Suradnik10 u (test) 18:13, 13. veljača 2026.

2026-02-13T18:13:58Z

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 18:13
Redak 20:		Redak 20:
	\| e_konfiguracija = 4d<sup>8</sup>5s<sup>1</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN\|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>		\| e_konfiguracija = 4d<sup>8</sup>5s<sup>1</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN\|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
	}}		}}
	Ime mu dolazi od [[grčki\|grčke]] riječi ''rhodon'' što znači ''ruža''. '''Rodij''' je [[prijelazni metali\|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali\|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar ~~W. H.~~ Wollaston, ubrzo nakon otkrića [[paladij]]a. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u [[~~legura~~]]ma s [[platina\|platinom]] i kao [[katalizator]]. Rodij je najskuplji [[dragocjeni metal]] (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).		Ime mu dolazi od [[grčki\|grčke]] riječi ''rhodon'' što znači ''ruža''. '''Rodij''' je [[prijelazni metali\|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali\|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[kemija u 1803.\|1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar [[William Hyde Wollaston]], ubrzo nakon otkrića [[paladij]]a. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u [[slitina]]ma s [[platina\|platinom]] i kao [[katalizator]]. Rodij je najskuplji [[dragocjeni metal]] (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).

	[[Datoteka:Rhodium_foil_and_wire.jpg\|lijevo\|mini\|230px\|Rodijeva žica i folija]]		[[Datoteka:Rhodium_foil_and_wire.jpg\|lijevo\|mini\|230px\|Rodijeva žica i folija]]
Redak 33:		Redak 33:

	Vrlo je važna njegova primjena kao [[katalizator]]a u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s [[platina\|platinom]] i [[paladij]]em koristi se kao [[katalizator]] u [[katalitički pretvornik\|katalitičkim pretvornicima]] [[motor\|motora s unutarnjim izgaranjem]]. U industriji nakita koristi ga se za elektrolitsko prevlačenje proizvoda od srebra i bijelog zlata.		Vrlo je važna njegova primjena kao [[katalizator]]a u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s [[platina\|platinom]] i [[paladij]]em koristi se kao [[katalizator]] u [[katalitički pretvornik\|katalitičkim pretvornicima]] [[motor\|motora s unutarnjim izgaranjem]]. U industriji nakita koristi ga se za elektrolitsko prevlačenje proizvoda od srebra i bijelog zlata.

	~~{{wječnik}}~~

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:13:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
| ime = rodij
| simbol = Rh
| redni_broj = 45
| kemijska_skupina = prijelazni metali
| grupa = 9
| perioda = 5
| blok = d
| izgled = srebrnobijeli metal [[Datoteka:Rhodium_powder_pressed_melted.jpg|200px]]
| gustoca = 12410
| tvrdoca = 6,0
| taliste = 1964
| vreliste = 3695
| specificni_toplinski_kapacitet = 24,98
| toplina_taljenja = 26,59
| toplina_isparivanja = 494
| atomska_masa = 102,90550(2)
| EK1 = kripton
| EK2 = Kr
| e_konfiguracija = 4d85s1 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}
Ime mu dolazi od [[grčki|grčke]] riječi ''rhodon'' što znači ''ruža''. '''Rodij''' je [[prijelazni metali|prijelazni metal]] devete grupe koji osim toga pripada i skupini [[platinski metali|platinskih metala]]. Otkrio ga je [[1803.]] godine u platinskoj rudi engleski kemičar W. H. Wollaston, ubrzo nakon otkrića [[paladij]]a. Srebrno-bijele je boje, a u prirodi se najčešće nalazi u platinskim rudama. Koristi se u [[legura]]ma s [[platina|platinom]] i kao [[katalizator]]. Rodij je najskuplji [[dragocjeni metal]] (u listopadu 2007 bio je oko 8 puta skuplji od zlata).

[[Datoteka:Rhodium_foil_and_wire.jpg|lijevo|mini|230px|Rodijeva žica i folija]]
== Svojstva ==

Rodij je tvrd i otporan [[metal]] sivo-bijele boje i velike reflektancije. Ima visoku temperaturu [[talište|tališta]] (1964 °C) i [[vrelište|vrelišta]] (3695 °C). [[Gustoća]] pri sobnoj temperaturi iznosi 12,41 g/cm3. Kristalizira u plošno centriranom kubičnom sustavu (parametar jedinične ćelije ''a'' = 3.8036 Å), a pri soboj temperaturi ima paramagnetsko uređenje.

Otporan je na djelovanje [[kiselina]] - potpuno je netopljiv u [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], a u [[zlatotopka|zlatotopci]] se polako otapa. Potpuno se otapa jedino u sumpornoj kiselini. S nemetalima ([[kisik]], [[klor]]) reagira jedino na visokim temperaturama.

== Primjena ==
Najvažnija primjena rodija je u [[legura]]ma [[platina|platine]] i [[paladij]]a kojima poboljšava čvrstoću. Ove se legure koriste u zavojnicama za peći, cijevima za proizvodnju staklenih vlakana, elemenatima termočlanaka, [[elektroda]]ma u svijećicama [[zrakoplov]]a i laboratorijskim reaktorima.

Vrlo je važna njegova primjena kao [[katalizator]]a u brojnim industrijskim procesima. Zajedno s [[platina|platinom]] i [[paladij]]em koristi se kao [[katalizator]] u [[katalitički pretvornik|katalitičkim pretvornicima]] [[motor|motora s unutarnjim izgaranjem]]. U industriji nakita koristi ga se za elektrolitsko prevlačenje proizvoda od srebra i bijelog zlata.

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Rodij - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:13, 13. veljača 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica