Latini, etc.

B) [[Bajaši]], koje je predstavila [[Letitia Mark]] iz Temišvara, koja kaže da njihovo ime znači rudari, da govore posebnim rumunjskim poddijalektom, te da su diskriminirani.

C) [[Aškali]]je, koje je predstavila [[Rabije Krasniqi]] sa Kosova, koji su miješanog romsko-albanskog porijekla, a kultura im se zasniva na temeljima romskih i albanskih elemenata.

D) [[Putnici]] (Travellers), ili irski putnici koje je predstavio [[Brendan O’Caolin]], predkeltskog su porijekla, a govore jezikom shelta ili gamon. Oni su putujuća populacija svirača, limara i slično, poglavito nepismeni s vlastitim usmenim predajama.

E) [[Jeniši]], koje je predstavio na seminaru Robert Huber. Ima ih oko 35,000, govore jeniški, a većina i švicarski-njemački. U obrazovanju su diskriminirani. Svijetle su puti.

== Galerija slika ==
<gallery>
Slika:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Young Gypsies (1879).jpg|Mladi Romi iz [[Francuska|Francuske]], 19. stoljeće
Slika:Eurogipsy.PNG|Rasprostranjenost Roma
Slika:Spanish Gypsy Girls NGM-v31-p267.jpg|Tri Romkinje u Španjolskoj
Slika:Romowie 58.jpg|Ples Romkinji
</gallery>

== Poveznice ==
{{commons|Roma people}}
* [[Romski nacionalni forum]], sa sjedištem u Zagrebu, krovna je asocijacija Roma u Republici Hrvatskoj
* [[Dani kulture Roma]], kulturna manifestacija u [[Zagreb]]u koja promovira kulturno i tradicijsko naslijeđe romske manjine
* [[Isabel Fonseca]], svoje četverogodišnje iskustvo življenja s Romima od [[Albanija|Albanije]] do [[Poljska|Poljske]], njihovu svakodnevicu, jezik, vjerovanja, običaje, obiteljske odnose opisala je u knjizi "Sahranite me uspravno: Cigani i njihov put" (''Bury Me Standing: The Gypsies and Their Journey'')

== Vidi još ==
* [[Romi u Bosni i Hercegovini]]
* [[Romi u Hrvatskoj]]
* [[Romi u Mađarskoj]]
* [[Romi u Rumunjskoj]]
* [[Romi u Sjevernoj Makedoniji]]
* [[Romi u Vojvodini]]
* [[Romi u Urugvaju]]

== Preporučena literatura ==

* Achim, Viorel (2004). "The Roma in Romanian History." Budapest: Central European University Press. {{ISBN|9639241849}};
* McDowell, Bart (1970). "Gypsies, Wanderers of the World". National Geographic Society. {{ISBN|0870440888}};
* "Gypsies, The World's Outsiders. National Geographic, April 2001, 72-101.
* Mile Nedeljković, Leksikon naroda sveta, Beograd, 2001.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.unija-roma.hr Unija Roma Hrvatske (URH) - Udruga Žena Unije Roma Hrvatske (UŽUR)]
* [https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53315 Romi], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]

== Reference i izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Indoiranski narodi]]
[[Kategorija:Romi| ]]
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]

Romi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica