WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:06:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:06
Redak 46:		Redak 46:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{Commonscat\|Romanesque art}}~~
	* [[predromanika]]		* [[predromanika]]
	* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Romanika\|romanika u Hrvatskoj]]		* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Romanika\|romanika u Hrvatskoj]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T00:48:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:CampodeiMiracoliPisa edit.jpg|mini|350px|<center>''[[Katedralni trg u Pisi]]'' s [[Krstionica|krstionicom]] u prednjem planu, [[Bazilika|bazilikom]] u sredini i [[Kosi toranj u Pisi|tornjem]] u pozadini.]]
'''Romanika''' (prema [[latinski|latinskom]] ''Romanus'': „rimski”) je prvi [[stil]] u [[Zapadna umjetnost|europskoj umjetnosti]] koji se razvija u razdoblju od 1000. godine do pojave [[gotika|gotike]] koncem 12. stoljeća, paralelno s razvojem [[Monah|monaštva]] u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Ta je kronologija samo uvjetna jer se može ustanoviti izrazita dijakronija između različitih područja. Dok je primjerice u drugoj polovici 12. st. romanika cvjetala u Španjolskoj, Italiji, južnoj Francuskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, već od 1140. najavljivalo se razdoblje gotike u sjevernoj Francuskoj<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53288 romanika], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; pristupljeno 11. studenog 2016.</ref>.

Određenje stila naslijeđeno je iz 19. st., kada je izmišljen termin ''romanika'' kako bi se označila umjetnost prvoga [[srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovnog stila]], prije gotike. Kao što mu ime kaže, određen je u odnosu na rimsku umjetnost jer se mislilo da iz nje derivira<ref name=HELZMK/>. Izraz ''romanički'' potječe od izraza „rimski”, jer je način građenja čvrstih masivnih crkava s bačvastim [[svod]]ovima bio inspiriran [[Umjetnost starog Rima|rimskim]] [[bazilika]]ma.
[[Datoteka:Basilique de Vézelay Narthex Tympan central 220608.jpg|mini|250px|<center>Središnji [[timpan]] [[portal]]a u [[narteks]]u s [[reljef]]om ''[[Posljednji sud|Posljednjeg suda]]'' iz 12. st., [[Opatija Vézelay]] u pokrajini [[Burgundija|Burgundiji]], Francuska.]]
Dok su prethodne umjetnosti ([[Karolinška renesansa|Karolinška]] i [[Otonska renesansa|Otonska]]) bile izrazito dvorske, romanika se raširila cijelom zapadnom [[Europa|Europom]] bez jedinstvenog centralnog izvora ([[Put svetog Jakova]]). Područje rasprostiranja ove umjetnosti je od sjeverne [[Španjolska|Španjolske]] do [[Rajna|Rajnske]] oblasti i od [[Škotska|Škotske]] do srednje [[Italija|Italije]], a najbogatije se razvija u [[Francuska|Francuskoj]]. Postao je prvi srednjovjekovni stil prisutan u cijeloj Europi, iako su postojale određene regionalne jedinstvenosti<ref name=CRD/>.

[[Datoteka:Stjacquescompostelle1.png|mini|lijevo|250px|<center>''[[Put svetog Jakova]]'' je područje u kojemu se najprije pojavila i cvala romanika.]]
==Povijest==
[[Datoteka:Odo bayeux tapestry.png|mini|lijevo|250px|<center>Detalj [[Tapiserija iz Bayeuxa|tapiserije iz Bayeuxa]] koja opisuje [[Normani|Normansko]] osvajanje [[Engleska|Engleske]] iz 11. st.]]
{{glavni|Srednji vijek}}

U doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] veliki dio Europe bio je u sastavu jedne države, no raspadom Zapadnog Rimskog Carstva u [[5. stoljeće|5. st.]] nastale su brojne državice. [[Karlo Veliki]] u [[9. stoljeće|9. st.]] je ponovno ujedinio gotovo cijelu zapadnu Europu, ali već u 11. st., na području gdje je danas tridesetak država, tada je bilo dvjestotinjak; što vojvodstava, što [[grofovija]], što [[kneževina]], što [[kraljevina]] itd. Pa i svaka ta jedinica zatvarala se u svoje granice gdje su se nizali posjedi glavnih nositelja društvenog života: plemstva, svećenstva i građanstva. Ta trodijelna moć očituje se gradnjom pretežno tri vrste objekata: plemićki [[Dvorac|dvorci]] (feudalni [[burg]]ovi), [[samostan]]i i [[grad]]ovi.
[[Kršćanstvo]] je tada bilo sveprisutno, [[Barbari|barbarski narodi]] su gotovo već svi primili kršćansku vjeru, posebno su jaki crkveni redovi [[benediktinci]] i [[cisterciti]]. Nije bilo središnje političke vlasti u Europi, ali je [[Papa]] utjelovljavao središnju duhovnu vlast.
[[Datoteka:Poitiers,_%C3%89glise_Notre-Dame_la_Grande-PM_31759.jpg|mini|250px|<center>Pročelje crkve ''[[Notre-Dame la Grande u Poitiersu]]'' (Francuska), 11. i 12. st.]]
Razdoblje romanike nije jedinstveno i može se razlučiti nekoliko razvojnih faza. Doba mutacije, kada se uočavaju inovacije koje će omogućiti razvoj novoga stila, od 960. do 1060., čini prijelaz između ranog i zreloga srednjeg vijeka. No ne kao potpuna promjena, nego kao most između dviju razvojnih faza impregnirano kontinuitetom. To je i doba stvaranja novih dinastija, [[Otonska dinastija|Otona]] (962.), pa nakon njih [[Salijska dinastija|Salijevaca]] (1024.), koji su činili temelj budućega [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskoga Carstva]], dok je [[Francusko kraljevstvo]] dobilo novu dinastiju [[Dinastija Capet|Kapetovića]] (987.). Kršćanstvo se širilo na srednju Europu ([[Poljska]]), pa i [[Skandinavija|Skandinaviju]], a u [[Španjolska|Španjolskoj]] je postupno potiskivalo [[Arapi|Arape]]. Unutarnja evolucija Crkve također je bitan razvojni čimbenik. Monastička reforma pokrenuta u [[Cluny]]ju, ali i [[Gorze]]u u zemljama Carstva te [[Glastonbery]]ju u Engleskoj gotovo istodobno pokreće Europu. Taj je monastički pokret rezultirao novim položajem Crkve u društvu koji je kulminirao u doba [[Grgur VII.|grgurovske]] reforme u drugoj polovici 11. st.<ref name=HELZMK/> Uopće je u to vrijeme vladalo vjersko oduševljenje koje je doseglo svoj vrhunac u [[Križarski ratovi|Križarskim ratovima]] (na samom kraju [[11. stoljeće|11. st.]]).

S pojavom prvih konstrukcija arhitekture i prvih velikih portala od sedmoga desetljeća 11. st. nastupilo je doba zrele romanike čije je bitno obilježje regionalizam.

Nastaje građanska srednja klasa (zanatlije i trgovci) koji se učvršćuju između seljaštva i plemstva kao važan činitelj [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] društva.

==Arhitektura==
[[Datoteka:Abside et clocher de St Sernin.jpg|mini|<center>[[Crkva Saint-Sernin]] u [[Toulouse]]u ([[Francuska]]), 1080.-1120.]]
{{glavni|Arhitektura romanike}}
U Romanici dolazi do velikog procvata građevinske djelatnosti, posebno izgradnja crkvi, plemićkih [[utvrda]] ([[donjon]]) i [[samostan]]a. Kamen je glavni građevinski materijal, zidine masivne i široke (osmišljeni kao jedinstvena organska forma), otvori rijetki, polukružni i uski, a dimenzije se povećavaju usavršavanjem tehnika izgradnje. U crkvenom graditeljstvu prevladavaju jednostavne građevine masivnih [[zid]]ova, bogata vodoravna raščlanjenost, kameni polukružni i bačvasti [[svod]]ovi, polukružni [[Luk (arhitektura)|luk]]ovi i kvadratni [[kapitel]]i često urešeni biljnim i figuralnim motivima.

==Kiparstvo==
{{glavni|Kiparstvo romanike}}
[[Datoteka:Autun St Lazare Tympanon.jpg|mini|200px|lijevo|<center>''[[Posljednji sud]]'' u [[timpan]]u [[portal]]a katedrale St.-Lazare u [[Autun]]u, [[Francuska]] iz 12. st.]]
Skulptura je i dalje vezana uz arhitekturu, ali je novi položaj Crkve u društvu nalagao iznošenje programa na pročelje. Ta eksteriornost prvo se pokazala plitkim [[reljef]]ima kao aplikacijama na pročelju. Na skulpturi romanike javlja se ponovo, prvi put nakon [[Ranokršćanstvo|kasne antike]], jak osjećaj za plastično, a u obradi detalja težnje za shematiziranjem. Figurativno kiparstvo, izvorno obojeno živim bojama, igralo je značajnu ulogu i bilo je integralni dio romaničkih građevina, kao primjerice na [[kapitel]]ima stupova, i oko impresivnih [[portal]]a, najčešće na [[zabat|timpanonu]] iznad glavnih vrata (''Saint-Genis-des-Fontaines'', nadvratnik). Neki od najljepših primjera su [[opatija Vézelay]] i [[Autunska katedrala]].

Skulptura u metalu ekspresivnija je i plastičkija (Majka Božja iz Essena, oko 1000., [[Gerovo raspelo]], kraj 10. st.), čak i kada je riječ o reljefu (brončane vratnice u [[Hildesheim]]u)<ref name=HELZMK/>.

==Slikarstvo==
{{glavni|Slikarstvo romanike}}
[[Datoteka:Meister aus Tahull 001.jpg|mini|<center>[[Freska]] iznad oltara koja prikazuje ''Krista u slavi'', oko 1220., San Clemente, [[Vall de Boi]], [[Barcelona]].]]
Romaničko slikarstvo je, poput kiparstva, vezano uglavnom za arhitekturu (kao [[freska]], oslikani drveni stropovi, [[vitraj]], [[tapiserija]], rjeđe [[mozaik]]), za knjigu ([[Iluminacija|iluminacije]]) ili [[oltar]] (oslikane oltarne ploče i sanduci). Za njih vrijede određene zajedničke osobine, skoro zakonitosti, to su: plošnost i linearnost, vertikalna [[perspektiva]], metoda [[Redukcija|redukcije]] u načinu prikazivanja religijskih tema, odnosno [[Ikonografija|ikonografije]] i skromna ljestvica boja (zemljane boje: ciglasto-[[crvena]], oker-[[žuta]] i rđavo-[[smeđa]]).

Najveći preživjeli spomenik romaničkog zidnog slikarstva, bitno smanjen u odnosu na originalno stanje, je [[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe]] u blizini [[Poitiers]]a, u kojoj je sačuvana većina zidnih slika na [[bačvasti svod|bačvastom svodu]] [[Brod (arhitektura)|broda]], [[kripta|kripte]], [[portik]]a i ostalih djelova građevine<ref>George Henderson, ''Early Medieval Art'' (rev. izd.), Harmondsworth: Penguin, 1977. str. 190.</ref> Ekvivalentni ciklus je prikazan u crkvi [[Sant'Angelo in Formis, Caserta|Sant'Angelo in Formis]] u [[Capua|Capui]] u južnoj Italiji, koju su oslikali talijanski slikari pod grčkim utjecajem, a ilustrira stalnu prevlast bizantskog stila u većem dijelu Italije<ref name=CRD>C. R. Dodwell, ''The Pictorial arts of the West, 800-1200'', New Haven: Yale University Press, 1993., str. 167.-169. {{ISBN|0-300-06493-4}}</ref>

==Primijenjene umjetnosti==
[[Slika:Cologne Cathedral Shrine of Magi.jpg|mini|lijevo|<center>Oltar [[Sveta tri kralja]] iz 1322., [[Kölnska katedrala]]]]
U umjetničkom oblikovanju [[nakit]]a, [[Liturgija|liturgijskih]] i uporabnih predmeta koriste se plemenite kovine, [[bjelokost]], drago kamenje, [[emajl]]. Mosanska umjetnost bila je posebno rafiniran regionalni stil, sa sačuvanim vrhunskim predmetima od metala, često kombiniranog s [[emajl]]om, i elementima klasične umjetnosti rijetkim u doba romanike, kao npr. krstionica crkve sv. Bartolomeja u [[Liège]]u, ili ''Oltar tri kralja'' u [[Köln]]u, jedno od mnogih sačuvanih djela Nicholasa iz [[Verdun]]a, čiji je rad bio tražen diljem sjeverozapadne Europe. Obojeno [[staklo]] postaje značajna umjetnička forma ovog razdoblje, ali malo romaničkih umjetničkih djela od stakla ostaje sačuvano do danas. [[Iluminirani rukopis]]i postaju predmetom izrazitog ukrašavanja. U to doba u zapadnoj Europi dolazi do jakog naglaska na prikaz Kristove patnje i patnje drugih svetaca, odlika koja snažno odvaja romaniku i ostatak srednjeg vijeka od bizantske i klasične umjetnosti.

Kraj romanike karakterizira početak i jak teološki naglasak na [[Djevica Marija|Djevici Mariji]], tako da se ona češće opisuje u literaturi i prikazuje u umjetnosti, a vrhunac prikaza doživjeti će u gotici.

==Poveznice==
{{Commonscat|Romanesque art}}
* [[predromanika]]
* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Romanika|romanika u Hrvatskoj]]
* [[gotika]]
* [[kosi toranj u Pisi]]
* [[romanička arhitektura]]
* [[romanička crkva]]

==Izvori==
{{slobodna uporaba|1=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806|2=Hrvatske enciklopedije LZMK|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
{{izvori}}
* [[Jadranka Damjanov]], ''Likovna umjetnost 2.'', Školska knjiga, Zagreb, 1979.
* [[Radovan Ivančević]], ''Stilovi, Razdoblja, Život II'', Profil, Zagreb, 2001.

==Vanjske poveznice==

* [http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=116 Romanika u Hrvatskoj]
* [http://www.dernek.ba/blog/169629/Romana/ROMANIKA__800___1200_god__ Odijevanje u Romanici]

{{Zapadnaumjetnost}}
{{srednjovjekovna umjetnost}}

[[Kategorija:Povijest umjetnosti]]
[[Kategorija:Umjetnička razdoblja]]
[[Kategorija:Romanika| ]]

Romanika - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica