Rodni identitet - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:14:31Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: bnz

2022-03-24T11:35:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 11:35
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rodni identitet'''-->'''~~Rodni identitet''' osobni je osjećaj vlastitog [[Rod (sociologija)\|spola]].<ref name="MorrowMessinger">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', edited by Deana F. Morrow and Lori Messinger (2006, {{ISBN\|0231501862}}), p. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref> Rodni identitet može biti u korelaciji sa spolom koji je [[Dodjela spola\|osobi dodijeljen pri rođenju]] ili se može razlikovati od njega.<ref>{{Citiranje web\|last=Campaign\|first=Human Rights\|title=Sexual Orientation and Gender Identity Definitions\|url=http://www.hrc.org/resources/sexual-orientation-and-gender-identity-terminology-and-definitions}}</ref> [[Rodno izražavanje]] obično odražava čovjekov rodni identitet, ali to nije uvijek slučaj.<ref name="Summers">{{Citiranje knjige\|last1=Summers\|first1=Randal W.\|url=https://books.google.com/books?id=5nF1DQAAQBAJ&pg=PA232\|title=Social Psychology: How Other People Influence Our Thoughts and Actions [2 volumes]\|date=2016\|publisher=ABC-CLIO\|isbn=9781610695923\|page=232}}</ref><ref name="APA2015">{{cite journal\|author1=American Psychological Association\|date=December 2015\|title=Guidelines for Psychological Practice With Transgender and Gender Nonconforming People\|url=http://www.apa.org/practice/guidelines/transgender.pdf\|journal=American Psychologist\|volume=70\|issue=9\|page=861\|doi=10.1037/a0039906\|pmid=26653312}}</ref> Iako se osoba može ponašati u skladu s određenom [[Rodna uloga\|rodnom ulogom]], ili imati takve stavove i izgled, takvo izražavanje ne mora nužno odražavati njezin rodni identitet. Izraz ''rodni identitet'' izvorno je smislio [[Robert J. Stoller]] 1964.<ref>{{cite journal\|last1=STOLLER\|first1=ROBERT J.\|date=November 1964\|title=The Hermaphroditic Identity of Hermaphrodites\|journal=The Journal of Nervous and Mental Disease\|volume=139\|issue=5\|pages=453–457\|doi=10.1097/00005053-196411000-00005\|pmid=14227492}}</ref>		Rodni identitet''' osobni je osjećaj vlastitog [[Rod (sociologija)\|spola]].<ref name="MorrowMessinger">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', edited by Deana F. Morrow and Lori Messinger (2006, {{ISBN\|0231501862}}), p. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref> Rodni identitet može biti u korelaciji sa spolom koji je [[Dodjela spola\|osobi dodijeljen pri rođenju]] ili se može razlikovati od njega.<ref>{{Citiranje web\|last=Campaign\|first=Human Rights\|title=Sexual Orientation and Gender Identity Definitions\|url=http://www.hrc.org/resources/sexual-orientation-and-gender-identity-terminology-and-definitions}}</ref> [[Rodno izražavanje]] obično odražava čovjekov rodni identitet, ali to nije uvijek slučaj.<ref name="Summers">{{Citiranje knjige\|last1=Summers\|first1=Randal W.\|url=https://books.google.com/books?id=5nF1DQAAQBAJ&pg=PA232\|title=Social Psychology: How Other People Influence Our Thoughts and Actions [2 volumes]\|date=2016\|publisher=ABC-CLIO\|isbn=9781610695923\|page=232}}</ref><ref name="APA2015">{{cite journal\|author1=American Psychological Association\|date=December 2015\|title=Guidelines for Psychological Practice With Transgender and Gender Nonconforming People\|url=http://www.apa.org/practice/guidelines/transgender.pdf\|journal=American Psychologist\|volume=70\|issue=9\|page=861\|doi=10.1037/a0039906\|pmid=26653312}}</ref> Iako se osoba može ponašati u skladu s određenom [[Rodna uloga\|rodnom ulogom]], ili imati takve stavove i izgled, takvo izražavanje ne mora nužno odražavati njezin rodni identitet. Izraz ''rodni identitet'' izvorno je smislio [[Robert J. Stoller]] 1964.<ref>{{cite journal\|last1=STOLLER\|first1=ROBERT J.\|date=November 1964\|title=The Hermaphroditic Identity of Hermaphrodites\|journal=The Journal of Nervous and Mental Disease\|volume=139\|issue=5\|pages=453–457\|doi=10.1097/00005053-196411000-00005\|pmid=14227492}}</ref>

	Sva društva imaju skup rodnih kategorija koji mogu poslužiti kao osnova čovjekovog [[samo-identitet]]a u odnosu na druge članove društva.<ref>V. M. Moghadam, ''Patriarchy and the politics of gender in modernising societies'', in ''International Sociology'', 1992: "All societies have gender systems."</ref> U većini društava postoji osnovna podjela između rodnih atributa dodijeljenih muškarcima i ženama.<ref name="Carlson">{{citation\|last1=Carlson\|first1=Neil R.\|title=Psychology: the science of behaviour\|url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140\|pages=[https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 140–41]\|year=2009\|postscript=.\|editor-last1=Carlson\|editor-first1=Neil R.\|contribution=Sensation\|edition=4th\|location=Toronto, Canada\|publisher=Pearson\|isbn=978-0205645244\|ref=harv\|last2=Heth\|first2=C. Donald\|editor-last2=Heth\|editor-first2=C. Donald}}</ref> To je [[rodna binarnost]] koje se pridržava većina ljudi i koja uključuje očekivanja [[Muškost\|muškosti]] i [[Ženstvenost\|ženstvenosti]] u svim aspektima [[Spol i rod\|spola i roda]]: biološki [[spol]], rodni identitet, i rodno izražavanje.<ref>Jack David Eller, ''Culture and Diversity in the United States'' (2015, {{ISBN\|1317575784}}), p. 137: "most Western societies, including the United States, traditionally operate with a binary notion of sex/gender"</ref> Neki se ljudi ne identificiraju s nekim ili sa svim aspektima roda dodijeljenog njihovom biološkom spolu;<ref>For example, "transvestites [who do not identify with the dress assigned to their sex] existed in almost all societies." (G. O. MacKenzie, ''Transgender Nation'' (1994, {{ISBN\|0879725966}}), p. 43.) "There are records of males and females crossing over throughout history and in virtually every culture. It is simply a naturally occurring part of all societies." (Charles Zastrow, ''Introduction to Social Work and Social Welfare: Empowering People'' (2013, {{ISBN\|128554580X}}), p. 234, quoting the North Alabama Gender Center.)</ref> neki od tih ljudi su [[Transrodnost\|transrodni]], [[Nebinarni rod\|nebinarni]] ili [[queer]]. Neka društva imaju [[Treći rod\|trećorodne]] kategorije.		Sva društva imaju skup rodnih kategorija koji mogu poslužiti kao osnova čovjekovog [[samo-identitet]]a u odnosu na druge članove društva.<ref>V. M. Moghadam, ''Patriarchy and the politics of gender in modernising societies'', in ''International Sociology'', 1992: "All societies have gender systems."</ref> U većini društava postoji osnovna podjela između rodnih atributa dodijeljenih muškarcima i ženama.<ref name="Carlson">{{citation\|last1=Carlson\|first1=Neil R.\|title=Psychology: the science of behaviour\|url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140\|pages=[https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 140–41]\|year=2009\|postscript=.\|editor-last1=Carlson\|editor-first1=Neil R.\|contribution=Sensation\|edition=4th\|location=Toronto, Canada\|publisher=Pearson\|isbn=978-0205645244\|ref=harv\|last2=Heth\|first2=C. Donald\|editor-last2=Heth\|editor-first2=C. Donald}}</ref> To je [[rodna binarnost]] koje se pridržava većina ljudi i koja uključuje očekivanja [[Muškost\|muškosti]] i [[Ženstvenost\|ženstvenosti]] u svim aspektima [[Spol i rod\|spola i roda]]: biološki [[spol]], rodni identitet, i rodno izražavanje.<ref>Jack David Eller, ''Culture and Diversity in the United States'' (2015, {{ISBN\|1317575784}}), p. 137: "most Western societies, including the United States, traditionally operate with a binary notion of sex/gender"</ref> Neki se ljudi ne identificiraju s nekim ili sa svim aspektima roda dodijeljenog njihovom biološkom spolu;<ref>For example, "transvestites [who do not identify with the dress assigned to their sex] existed in almost all societies." (G. O. MacKenzie, ''Transgender Nation'' (1994, {{ISBN\|0879725966}}), p. 43.) "There are records of males and females crossing over throughout history and in virtually every culture. It is simply a naturally occurring part of all societies." (Charles Zastrow, ''Introduction to Social Work and Social Welfare: Empowering People'' (2013, {{ISBN\|128554580X}}), p. 234, quoting the North Alabama Gender Center.)</ref> neki od tih ljudi su [[Transrodnost\|transrodni]], [[Nebinarni rod\|nebinarni]] ili [[queer]]. Neka društva imaju [[Treći rod\|trećorodne]] kategorije.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T20:39:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:41:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:41
Redak 64:		Redak 64:
	== Rodne varijacije i neusklađenost ==		== Rodne varijacije i neusklađenost ==
	{{Glavni\|Rodna varijacija\|Transrodnost\|Transseksualnost\|Nebinarni rod}}		{{Glavni\|Rodna varijacija\|Transrodnost\|Transseksualnost\|Nebinarni rod}}
	Rodni identitet može dovesti do sigurnosnih problema kod pojedinaca koji se ne uklapaju u binarni svijet oko njih.<ref>{{Cite journal\|last1=Hoogensen\|first1=Gunhild\|last2=Rottem\|first2=Svein Vigeland\|date=2016-06-29\|title=Gender Identity and the Subject of Security\|journal=Security Dialogue\|language=en\|volume=35\|issue=2\|pages=155–71\|doi=10.1177/0967010604044974\|s2cid=55600340}}</ref> U nekim slučajevima, rodni identitet osobe nije u skladu s njezinim biološkim spolnim karakteristikama (genitalije i [[sekundarne spolne karakteristike]]), što rezultira odijevanjem i/ili ponašanjem pojedinaca na način koji drugi smatraju van kulturnih rodnih normi. Ovi se rodni izrazi mogu opisati kao [[Rodna varijacija\|rodna varijanta]], transrodnost ili queer (ili [[Nebinarni rod\|nebinarni]])<ref>{{Cite journal\|last=Blackless\|first=Melanie\|author2=Besser, M.\|author3=Carr, S.\|author4=Cohen-Kettenis, P.T.\|author5=Connolly, P.\|author6=De Sutter, P.\|author7=Diamond, M.\|author8=Di Ceglie, D.\|author9=Higashi, Y.\|author10=Jones, L.\|author11=Kruijver. F.P.M.\|year=2003\|title=Atypical Gender Development – A Review\|url=http://www.gires.org.uk/genderdev.php\|url-status=dead\|journal=International Journal of Transgenderism\|volume=9\|pages=29–44\|doi=10.1300/J485v09n01_04\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081007055838/http://www.gires.org.uk/genderdev.php\|archivedate=2008-10-07\|accessdate=2008-09-28\|author21=Wylie, K.\|author20=Wilson, P.\|author19=Terry, T.\|author18=Swaab, D.\|author17=Reiner, W.G.\|author16=Reid, R.\|author14=Ralph, D.\|author13=Playdon, Z-J.\|author12=Martin, J.\|author15=Reed, T.}}</ref> (rječnik za one koji se suprotstavljaju tradicionalnom rodnom identitetu je u nastajanju),<ref>{{~~cite news~~\|date=27 May 2011\|title=Toronto couple defend move to keep baby's sex secret\|work=BBC News\|publisher=\|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-13581835\|via=www.bbc.co.uk}}</ref> a osobe koje imaju takve izraze mogu doživjeti [[Rodna disforija\|rodnu disforiju]] (tradicionalno nazvana poremećaj rodnog identiteta). Jezik i rodne zamjenice prije, tijekom i nakon [[Rodna tranzicija\|tranzicije]] često utječu na transrodne osobe.<ref>{{Citiranje web\|date=18 May 2016\|title=Words Matter: Affirming Gender Identity Through Language\|url=http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/}}</ref>		Rodni identitet može dovesti do sigurnosnih problema kod pojedinaca koji se ne uklapaju u binarni svijet oko njih.<ref>{{Cite journal\|last1=Hoogensen\|first1=Gunhild\|last2=Rottem\|first2=Svein Vigeland\|date=2016-06-29\|title=Gender Identity and the Subject of Security\|journal=Security Dialogue\|language=en\|volume=35\|issue=2\|pages=155–71\|doi=10.1177/0967010604044974\|s2cid=55600340}}</ref> U nekim slučajevima, rodni identitet osobe nije u skladu s njezinim biološkim spolnim karakteristikama (genitalije i [[sekundarne spolne karakteristike]]), što rezultira odijevanjem i/ili ponašanjem pojedinaca na način koji drugi smatraju van kulturnih rodnih normi. Ovi se rodni izrazi mogu opisati kao [[Rodna varijacija\|rodna varijanta]], transrodnost ili queer (ili [[Nebinarni rod\|nebinarni]])<ref>{{Cite journal\|last=Blackless\|first=Melanie\|author2=Besser, M.\|author3=Carr, S.\|author4=Cohen-Kettenis, P.T.\|author5=Connolly, P.\|author6=De Sutter, P.\|author7=Diamond, M.\|author8=Di Ceglie, D.\|author9=Higashi, Y.\|author10=Jones, L.\|author11=Kruijver. F.P.M.\|year=2003\|title=Atypical Gender Development – A Review\|url=http://www.gires.org.uk/genderdev.php\|url-status=dead\|journal=International Journal of Transgenderism\|volume=9\|pages=29–44\|doi=10.1300/J485v09n01_04\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081007055838/http://www.gires.org.uk/genderdev.php\|archivedate=2008-10-07\|accessdate=2008-09-28\|author21=Wylie, K.\|author20=Wilson, P.\|author19=Terry, T.\|author18=Swaab, D.\|author17=Reiner, W.G.\|author16=Reid, R.\|author14=Ralph, D.\|author13=Playdon, Z-J.\|author12=Martin, J.\|author15=Reed, T.}}</ref> (rječnik za one koji se suprotstavljaju tradicionalnom rodnom identitetu je u nastajanju),<ref>{{Citiranje novina\|date=27 May 2011\|title=Toronto couple defend move to keep baby's sex secret\|work=BBC News\|publisher=\|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-13581835\|via=www.bbc.co.uk}}</ref> a osobe koje imaju takve izraze mogu doživjeti [[Rodna disforija\|rodnu disforiju]] (tradicionalno nazvana poremećaj rodnog identiteta). Jezik i rodne zamjenice prije, tijekom i nakon [[Rodna tranzicija\|tranzicije]] često utječu na transrodne osobe.<ref>{{Citiranje web\|date=18 May 2016\|title=Words Matter: Affirming Gender Identity Through Language\|url=http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/}}</ref>

	Posljednjih desetljeća postalo je moguće [[Operacija promjene spola\|kirurški preusmjeriti spol]]. Neki ljudi koji imaju rodnu disforiju traže takvu medicinsku intervenciju kako bi njihov fiziološki spol odgovarao njihovom rodnom identitetu; drugi zadržavaju genitalije s kojima su rođeni (vidi [[Transseksualnost\|transseksualne]] iz nekih mogućih razloga), ali prihvaćaju rodnu ulogu koja je u skladu s njihovim rodnim identitetom.		Posljednjih desetljeća postalo je moguće [[Operacija promjene spola\|kirurški preusmjeriti spol]]. Neki ljudi koji imaju rodnu disforiju traže takvu medicinsku intervenciju kako bi njihov fiziološki spol odgovarao njihovom rodnom identitetu; drugi zadržavaju genitalije s kojima su rođeni (vidi [[Transseksualnost\|transseksualne]] iz nekih mogućih razloga), ali prihvaćaju rodnu ulogu koja je u skladu s njihovim rodnim identitetom.
Redak 73:		Redak 73:

	=== Rana medicinska literatura ===		=== Rana medicinska literatura ===
	U medicinskoj literaturi s kraja 19. stoljeća, žene koje su se odlučile ne prilagoditi svojim očekivanim rodnim ulogama nazivale su se "invertkinjama", a prikazivali su ih kao da ih zanima znanje i učenje i da "ne vole, a ponekad su i nesposobnet za ručni rad". Sredinom 1900-ih liječnici su se zalagali za korektivnu terapiju takvih žena i djece, što je značilo da će se rodna ponašanja koja nisu bila dio norme kazniti i promijeniti. Cilj ove terapije bio je vratiti djecu na njihove "ispravne" rodne uloge i time ograničiti broj djece koja su postala transrodna.<ref name="Padawer">{{~~cite news~~\|last=Padawer\|first=Ruth\|title=What's So Bad About a Boy Who Wants to Wear a Dress?\|work=[[The New York Times]]\|url=https://www.nytimes.com/2012/08/12/magazine/whats-so-bad-about-a-boy-who-wants-to-wear-a-dress.html\|accessdate=October 29, 2012}}</ref>		U medicinskoj literaturi s kraja 19. stoljeća, žene koje su se odlučile ne prilagoditi svojim očekivanim rodnim ulogama nazivale su se "invertkinjama", a prikazivali su ih kao da ih zanima znanje i učenje i da "ne vole, a ponekad su i nesposobnet za ručni rad". Sredinom 1900-ih liječnici su se zalagali za korektivnu terapiju takvih žena i djece, što je značilo da će se rodna ponašanja koja nisu bila dio norme kazniti i promijeniti. Cilj ove terapije bio je vratiti djecu na njihove "ispravne" rodne uloge i time ograničiti broj djece koja su postala transrodna.<ref name="Padawer">{{Citiranje novina\|last=Padawer\|first=Ruth\|title=What's So Bad About a Boy Who Wants to Wear a Dress?\|work=[[The New York Times]]\|url=https://www.nytimes.com/2012/08/12/magazine/whats-so-bad-about-a-boy-who-wants-to-wear-a-dress.html\|accessdate=October 29, 2012}}</ref>

	=== Freudova i Jungova stajališta ===		=== Freudova i Jungova stajališta ===

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T03:03:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T02:12:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-14T12:32:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 12:32
Redak 19:		Redak 19:
	Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book\|last=Henslin\|first=James M.\|title=Essentials of Sociology\|publisher=Taylor & Francis\|year=2001\|isbn=978-0-536-94185-5\|pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet sa odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web\|title=Factors Influencing Gender Identity\|url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/}}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja\|Teorija društvenogog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal\|last1=Martin\|first1=C. L.\|last2=Ruble\|first2=D. N.\|last3=Szkrybalo\|first3=J.\|year=2002\|title=Cognitive theories of early gender development\|url=\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–06\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>		Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book\|last=Henslin\|first=James M.\|title=Essentials of Sociology\|publisher=Taylor & Francis\|year=2001\|isbn=978-0-536-94185-5\|pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet sa odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web\|title=Factors Influencing Gender Identity\|url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/}}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja\|Teorija društvenogog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal\|last1=Martin\|first1=C. L.\|last2=Ruble\|first2=D. N.\|last3=Szkrybalo\|first3=J.\|year=2002\|title=Cognitive theories of early gender development\|url=\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–06\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>

	John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book\|last1=Zucker\|first1=Kenneth J.\|url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130\|title=Ethics and Intersex\|date=2006\|publisher=Springer Netherlands\|isbn=978-1-4020-4313-0\|editor1-last=Sytsma\|editor1-first=Sharon E.\|page=167\|language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{~~Cite web~~\|title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS\|url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html\|access-date=2018-12-07\|website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book\|last=Colapinto\|first=John\|title=As nature made him : the boy who was raised as a girl\|date=2006\|publisher=HarperCollins\|isbn=978-0061120565\|edition=1st Harper Perennial\|location=New York\|oclc=71012749\|author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" />		John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book\|last1=Zucker\|first1=Kenneth J.\|url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130\|title=Ethics and Intersex\|date=2006\|publisher=Springer Netherlands\|isbn=978-1-4020-4313-0\|editor1-last=Sytsma\|editor1-first=Sharon E.\|page=167\|language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{Citiranje weba\|title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS\|url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html\|access-date=2018-12-07\|website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book\|last=Colapinto\|first=John\|title=As nature made him : the boy who was raised as a girl\|date=2006\|publisher=HarperCollins\|isbn=978-0061120565\|edition=1st Harper Perennial\|location=New York\|oclc=71012749\|author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" />

	Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer\|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book\|last1=Nolen-Hoeksema\|title=Abnormal Psychology\|date=2014\|publisher=McGraw-Hill\|isbn=978-1308211503\|edition=6\|page=368}}<!--\|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal\|last=Martin\|first=Carol\|author2=Diane Ruble\|author3=Joel Szkrybalo\|year=2002\|title=Cognitive Theories of Early Gender Development\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–13\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>		Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer\|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book\|last1=Nolen-Hoeksema\|title=Abnormal Psychology\|date=2014\|publisher=McGraw-Hill\|isbn=978-1308211503\|edition=6\|page=368}}<!--\|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal\|last=Martin\|first=Carol\|author2=Diane Ruble\|author3=Joel Szkrybalo\|year=2002\|title=Cognitive Theories of Early Gender Development\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–13\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>
Redak 34:		Redak 34:
	==== Interseksualne osobe ====		==== Interseksualne osobe ====
	{{Glavni\|Interseksualnost}}		{{Glavni\|Interseksualnost}}
	Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955.–2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost\|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal\|last1=Blackless\|first1=Melanie\|last2=Charuvastra\|first2=Anthony\|last3=Derryck\|first3=Amanda\|last4=Fausto-Sterling\|first4=Anne\|last5=Lauzanne\|first5=Karl\|last6=Lee\|first6=Ellen\|date=March 2000\|title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis\|journal=American Journal of Human Biology\|volume=12\|issue=2\|pages=151–66\|doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F\|issn=1520-6300\|pmid=11534012\|s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi\|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni\|spolne hormone]] ili [[Spolni organi\|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava\|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac\|muških]] ili [[Žena\|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{~~Cite web~~\|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->\|date=2015\|title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex\|url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf\|access-date=28 March 2016\|publisher=United Nations [[Ured visokog povjerenika za ljudska prava]]}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola\|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal\|last1=Mieszczak\|first1=J\|last2=Houk\|first2=CP\|last3=Lee\|first3=PA\|date=Aug 2009\|title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development\|journal=Curr Opin Pediatr\|volume=21\|issue=4\|pages=541–47\|doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c\|pmc=4104182\|pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation\|last1=Council of Europe\|title=Human rights and intersex people, Issue Paper\|date=April 2015\|url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original\|last2=Commissioner for Human Rights\|author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba\|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book\|last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE\|url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012\|date=November 2012\|series=2012\|location=Berne\|access-date=2016-10-06\|archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|archive-date=2015-04-23\|url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book\|last=[[World Health Organization]]\|title=Sexual health, human rights and the law\|date=2015\|publisher=World Health Organization\|isbn=978-9241564984\|location=Geneva}}</ref>		Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955.–2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost\|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal\|last1=Blackless\|first1=Melanie\|last2=Charuvastra\|first2=Anthony\|last3=Derryck\|first3=Amanda\|last4=Fausto-Sterling\|first4=Anne\|last5=Lauzanne\|first5=Karl\|last6=Lee\|first6=Ellen\|date=March 2000\|title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis\|journal=American Journal of Human Biology\|volume=12\|issue=2\|pages=151–66\|doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F\|issn=1520-6300\|pmid=11534012\|s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi\|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni\|spolne hormone]] ili [[Spolni organi\|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava\|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac\|muških]] ili [[Žena\|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{Citiranje weba\|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->\|date=2015\|title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex\|url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf\|access-date=28 March 2016\|publisher=United Nations [[Ured visokog povjerenika za ljudska prava]]}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola\|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal\|last1=Mieszczak\|first1=J\|last2=Houk\|first2=CP\|last3=Lee\|first3=PA\|date=Aug 2009\|title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development\|journal=Curr Opin Pediatr\|volume=21\|issue=4\|pages=541–47\|doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c\|pmc=4104182\|pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation\|last1=Council of Europe\|title=Human rights and intersex people, Issue Paper\|date=April 2015\|url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original\|last2=Commissioner for Human Rights\|author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba\|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book\|last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE\|url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012\|date=November 2012\|series=2012\|location=Berne\|access-date=2016-10-06\|archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|archive-date=2015-04-23\|url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book\|last=[[World Health Organization]]\|title=Sexual health, human rights and the law\|date=2015\|publisher=World Health Organization\|isbn=978-9241564984\|location=Geneva}}</ref>

	Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip\|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa\|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija\|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija\|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal\|last=Meyer-Bahlburg\|first=HF\|year=2005\|title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation\|journal=Archives of Sexual Behavior\|volume=34\|issue=4\|pages=423–38\|doi=10.1007/s10508-005-4342-9\|pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena."		Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip\|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa\|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija\|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija\|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal\|last=Meyer-Bahlburg\|first=HF\|year=2005\|title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation\|journal=Archives of Sexual Behavior\|volume=34\|issue=4\|pages=423–38\|doi=10.1007/s10508-005-4342-9\|pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena."
Redak 93:		Redak 93:
	[[Disforija roda\|Rodna disforija]] (prethodno nazvana "poremećajem rodnog identiteta" ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-u]] ) formalna je dijagnoza ljudi koji imaju značajnu [[Disforija\|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder \| Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> "U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski."<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece\|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju).		[[Disforija roda\|Rodna disforija]] (prethodno nazvana "poremećajem rodnog identiteta" ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-u]] ) formalna je dijagnoza ljudi koji imaju značajnu [[Disforija\|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder \| Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> "U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski."<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece\|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju).

	Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest\|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal\|last1=Zucker\|first1=KJ\|last2=Spitzer\|first2=RL\|date=Jan–Feb 2005\|title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note\|journal=Journal of Sex and Marital herapy\|volume=31\|issue=1\|pages=31–42\|doi=10.1080/00926230590475251\|pmid=15841704\|s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{~~Cite web~~\|last=Parry\|first=Wynne\|date=June 4, 2013\|title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity\|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html\|accessdate=2015-10-23\|website=The Huffington Post}}</ref>		Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest\|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal\|last1=Zucker\|first1=KJ\|last2=Spitzer\|first2=RL\|date=Jan–Feb 2005\|title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note\|journal=Journal of Sex and Marital herapy\|volume=31\|issue=1\|pages=31–42\|doi=10.1080/00926230590475251\|pmid=15841704\|s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{Citiranje weba\|last=Parry\|first=Wynne\|date=June 4, 2013\|title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity\|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html\|accessdate=2015-10-23\|website=The Huffington Post}}</ref>

	Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest\|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom.		Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest\|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T08:21:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 14. studeni 2021. u 12:32
Redak 19:		Redak 19:
	Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book\|last=Henslin\|first=James M.\|title=Essentials of Sociology\|publisher=Taylor & Francis\|year=2001\|isbn=978-0-536-94185-5\|pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet sa odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web\|title=Factors Influencing Gender Identity\|url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/}}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja\|Teorija društvenogog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal\|last1=Martin\|first1=C. L.\|last2=Ruble\|first2=D. N.\|last3=Szkrybalo\|first3=J.\|year=2002\|title=Cognitive theories of early gender development\|url=\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–06\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>		Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book\|last=Henslin\|first=James M.\|title=Essentials of Sociology\|publisher=Taylor & Francis\|year=2001\|isbn=978-0-536-94185-5\|pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet sa odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web\|title=Factors Influencing Gender Identity\|url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/}}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja\|Teorija društvenogog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal\|last1=Martin\|first1=C. L.\|last2=Ruble\|first2=D. N.\|last3=Szkrybalo\|first3=J.\|year=2002\|title=Cognitive theories of early gender development\|url=\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–06\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>

	John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book\|last1=Zucker\|first1=Kenneth J.\|url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130\|title=Ethics and Intersex\|date=2006\|publisher=Springer Netherlands\|isbn=978-1-4020-4313-0\|editor1-last=Sytsma\|editor1-first=Sharon E.\|page=167\|language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{~~Cite web~~\|title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS\|url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html\|access-date=2018-12-07\|website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book\|last=Colapinto\|first=John\|title=As nature made him : the boy who was raised as a girl\|date=2006\|publisher=HarperCollins\|isbn=978-0061120565\|edition=1st Harper Perennial\|location=New York\|oclc=71012749\|author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" />		John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book\|last1=Zucker\|first1=Kenneth J.\|url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130\|title=Ethics and Intersex\|date=2006\|publisher=Springer Netherlands\|isbn=978-1-4020-4313-0\|editor1-last=Sytsma\|editor1-first=Sharon E.\|page=167\|language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{Citiranje weba\|title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS\|url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html\|access-date=2018-12-07\|website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book\|last=Colapinto\|first=John\|title=As nature made him : the boy who was raised as a girl\|date=2006\|publisher=HarperCollins\|isbn=978-0061120565\|edition=1st Harper Perennial\|location=New York\|oclc=71012749\|author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" />

	Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer\|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book\|last1=Nolen-Hoeksema\|title=Abnormal Psychology\|date=2014\|publisher=McGraw-Hill\|isbn=978-1308211503\|edition=6\|page=368}}<!--\|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal\|last=Martin\|first=Carol\|author2=Diane Ruble\|author3=Joel Szkrybalo\|year=2002\|title=Cognitive Theories of Early Gender Development\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–13\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>		Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer\|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book\|last1=Nolen-Hoeksema\|title=Abnormal Psychology\|date=2014\|publisher=McGraw-Hill\|isbn=978-1308211503\|edition=6\|page=368}}<!--\|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal\|last=Martin\|first=Carol\|author2=Diane Ruble\|author3=Joel Szkrybalo\|year=2002\|title=Cognitive Theories of Early Gender Development\|journal=Psychological Bulletin\|volume=128\|issue=6\|pages=903–13\|citeseerx=10.1.1.460.3216\|doi=10.1037/0033-2909.128.6.903\|pmid=12405137}}</ref>
Redak 34:		Redak 34:
	==== Interseksualne osobe ====		==== Interseksualne osobe ====
	{{Glavni\|Interseksualnost}}		{{Glavni\|Interseksualnost}}
	Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955.–2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost\|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal\|last1=Blackless\|first1=Melanie\|last2=Charuvastra\|first2=Anthony\|last3=Derryck\|first3=Amanda\|last4=Fausto-Sterling\|first4=Anne\|last5=Lauzanne\|first5=Karl\|last6=Lee\|first6=Ellen\|date=March 2000\|title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis\|journal=American Journal of Human Biology\|volume=12\|issue=2\|pages=151–66\|doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F\|issn=1520-6300\|pmid=11534012\|s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi\|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni\|spolne hormone]] ili [[Spolni organi\|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava\|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac\|muških]] ili [[Žena\|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{~~Cite web~~\|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->\|date=2015\|title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex\|url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf\|access-date=28 March 2016\|publisher=United Nations [[Ured visokog povjerenika za ljudska prava]]}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola\|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal\|last1=Mieszczak\|first1=J\|last2=Houk\|first2=CP\|last3=Lee\|first3=PA\|date=Aug 2009\|title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development\|journal=Curr Opin Pediatr\|volume=21\|issue=4\|pages=541–47\|doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c\|pmc=4104182\|pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation\|last1=Council of Europe\|title=Human rights and intersex people, Issue Paper\|date=April 2015\|url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original\|last2=Commissioner for Human Rights\|author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba\|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book\|last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE\|url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012\|date=November 2012\|series=2012\|location=Berne\|access-date=2016-10-06\|archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|archive-date=2015-04-23\|url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book\|last=[[World Health Organization]]\|title=Sexual health, human rights and the law\|date=2015\|publisher=World Health Organization\|isbn=978-9241564984\|location=Geneva}}</ref>		Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955.–2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost\|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal\|last1=Blackless\|first1=Melanie\|last2=Charuvastra\|first2=Anthony\|last3=Derryck\|first3=Amanda\|last4=Fausto-Sterling\|first4=Anne\|last5=Lauzanne\|first5=Karl\|last6=Lee\|first6=Ellen\|date=March 2000\|title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis\|journal=American Journal of Human Biology\|volume=12\|issue=2\|pages=151–66\|doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F\|issn=1520-6300\|pmid=11534012\|s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi\|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni\|spolne hormone]] ili [[Spolni organi\|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava\|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac\|muških]] ili [[Žena\|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{Citiranje weba\|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->\|date=2015\|title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex\|url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf\|access-date=28 March 2016\|publisher=United Nations [[Ured visokog povjerenika za ljudska prava]]}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola\|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal\|last1=Mieszczak\|first1=J\|last2=Houk\|first2=CP\|last3=Lee\|first3=PA\|date=Aug 2009\|title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development\|journal=Curr Opin Pediatr\|volume=21\|issue=4\|pages=541–47\|doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c\|pmc=4104182\|pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation\|last1=Council of Europe\|title=Human rights and intersex people, Issue Paper\|date=April 2015\|url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original\|last2=Commissioner for Human Rights\|author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba\|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book\|last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE\|url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012\|date=November 2012\|series=2012\|location=Berne\|access-date=2016-10-06\|archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf\|archive-date=2015-04-23\|url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book\|last=[[World Health Organization]]\|title=Sexual health, human rights and the law\|date=2015\|publisher=World Health Organization\|isbn=978-9241564984\|location=Geneva}}</ref>

	Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip\|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa\|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija\|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija\|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal\|last=Meyer-Bahlburg\|first=HF\|year=2005\|title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation\|journal=Archives of Sexual Behavior\|volume=34\|issue=4\|pages=423–38\|doi=10.1007/s10508-005-4342-9\|pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena."		Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip\|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa\|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija\|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija\|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal\|last=Meyer-Bahlburg\|first=HF\|year=2005\|title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation\|journal=Archives of Sexual Behavior\|volume=34\|issue=4\|pages=423–38\|doi=10.1007/s10508-005-4342-9\|pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena."
Redak 93:		Redak 93:
	[[Disforija roda\|Rodna disforija]] (prethodno nazvana "poremećajem rodnog identiteta" ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-u]] ) formalna je dijagnoza ljudi koji imaju značajnu [[Disforija\|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder \| Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> "U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski."<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece\|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju).		[[Disforija roda\|Rodna disforija]] (prethodno nazvana "poremećajem rodnog identiteta" ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-u]] ) formalna je dijagnoza ljudi koji imaju značajnu [[Disforija\|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder \| Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> "U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski."<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece\|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju).

	Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest\|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal\|last1=Zucker\|first1=KJ\|last2=Spitzer\|first2=RL\|date=Jan–Feb 2005\|title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note\|journal=Journal of Sex and Marital herapy\|volume=31\|issue=1\|pages=31–42\|doi=10.1080/00926230590475251\|pmid=15841704\|s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{~~Cite web~~\|last=Parry\|first=Wynne\|date=June 4, 2013\|title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity\|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html\|accessdate=2015-10-23\|website=The Huffington Post}}</ref>		Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest\|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje\|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal\|last1=Zucker\|first1=KJ\|last2=Spitzer\|first2=RL\|date=Jan–Feb 2005\|title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note\|journal=Journal of Sex and Marital herapy\|volume=31\|issue=1\|pages=31–42\|doi=10.1080/00926230590475251\|pmid=15841704\|s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{Citiranje weba\|last=Parry\|first=Wynne\|date=June 4, 2013\|title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity\|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html\|accessdate=2015-10-23\|website=The Huffington Post}}</ref>

	Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest\|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom.		Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest\|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom.