WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T22:26:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Robert Watson-Watt
| slika = Robert Watson-Watt.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. travnja]] [[1892.]]
| mjesto_rođenja = [[Brechin]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[5. prosinca]] [[1973.]]
| mjesto_smrti = [[Inverness]], [[Škotska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Škoti|Škot]]
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija = Sveučilište u Dundeeu
| alma_mater = Sveučilište u Dundeeu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Radar]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo (razdvojba)|Kraljevskog društva]]
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Radaroperation.gif|desno|mini|300px|[[Radar]]i imaju važnu ulogu u pomorskoj i zrakoplovnoj [[Navigacija|navigaciji]].]]

'''Robert Watson-Watt''' ([[Brechin]], 13. travnja 1892. – [[Inverness]], 5. prosinca 1973.), škotski [[inženjer]]. Studirao u Dundeeju i diplomirao 1912., od 1915. radio u Ministarstvu rada. Među prvima je pokušavao izmjeriti vrijeme odbijanja ili [[refleksija|refleksije]] radijskih signala. Od 1933. razvijao je britansku verziju [[radar]]a, te je 1935. predložio Ministarstvu zračnih snaga sustav za otkrivanje i određivanje [[zrakoplov]]a radijskim metodama. Nakon uspješnog prikaza dobio je mogućnost da uspostavi prve tri opažačke radarske postaje (1937.). Njegov doprinos skorašnjim ratnim naporima donio mu je [[Vitez (naslov)|viteški]] naslov 1942. <ref> '''Watson-Watt, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65882] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Radar ==
{{glavni|Radar}}

'''Radar''' ([[pokrata]] ili [[akronim]] od [[Engleski jezik|eng]]. '''''Ra'''dio '''D'''etection '''a'''nd '''R'''anging'': otkrivanje i određivanje udaljenosti [[Radio valovi|radio valovima]]) je [[elektronički uređaj]] za određivanje [[udaljenost]]i, [[azimut]]a, [[elevacija|elevacije]] ([[kutna visina]]) i [[brzina|brzine]] nekog predmeta na temelju odbijanja ([[refleksija|refleksije]]) iz uređaja emitiranih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] od taj predmet. Prvi uređaj izradio je oko 1900. njemački [[izumitelj]] Christian Hülsmeyer, a predložena je njegova primjena u sprječavanju sudara [[brod]]ova. Razvoj ratnoga [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]], posebice teških [[bombarder]]a, potaknuo je razvoj radara jer je trebalo razviti uređaj za rano upozoravanje na dolazeću opasnost. Prvi uređaj u osnovi istovjetan današnjim radarima izradio je Robert Watson-Watt (1935.).

Radar omogućuje otkrivanje predmeta u uvjetima loše i smanjene vidljivosti, na primjer u mraku, kroz [[dim]], [[magla|maglu]], [[kiša|kišu]] ili [[snijeg]]. Kako se elektromagnetski valovi šire pravocrtno, raspon (domet) je radara ograničen zakrivljenošću [[Zemljin plašt|Zemljine površine]], pa na primjer u kontroli [[Zračni promet|zračnoga prometa]] iznosi oko 400 [[kilometar]]a. Veći raspon (više tisuća kilometara) ima jedino radar koji koristi odbijanje (refleksiju) valova na ioniziranim slojevima atmosfere ([[ionosfera]]). U ratu je radar stekao izvanrednu važnost, a u mirnodopskoj se primjeni ističe njegova uloga u sigurnosti pomorskoga, zračnog i cestovnoga [[promet]]a. <ref> '''radar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Radar je uređaj koji služi za otkrivanje prisutnosti teško uočljivih ili posve nevidljivih predmeta i za otkrivanje njihove [[udaljenost]]i. Način rada radara osniva se na svojstvu ultrakratkih elektromagnetskih valova, koji se šire pravocrtno, pa se mogu [[Refleksija|reflektirati]] od krute odnosno [[metal]]ne površine. U tu svrhu upotrebljavaju se [[Radio valovi|decimetarski ili centimetarski valovi]]. Kao predajnik služi [[Parabolična antena|parabolični reflektor]], koji se može okretati na sve strane, a u svom [[žarište|žarištu]] ima takozvanu [[Mikrovalovi|mikrovalnu]] [[antena|antenu]]. Na tu antenu dovode se ultravisokofrekventne struje, koje se u obliku kratkotrajnih električnih [[impuls]]a šalju u uskom snopu u prostor. Ti se impulsi šalju u vrlo kratkim vremenskim razmacima oko 1000 puta u sekundi. Ako ti impulsi naiđu na neku zapreku, oni će se odbiti, pa će ih antena odbiti. Primljeni električni impulsi odlaze u [[Radioprijamnik|prijemnik]] i šalju se na [[optika|optički]] [[indikator]], koji je [[katodna cijev]]. Iz vremenske razlike od polaska do povratka impulsa dobije se udaljenost predmeta. Katodna cijev je tako konstruirana da u trenutku kada s radarskog reflektora odlazi impuls u prostor [[Električna zavojnica|elektromagnetska zavojnica]] svojim [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] pomakne [[Katodno zračenje|katodnu zraku]], a time i svijetlu točku na zaslonu uvis. To se isto dogodi kada se vrati reflektirani val. Vremenski razmak prikazan na katodnoj cijevi kao [[duljina]] je mjera za udaljenost predmeta.

Radari imaju važnu ulogu u pomorskoj i zrakoplovnoj [[Navigacija|navigaciji]]. Ima radarskih sistema koji na [[zaslon]]u [[Katodna cijev|katodne cijevi]] daju obrise (konture) predmeta koji se nalazi ispred brda odnosno zrakoplova. Na taj se način mogu izbjeći sudari na moru s ledenim santama i drugim brodovima kada prijeti opasnost uslijed magle. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Watson-Watt, Robert}}
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]

Robert Watson-Watt - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica