Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T04:01:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 04:01
Redak 60:		Redak 60:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Rhodamine 6G}}~~


	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T04:58:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kemijski spoj
| formula = <chem> C28H31N2O3Cl </chem>
| slika = Rhodamine 6G.svg
| slika_opis = Kemijska struktura rodamina 6G
| slika1 =
| slika_opis1 =
| IUPAC nomenklatura = Rodamin 6G
| ostala imena = [[Indeks boje|C.I. 45160]]
| CAS = 989-38-8
| EC = -
| UN = -
| RTECS = -
| molarna masa = 479,02 g·mol−1
| molekulska masa =
| izgled = Tamno crvenkastoljubičasta, smeđa ili crna kristalna krutina
| gustoća = 1,26 g·cm−3 (20 °C)
| tališteK =
| tališteC =
| vrelišteK =
| vrelišteC =
| tlak para =
| topljivost = U vodi 20 g/l (25 °C)
| dipolni moment =
| slika2 =
| slika_opis2 =
| oblik molekule =
| izvor znkops =
| znakovi opasnosti = Štetan za zdravlje
| NFPA 704 = {{NFPA 704 |H = 2 |F = 1| R = 0}}
}}

'''Rodamin 6G''' je jako [[Fluorescencija|fluorescentno]] bojilo iz skupine [[rodamin]]a. Često se koristi kao [[bojilo]] u vodi za određivanje brzine i smjera [[protok]]a i prijenosa. Rodaminska bojila fluoresciraju i stoga mogu lako i jeftino otkriti [[mjerni instrument|mjernim instrumentima]] koji se nazivaju [[fluorometrija|fluorometri]]. Rodaminska bojila također se dosta koriste u biotehnološkim primjenama poput fluorescentne [[mikroskop]]ije, protočne citometrije, fluorescentne korelacijske [[spektroskopija|spektroskopije]] i [[enzim]]skog [[Imunologija|imunološkog]] testa. <ref> Cai SS, Stark JD: "Evaluation of five fluorescent dyes and triethyl phosphate as atmospheric tracers of agricultural sprays.", Journal of Environmental Science & Health Part B., November 1997, volume = 32, issue = 6, pages = 969–83, doi = 10.1080/03601239709373123 </ref>

== Triarilmetanska bojila ==
{{glavni|Triarilmetanska bojila}}

'''Triarilmetanska bojila''' su [[bojilo|bojila]] koja se izvode strukturno od bezbojnog [[trifenilmetan]]a (C6H5)3CH. Najčešća među njima su trifenilmetanska, a manji dio pripada [[derivat]]ima difenil-naftilmetana C10H7·CH·(C6H5)2. U para-položaju prema centralnom [[ugljik]]ovu [[atom]]u moraju se u [[molekula|molekuli]] nalaziti na arilnim grupacijama najmanje dvije [[auksokromne skupine]]. [[Kromofor]] je ove skupine p-kinonoidna grupacija O=C6H4=O , odnosno 0=C6H4=NH. Prema broju i karakteru auksokromnih grupa dijele se ta bojila na trifenilmetanske derivate s dvije amino-grupe, na iste derivate s tri amino-grupe, na hidroksi-trifenilmetanske derivate, aminohidroksi-derivate i derivate difenilnaftilmetana. U svakoj od ovih grupa nalaze se bojila različitih svojstava bojenja: bazna, [[Kisela bojila|kisela]], močilna i bojeni lakovi. Ako molekula bojila sadrži grupu —COOH u o-položaju prema grupi —OH, bojilo je [[močilo|močilno]]. Uvođenjem [[Sulfonska kiselina|sulfonskih]] grupa u molekulu dobivaju se od baznih bojila kisela. Sulfonske grupe koje se nalaze u o-položaju prema centralnom ugljikovom atomu povećavaju postojanost prema [[Alkalije|alkalijama]]. Bojeni [[lak]]ovi nastaju od baznih bojila taloženjem s fosformolibdenskom ili fosforvolframskom kiselinom. Trifenilmetanskim bojilima postižu se neobično živahna, briljantna i čista obojenja crvene, ljubičaste, modre i zelene boje, ali su im postojanosti općenito niske, osobito na svjetlu i prema alkalnoj obradi. Zbog toga im upotreba sve više opada u korist postojanih bojila. Bazni predstavnici se najviše upotrebljavaju za bojenje [[svila|svile]] i močenog [[pamuk]]a, a kiseli i močilni za bojenje [[vuna|vune]]. Najveće količine ovih bojila troše se izvan [[tekstil]]ne upotrebe, i to za bojenje [[papir]]a, [[Drvo (materijal)|drveta]], [[šibica]], u proizvodnji [[Grafičke tehnike|grafičkih boja]], za [[Tinta|tinte]], kao boje u [[kozmetika|kozmetici]] i [[Prehrambeni aditivi|prehrambenoj industriji]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Rhodamine6G Chloride.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Coherent 899 dye laser.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"| [[Image:Fluorescence.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"| [[Image:Beer–Lambert law in solution.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|Rodamin 6G [[Kloridi|klorid]] u prahu pomiješan s [[metanol]]om, emitira žutu [[svjetlost]] pod zelenim [[laser]]skim osvjetljenjem.
|align=center|Laser na bazi rodamina 6G (otopina boje je narančasta tekućina u epruvetama).
|align=center|[[Fluorescencija]] četiri različite tvari pod [[Ultraljubičasto zračenje|UV zrakama]] ([[kinin]], [[fluorescein]], [[rodamin B]] i rodamin 6G). [[Tvar]]i su otopljene u vodi oko 0,0001% otopine.
|align=center|Dokaz [[Lambert-Beerov zakon|Lambert-Beerova zakona]]: zelena [[laser]]ska zraka svjetlosti prolazi kroz [[otopina|otopinu]] [[pigment]]a rodamina 6B. Zraka [[svjetlost]]i postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu.
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Rhodamine 6G}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]

Rodamin 6G - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica