WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T22:03:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{NPOV/OK}}
'''Robert Radovanović''' ([[Gdinj]], [[7. lipnja]] [[1897.]] — [[Split]], [[17. kolovoza]] [[1980.]]), hrvatski [[prosvjeta]]r i zavičajni [[povjesničar]]. Zapažen kao vrijedan profesor slikar, [[pedagogija|pedagoški]] pisac i organizator naprednog [[učitelj]]skog pokreta u Dalmaciji.<ref name=Mlikota>Ivo Mlikota: [https://hrcak.srce.hr/file/186873 ''Uspomena na istaknutog prosvjetnog radnika i ljubitelja zavičaja Roberta Radovanovića ''] Prilozi povijesti otoka Hvara. br. 1/1983.</ref>{{is|75.}}

== Životopis ==
Rodio se je u Gdinju na Hvaru, u poznatoj obitelji koja je dala više prosvjetnih radnika, od kojih se ističe njegov stric [[Ivko Radovanović]]. U rodnom selu pohađao je osnovnu školu, kao i u Vrboskoj gdje je bio kod strica. Upisao je [[Muška preparandija u Arbanasima|Muški preparandij]] (učiteljsku školu) u [[Arbanasi]]ma kod Zadra. Godine 1915 u prvome svjetskom ratu ga je mobiliziralo pa se kao vojnik spremao te na dopustu kao privatist maturirao na arbanaškom preparandiju. Službovao je kao učitelj u više mjesta. Odmah poslije rata godinu dana službovao je u [[Kućište (Orebić)|Kućištu]] na Pelješcu, pa potom pet godina u rodnom Gdinju. <ref name=Mlikota/>{{is|75.}}

Odlučio je nastaviti školovanje te je upisao studij biologije, kemije i zemljopisa geografije na Višoj pedagoškoj školi<ref name=Mlikota/>{{is|75.}} u Zagrebu.<ref name=Mlikota/>{{is|76.}} U Zagrebu je diplomirao te je u svojstvu [[nastavnik]]a dobio namještenje u [[Makarska|makarskoj]] Građanskoj školi 1927. godine. Istaknut po radu u nastavi, odgoju i javnom društvenom djelovanju, nakon devet godina postao je upraviteljem škole. Dužnost je obnašao sve do premještaja u Građansku školu u [[Mostar]] 1940. godine. Na novu je dužnost premješten po službenoj potrebi odlukom nadležnog Ministarstva prosvjete u Zagrebu U Mostaru je ostao na tom radnom mjestu cijeli rat. Preživio je i sve ratne i poratne obračune i ostao je u Mostaru, ovog puta na novom radnom mjestu. Dobio je mjesto profesora u Učiteljskoj školi. Na njegovu molbu 1950. je premješten na dužnost u NR Hrvatsku. Ministarstvo prosvjete NRH stavilo ga je na dužnost upravitelja IV. osnovne osmogodišnje škole na Manušu u Splitu, gdje je ostao pet godina sve do mirovine. No, budući da mu je kći pošla studirati u Ljubljanu, vrlo brzo se je opet uključio u aktivan prosvjetni rad. Obnašao je dužnost [[prosvjetni inspektor|prosvjetnog inspektora]] (savjetnika) za srednje i stručne škole u NO-u kotara Mostar naredne tri godine, pa je 1958. opet otišao u mirovinu i vratio se u Split, gdje mu je živjela obitelj.<ref name=Mlikota/>{{is|76.}}

Istakao se je borbom za prava prosvjetnih radnika i razvitak školstva. Napisao je mnoštvo djela o nastavnim i odgojnim pitanjima, najviše u svezi s organizacijom i unapređenjem odgojno-obrazovnog procesa u osnovnoj nastavi (bivših građanskih i osnovnih škola).<ref name=Mlikota/>{{is|76.}} Objavio ih je u ''Građanskoj školi'', ''Novom dobu'', ''Jadranskoj pošti'', ''Novostima'', ''Jadranskom dnevniku'', ''Školskom vjesniku'', ''Prirodi'', ''Slobodnoj Dalmaciji'' i dr.<ref name=Mlikota/>{{is|77.}}

U mirovini se je dao u proučavanje zavičajne povijesti, prije svega rodnog Gdinja i otoka Hvara. Brojne podatke je sabrao, zabilježio i sredio u 22 knjige, od kojih su 10 o zavičaju. Ukupno je to 5000 stranica teksta. Centar za zaštitu kulturne baštine iz Hvara objavio mu je dvije knjige, a ostale su još u rukopisu i sređivao ih je [[Niko Duboković Nadalini]].<ref name=Mlikota/>{{is|77.}}

Pedagoško društvo u Splitu ga je za njegove zasluge na unapređenju pedagoške teorije i prakse i u školstvu izabralo ga je za svog počasnog člana na osnivačkoj skupštini 6. travnja 1976. godine.<ref name=Mlikota/>{{is|77.}}

Umro je u Splitu [[17. kolovoza]] [[1980.]] godine, a pokopan je u [[Hvar (grad)|Hvaru]] 20. kolovoza 1980. godine.<ref name=Mlikota/>{{is|75.}} Časopis [[Prilozi povijesti otoka Hvara]] predložio je da se na Radovanovićevu rodnu kuću postavi spomen-obilježje.<ref name=Mlikota/>{{is|77.}}

== Djela ==
Uz brojne članke, napisao je ove knjige. U deset svezaka su ''Zapisi o Gdinju i otoku Hvaru'' sa sadržajem iz zemljopisa, povijesti, biologije, etnografije, narodnih običaja, folklora, prirodnih ljepota, starina, statistike, zanimanja, rada i inog. Tu je još ''Dnevnik iz I. svjetskog rata 1914-1918.'', vrlo važan za hrvatsku povijest, jer je vrlo malo hrvatskih pisaca obradilo kroz zapise ratna iskustva vojnika iz Kraljevine Dalmacije po ratištima u Prvome svjetskom ratu. Zatim tu je ''Zbirka pedagoških zapisa 1928-1958.'', ''Moje slike svijeta'', ''Otok Hvar i Gdinj kroz novine u Hrvatskoj 1896-1926.'', ''Otok Hvar kroz zadarski list „Nacionale" 1862-1884.'', ''Otok Hvar kroz „Narodni list" u Zadru 1885-1900. i 1901-1908.'', ''Gdinj i Gdinjani'', ''Plemstvo otoka Hvara'' i ''Grbovi dalmatinskog plemstva''.<ref name=Mlikota/>{{is|79.}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Radovanović, Robert}}
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]

Robert Radovanović - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica