Suradnik10 u (test) 04:23, 10. travanj 2026.

2026-04-10T04:23:59Z

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2026. u 04:23
Redak 26:		Redak 26:

	==Osobitosti==		==Osobitosti==
	{{Široka slika\|Invasion fleet on Bayeux Tapestry.jpg\|1200px\|<center>Detalj [[Tapiserija iz Bayeuxa\|tapiserije iz Bayeuxa]] s prikazom [[Normani\|normanske]] [[Flota\|flote]] u [[~~Engleski kanal\|Engleskom kanalu~~]], 50 x 700 cm, 1070.-1080.\|40%\|left}}		{{Široka slika\|Invasion fleet on Bayeux Tapestry.jpg\|1200px\|<center>Detalj [[Tapiserija iz Bayeuxa\|tapiserije iz Bayeuxa]] s prikazom [[Normani\|normanske]] [[Flota\|flote]] u [[La Manche]]u, 50 x 700 cm, 1070.-1080.\|40%\|left}}
	[[Datoteka:Meister der Carmina Burana 001.jpg\|mini\|<center>[[Iluminacija]] iz ''[[Carmina Burana\|Carmine Burane]]'' na [[pergament]]u iz 1230., Bajernska državna knjižnica, [[München]].]]		[[Datoteka:Meister der Carmina Burana 001.jpg\|mini\|<center>[[Iluminacija]] iz ''[[Carmina Burana\|Carmine Burane]]'' na [[pergament]]u iz 1230., Bajernska državna knjižnica, [[München]].]]
	Za romaničko slikarstvo (kao i u kiparstvu) vrijede određene zajedničke osobine, skoro zakonitosti, to su: plošnost i linearnost, okomita [[perspektiva]], metoda redukcije u načinu prikazivanja religijskih tema, odnosno [[Ikonografija\|ikonografije]] i skromna ljestvica boja (zemljane boje, ciglasto-crvena, oker-žuta i rđavo-smeđa).		Za romaničko slikarstvo (kao i u kiparstvu) vrijede određene zajedničke osobine, skoro zakonitosti, to su: plošnost i linearnost, okomita [[perspektiva]], metoda redukcije u načinu prikazivanja religijskih tema, odnosno [[Ikonografija\|ikonografije]] i skromna ljestvica boja (zemljane boje, ciglasto-crvena, oker-žuta i rđavo-smeđa).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T23:06:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 23:06
Redak 48:		Redak 48:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{slobodna uporaba\|1=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806\|2=Hrvatske enciklopedije LZMK\|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}		{{slobodna uporaba\|1=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806\|2=Hrvatske enciklopedije LZMK\|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
	~~{{Commonscat\|Romanesque paintings}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T00:52:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Oberzell Fresco 01.jpg|mini|250px|<center>''Čudesni ribolov'', freska iz 10. st. u Crkvi sv. Jurja, [[Reichenau (otok)]], [[Njemačka]].]]
'''Romaničko slikarstvo''' u [[srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovnoj umjetnosti]] [[Zapadna umjetnost|europske tradicije]] traje tijekom [[romanika|romanike]], od oko [[1050.]] do [[1250.]] godine. Romaničko slikarstvo je, poput [[romaničko kiparstvo|romaničkog kiparstva]], vezano uglavnom za [[romanička arhitektura|arhitekturu]] (kao [[freska]], oslikani [[svod]]ovi, [[vitraj]], [[tapiserija]], rjeđe [[mozaik]]), za knjigu ([[Iluminacija|iluminacije]]) ili [[oltar]] (oslikane oltarne ploče i sanduci). Općenito, romaničko slikarstvo karakterizira linearna, plošna stilizacija i shematsko pojednostavnjivanje likova ([[Ikonografija|ikonografska]] metoda [[redukcija|redukcije]]), vertikalna [[perspektiva]] bez težnje realističnom opisivanju stvarnosti te, vrlo često, kontrastni odnosi skromne ljestvice boja (zemljane boje: ciglasto-[[crvena]], oker-[[žuta]] i rđavo-[[smeđa]]).
[[Datoteka:Voûte peinte.jpg|mini|lijevo|<center>Freskama oslikani svod ''[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|opatijske crkve Saint-Savin-sur-Gartempe]]'', oko 1100., [[Poitou]], [[Francuska]].]][[Datoteka:Italo-Byzantinischer_Meister_002.jpg|mini|250px|<center>''[[Posljednja večera]]'' iz crkve [[Sant'Angelo in Formis]], 11. st., [[Capua]], Italija.]]

==Povijest==
[[Datoteka:Meister aus Tahull 001.jpg|mini|lijevo|<center>Freska iznad oltara koja prikazuje ''Krista u slavi'', oko 1220., ''San Clemente, [[Vall de Boi]]'', [[Katalonija]].]]
[[Datoteka:Monreale BW 2012-10-09 09-52-40.jpg|mini|<center>[[Mozaik]] [[apsida|apside]] [[katedrala|katedrale]] u [[Monreale]]u na [[Sicilija|Siciliji]], kasno 12. stoljeće, je primjer [[Normani|normansko]]-[[Arapi|arapsko]]-[[bizant]]ske kulture poznate kao [[sicilijanska romanika]], veličanstven primjer prožimanja [[srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovne umjetnosti]].]]
Romaničko monumentalno slikarstvo koje je ukrašavalo sakralnu arhitekturu vrlo je slabo sačuvano, što donekle otežava praćenje stilsko-razvojnih linija, odnosno definiranje umjetničkih krugova i radioničke pripadnosti pojedinih ciklusa. Najveći preživjeli spomenik romaničkog zidnog slikarstva, bitno smanjen u odnosu na originalno stanje, je [[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe]] u blizini [[Poitiers]]a, u kojoj je sačuvana većina zidnih slika na [[svod|bačvastom svodu]] [[Brod (arhitektura)|broda]], [[kripta|kripte]], [[portik]]a i ostalih djelova građevine<ref>George Henderson, ''Early Medieval Art'' (rev. izd.), Harmondsworth: Penguin, 1977. str. 190.</ref> Ekvivalentni ciklus je prikazan u crkvi ''[[Sant'Angelo in Formis, Caserta|Sant'Angelo in Formis]]'' u [[Capua|Capui]] u južnoj Italiji, koju su oslikali talijanski slikari pod grčkim utjecajem, a ilustrira stalnu prevlast [[bizantska umjetnost|bizantskog stila]] u većem dijelu Italije<ref name=CRD>C. R. Dodwell, ''The Pictorial arts of the West, 800-1200'', New Haven: Yale University Press, 1993., str. 167.-169. {{ISBN|0-300-06493-4}}</ref>, te ciklusi fresaka u donjoj crkvi ''[[San Clemente]]'' u [[Rim]]u (oko 1100.), te freske u kripti [[Akvileja|akvilejske]] katedrale (12. st.)
Početci romaničkoga slikarstva na zapadu obilježeni su naslijeđem [[otonska renesansa|otonske umjetničke tradicije]], što pokazuju freske u crkvama ''San Vincenzo a Galliano'' (1007) ili ''San Pietro al Monte'' u [[Civate]]u (kraj 11. st.). U 12. se stoljeću definirao zreloromanički slikarski stil, stalno praćen novim poticajima [[bizant]]izama koje su donosili umjetnici s istočnog dijela [[Mediteran]]a. Karakteristična romanička stilistika začeta je u velikim [[benediktinci|benediktinskim]] [[opatija]]ma, među kojima je vjerojatno najznačajnija bila ona u [[Montecassino|Montecassinu]] u južnoj Italiji<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53288 romanika], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; pristupljeno 11. studenog 2016.</ref>.
[[Datoteka:Ein Engel versperrt die Pforten der Unterwelt mit einem Schlüsel.jpg|mini|<center>''Paklene ralje'', oko 1150., [[iluminacija]] iz ''Winchesterskog molitvenika'', 32,5 x 23 cm, Britanska knjižnica, [[London]].]]
Neprekidno su prisutna bizantska stilska obilježja i tradicijska sklonost tehnici [[mozaik]]a, u kojoj je bila dekorirana i opatijska crkva u Montecassinu (11. st.), a najznačajnije mozaičke cikluse danas čuvaju [[Bazilika svetog Marka]] u [[Venecija|Veneciji]] (12.–13. st.) te crkve u [[Palermo|Palermu]] i [[Monreale]]u na [[Sicilija|Siciliji]] (12. st.)<ref name=HELZMK/>.
Francusko zidno slikarstvo romaničkoga razdoblja pokazuje veliku raznolikost, od tipično »zapadnjačkih« kompozicija na svijetlim pozadinama, iznimno naglašene stilizacije (''Saint Martin'', [[Vicq]], 12. st.), do onih koje očito slijede tradicije bizantskog slikarstva (''Berzé-la-Ville'', 12. st.)<ref name=HELZMK/>.

Najcjelovitiju sliku romaničke umjetnosti pruža španjolsko slikarstvo, sačuvano u popriličnom broju spomenika na prostoru [[Katalonija|Katalonije]] (''[[Vall de Boi]]''). U najboljim djelima španjolskog zidnoga slikarstva, koje obilježava izrazito kontrastan kolorit i do krajnosti dovedena stilizacija figura (''San Clemente de Tahull; Santa Maria de Tahull'', oko 1123.), s talijanskim i francuskim impulsima spajaju se elementi [[germanska umjetnost|vizigotskog]] i [[maurska umjetnost|mozarapskoga]] [[predromanika|ranosrednjovjekovnog]] naslijeđa<ref name=HELZMK/>.
Najznačajnija središta ranoromaničkog i zreloromaničkog slikarstva na prostoru današnje [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austrija|Austrije]] bili su [[Reichenau]] (''Sankt Georg'', [[Oberzell]], kraj 10. st.; ''Sankt Peter und Paul'', [[Niederzell]], oko 1120.), [[Regensburg]] i [[Salzburg]] (''Stiftskirche'', [[Lambach]], kraj 11. st.), a značajni primjeri romaničkoga slikarstva u [[Engleska|Engleskoj]] nalaze se u [[katedrala]]ma [[Katedrala u Canterburyju|Canterburyja]] (12. st.) i [[Winchester]]a (13. st.)<ref name=HELZMK/>.

<center>
<gallery>
Slika:Ariberto da Intimiano offre modello.jpg|''Aribert od Milana nudi model crkve'', [[freska]] u apsidi crkve ''San Vincenzo a Galliano'' iz 11. st., [[Lombardija]], [[Italija]].
Slika:Civate,_chiesa_di_san_pietro_al_monte,_scena_apocalittica_xi_secolo.jpg|''Nebeski Jeruzalem'', freska iz crkve ''San Pietro al Monte'' u [[Civate]]u, kraj 11. st.
Slika:Alexius_of_Rome_saint_clemente.jpg|''Sveti Aleksej Rimski'', freska iz crkve ''[[San Clemente]]'' u [[Rim]]u, oko 1100.
Slika:Nohant_Vic_02_2009.jpg|Freske zida koji odvaja kor crkve ''Saint Martin'', [[Vicq]], [[Francuska]], 12. st.
Slika:Berze_la_Ville_Apostel1.jpg|''[[Apostol]]i'' u apsidi crkve ''Berzé-la-Ville'', [[Burgundija]], Francuska, 12. st.
</gallery>
</center>

==Osobitosti==
{{Široka slika|Invasion fleet on Bayeux Tapestry.jpg|1200px|<center>Detalj [[Tapiserija iz Bayeuxa|tapiserije iz Bayeuxa]] s prikazom [[Normani|normanske]] [[Flota|flote]] u [[Engleski kanal|Engleskom kanalu]], 50 x 700 cm, 1070.-1080.|40%|left}}
[[Datoteka:Meister der Carmina Burana 001.jpg|mini|<center>[[Iluminacija]] iz ''[[Carmina Burana|Carmine Burane]]'' na [[pergament]]u iz 1230., Bajernska državna knjižnica, [[München]].]]
Za romaničko slikarstvo (kao i u kiparstvu) vrijede određene zajedničke osobine, skoro zakonitosti, to su: plošnost i linearnost, okomita [[perspektiva]], metoda redukcije u načinu prikazivanja religijskih tema, odnosno [[Ikonografija|ikonografije]] i skromna ljestvica boja (zemljane boje, ciglasto-crvena, oker-žuta i rđavo-smeđa).

''Linearnost'' znači da slikar redovito najprije nacrta prizor, a potom bojom ispunjava pojedine površine ili polja. Dakle, romanički slikar napušta klasični ([[Umjetnost starog Rima|rimski]]) [[iluzionizam]], umjesto njega on jasno ocrtane obrise likova ispunjava svijetlim intenzivnim [[boja]]ma; tako da su obrisi likova jasno određeni jasnoćom [[crtež]]a.

Kao što je volumen, zaobljenost tijela ili ispupčenost predmeta »spljoštena« u plohu, tako je i prostor zamijenjen jednobojnom plohom. No, ako se neki prizor odigrava u osobitom prostoru koji mora prikazati, on će pojedine planove što su po dubini jedan iza drugoga prikazati poput obojenih traka, jedan iznad drugoga (''[[perspektiva|okomita perspektiva]]'').

''Redukcija'' kao način prikazivanja bi značio smanjivanje broja likova i pojedinosti na što manji broj.
[[Datoteka:Saint-savin arche noah1.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Noina arka]]'', [[freska]] iz crkve ''[[Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe|Saint-Savin]]'', oko 1100., [[Poitou]], [[Francuska]].]]
===Slikarske tehnike===
Romaničko slikarstvo (kao i kiparstvo) vezano je uglavnom za arhitekturu (kao [[freska]], oslikani drveni stropovi, [[vitraj]], [[tapiserija]], rjeđe [[mozaik]]), za knjigu ([[Iluminacija|iluminacije]]) ili [[oltar]] (oslikane oltarne ploče i sanduci).

[[Iluminirani rukopis]]i srednjovjekovnih knjiga nastajali su kroz cijeli srednji vijek, a izrađivani i čuvani su u [[samostan]]ima diljem cijele Europe. Neke od najznačajnijih romaničkih škola iluminacija vuku tradiciju iz [[rani srednji vijek|ranosrednjovjekovnog]] razdoblja (Regensburg, Salzburg, Montecassino), a među najznačajnije samostanske škole 12. st. ubrajaju se ''Saint-Amand'' i ''Cîteaux'' (Francuska)<ref name=HELZMK/>.
Stilski, romanička [[minijatura]] ''[[Sveti Ivan Apostol]]'' iz ''Molitvenika opata Wedrica'' (oko 1147.) ili [[ilustracija]] iz rukopisa ''[[Carmina Burana]]'' (13. st.), pokazuju potpuno ispunjene kompozicije, dok su potezi zmijoliki i razigrani, što je izravan utjecaj prikazivanja životinja, tzv. [[bestijarij]], tipičan za romanička pročelja crkava.

Vitraji nisu posebno reprezentativni, ali zato postoje izvanredna djela u tehnici tapiserije i freske. Npr. ''[[Tapiserija iz Bayeuxa|Tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa]]'' ([[Francuska]], 1073.-83.) dugačka je 70 m, a uska 50 cm; tkanina je urešena vezom u osam boja koji prikazuje [[Normani|Normansko]] osvajanje [[Engleska|Engleske]]. Prizori se nižu vodoravno, s lijeva na desno, a praćeni su širokim rubnim trakama s prikladnim prikazom životinja. Jako plošno, dekorativno, bez prostornosti, ali s vremenskom dimenzijom nizanja događaja (možda najraniji [[strip]]).

Detalj fresko-ciklusa iz crkve u ''St. Savinu'' (Francuska, oko 1100.), ''[[Noina arka]]'', na pozadini, vodoravno i okomito organiziranoj u plohama zemljanog, smeđeg i sivog, ima likove jasno podređene kadru. Krivulja broda i dvije figure s obje strane stvara napetu kompoziciju, oblici su plošni, linearni, a u igri linija i boja [[Apstrakcija|apstraktni]].

==Izvori==
{{slobodna uporaba|1=http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806|2=Hrvatske enciklopedije LZMK|3=enciklopedija.hr/upute.aspx}}
{{Commonscat|Romanesque paintings}}
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Arhitektura romanike]]
* [[Kiparstvo romanike]]
* [[Slikarstvo gotike]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Romanika|Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.circuloromanico.com Círculo Románico "Visigothic, Mozarab and Romanesque Art in Spain and Europe"]

{{Zapadnaumjetnost}}
{{srednjovjekovna umjetnost}}

[[Kategorija:Romanika|slikarstvo]]
[[Kategorija:Slikarstvo]]

Romaničko slikarstvo - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 04:23, 10. travanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica