https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Rocheova_%C5%A1upljina 2026-09-02T15:39:47Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rocheova_%C5%A1upljina&diff=218942&oldid=prev 2021-10-13T03:47:03Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Rocheova šupljina&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:RochePotential.jpg|mini|desno|300px| Trodimenzionalni prikaz [[Rocheova šupljina|Rocheove šupljine]] za [[dvojne zvijezde]] koje imaju odnos masa 1 : 2. L&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, L&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i L&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; su [[Lagrangeove točke]]. Tvar jedne [[zvijezde]] može strujati preko točke L&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; na drugu zvijezdu. &lt;ref&gt; [http://hemel.waarnemen.com/Informatie/Sterren/hoofdstuk6.html#mtr] www.hemel.waarnemen.com, 2014.&lt;/ref&gt; .]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Rocheova šupljina&#039;&#039;&#039; (prema francuskom matematičaru i astronomu [[Édouard Roche|Édouardu Rocheu]]) je prostor je oko zvijezde u sustavu [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] u kojem je zvjezdana tvar gravitacijski vezana za pojedinu [[zvijezda|zvijezdu]]. U obliku je kapi koja je vrhom spojena na Rocheovu šupljinu druge zvijezde. Točka u kojoj se spajaju dvije Rocheove šupljine je unutarnja [[Lagrangeove točke|Lagrangeova točka]] i u njoj se poništavaju [[gravitacija|gravitacijske]] i [[plimna sila|plimne sile]]. Obujam Rocheove šupljine ovisi o [[masa|masi]] zvijezda. Kada se tvar jedne zvijezde nađe izvan Rocheove šupljine (na primjer prilikom širenja [[crveni div|crvenoga diva]]), ona struji prema drugoj zvijezdi ([[akrecijski disk]]). &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;Rocheova šupljina&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69764] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Oblik Rocheove šupljine ovisi o odnosu masa zvijezda i treba ga dobiti računski. Pa ipak približno se može pretpostaviti da je ona [[sfera]] ili [[kugla]] jednakog obujma. Približna jednakost za polumjer te kugle je:<br /> <br /> :&lt;math&gt;<br /> \frac{r_1}{A} = 0.38+0.2\log\frac{M_1}{M_2}<br /> &lt;/math&gt;<br /> za <br /> &lt;math&gt;<br /> 0.3&lt;\frac{M_1}{M_2}&lt;20<br /> &lt;/math&gt;<br /> <br /> i<br /> <br /> :&lt;math&gt;<br /> \frac{r_1}{A} = 0.46224\left(\frac{M_1}{M_1+M_2}\right)^{1/3}<br /> &lt;/math&gt;<br /> za <br /> &lt;math&gt;<br /> \frac{M_1}{M_2}&lt;0.8<br /> &lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;A&#039;&#039; - udaljenost između zvijezda, &#039;&#039;r&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - polumjer zvijezde mase &#039;&#039;m&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;&#039;&#039;, &#039;&#039;m&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;&#039;&#039;- [[masa]] zvijezde za koju se računa polumjer &#039;&#039;r&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;&#039;&#039; i &#039;&#039;M&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - masa druge zvijezde. Ova jednakost je točna unutar 2%. &lt;ref&gt;Paczynski B. : &quot;Evolutionary Processes in Close Binary Systems&quot;, journal=&#039;&#039;Annual Review of Astronomy and Astrophysics 9&#039;&#039;: 183–208., 1971. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> Još jednu približnu jednakost je dao [[astronom]] [[Peter Eggleton]] (1982.):<br /> <br /> :&lt;math&gt;<br /> \frac{r_1}{A} = \frac{0.49q^{2/3}}{0.6q^{2/3} + \ln(1 + q^{1/3})}<br /> &lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;q = M&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; / M&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&#039;&#039;. Ova jednakost slaže se s rezultatima opažanja unutar odstupanja od 1% za cijeli raspon &#039;&#039;q&#039;&#039;.&lt;ref&gt;Eggleton P. P.: &quot;Approximations to the radii of Roche lobes&quot;, &#039;&#039;The Astrophysical Journal&quot;, 1983. &lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija: Nebeska mehanika]]</div>

WikiSysop