WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:11:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Robert Hooke
| slika = 13 Portrait of Robert Hooke.JPG
| slika_širina = 200px
| naslov = Umjetnikova impresija Roberta Hookea. Ni jedna autentična onodobna slika Hookea nije sačuvana.
| datum_rođenja = [[18. srpnja]] [[1635.]]
| mjesto_rođenja = [[Freshwater]], otok [[Isle of Wight]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[3. ožujka]] [[1703.]]
| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[matematika]], [[kemija]], [[biologija]]
| radna_institucija = [[Sveučilište u Oxfordu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Oxfordu]]
| doktorski_mentor = [[Robert Boyle]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Hookeov zakon]], [[Mikroskop|Mikroskopija]] Predložio pojam [[stanica]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Hookes-law-springs.png|mini|desno|300px|[[Opruga]] za koju vrijedi [[Hookeov zakon]]: [[sila]] ''F'' je srazmjerna (proporcionalna) rastezanju [[opruga|opruge]] ''x''.]]

[[datoteka:Anchor escapement animation 217x328px.gif|mini|desno|300px|[[Zupčasti prekidač]].]]

'''Robert Hooke''' (Freshwater, [[18. srpnja]] [[1635.]] - [[London]], [[3. ožujka]] [[1703.]]), britanski fizičar, matematičar i izumitelj. Ubraja se u najsvestranije [[znanstvenik]]e 17. stoljeća. Rad je započeo s [[Robert Boyle|Robert Boyleom]] na konstrukciji [[Zračna pumpa|zračne pumpe]], poboljšao je [[mikroskop]], a okušao se i u teoriji, gdje se često suprotstavljao [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]] (primjerice svojom nedovršenom [[val]]nom teorijom [[svjetlost]]i i nedovršenom teorijom [[gravitacija|gravitacije]]). Prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem ([[toplinsko istezanje]]), našao zakon [[opruga|opruge]] i postavio osnovni zakon teorije [[elastičnost]]i ([[Hookeov zakon]]). Postavio [[Kinetička teorija plinova|kinetičku hipotezu plinova]] i predložio temperaturu [[talište|tališta]] [[led]]a za nultu točku [[termometar]]ske ljestvice. Naziv [[stanica]], koji je predložio za strukturu [[Pluto|pluta]] opaženu mikroskopom, prihvaćen je u [[biologija|biologiji]] s onim značenjem što ga ima [[atom]] u [[Fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]]. <ref> '''Hooke, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26101] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Pokus]]ima je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]] ([[baricentar]]). <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>

== Životopis ==
Robert Hooke je rođen u malom mjestu Freshwater, na [[otok]]u [[Isle of Wight]], koji se nalazi na jugu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Bio je najmlađi od četvero djece. Otac mu je bio [[svećenik]], pa je očekivao od Roberta da i on to bude. Otac mu je radio i u [[Škola|školi]], pa je mogao podučavati svog sina, jer je bio uglavnom slabog zdravlja. Robert je bio jako zainteresiran za [[mehanika|mehaniku]] i izradu nacrta. Tako je bio rastavio jedan [[bronca|brončani]] [[Sat (instrument)|sat]] i uspio napraviti kopiju od [[Drvo (materijal)|drva]], koja je dosta dobro radila.

Otac mu je umro 1648., a Robertu je vrlo malo ostavio. Na sreću, u [[London]]u se pokazao kao dobar student. Postao je pomoćnik [[Thomas Willis|Thomasu Willisu]], a zatim je od 1655. do 1662. bio pomoćnik [[Robert Boyle|Robertu Boyleu]], gdje se pokazao vrlo uspješnim u izradi zračne pumpe i promatranju kod izvođenja poznatog [[Boyle-Mariotteov zakon|Boyle-Mariotteovog zakona]]. <ref> Encyclopaedia Britannica, 15th Edition, vol.6 p. 44 </ref>

Od 1655. radi na poboljšanju [[Sat (instrument)|sata s njihalom]], izumivši [[zupčasti prekidač]], koji je znatno popravio točnost satova. Osim toga, za satove uvodi i [[opruga|spiralne opruge]]. Smislio je i način za određivanje [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. 1660. je osnovano [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevstvo društvo]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Royal Society''), koje je kasnije okupljalo mnoge poznate [[fizičar]]e tog vremena, a Robert Hooke je proveo oko 40 godina u njemu, posebno za izvođenje [[Eksperiment|pokusa]]. Otkrio je razliku između [[Vena|venske]] i [[Arterija|arterijske]] [[krv]]i. Našao je i način kako [[Mjerenje|mjeriti]] [[snaga|snagu]] [[Eksplozija|eksplozije]] [[barut]]a.

1660. je otkrio zakon o ponašanju elastičnih tvari, posebno [[opruga]], koji je kasnije nazvan [[Hookeov zakon]]. Zbog radova na [[gravitacija|gravitaciji]], došao je u žestok sukob s [[Isaac Newton|Isaacom Newtonom]], koji je bio jedno vrijeme i predsjednik Kraljevskog društva. Od 1680. radio je na [[vibracije|vibracijama]].

Promatrajući [[mikroskop]]om tanke prereze [[Pluto|pluta]], otkrio je strukturu sličnu saću, te je nazvao [[stanica|stanicom]].

Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do [[zvijezda]] metodom [[Paralaksa|paralakse]], ali nije uspio zbog nesavršenosti [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Jedan od prvih je promatrao [[Saturn (planet)|Saturnov]] prsten i [[Dvojna zvijezda|dvojne zvijezde]]. Nakon što je [[London]] izgorio u velikom [[požar]]u 1666., radio je na obnovi grada.

== Hookeov zakon ==
{{Glavni|Hookeov zakon}}

'''Hookeov zakon''' je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio [[Robert Hooke]]. Opterećenjem izazvano [[naprezanje]] ''σ'' razmjerno je [[deformacija|deformaciji]] ''ε'', odnosno:

:<math>\sigma = E \cdot \varepsilon</math>

Faktor razmjernosti ''E'' je [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]] i karakterističan je za pojedini materijal. Do određene granice naprezanja Hookeov zakon može se primijeniti na većinu [[Konstrukcijski čelik|konstrukcijskih materijala]]. Za složenija opterećenja tijela različitih oblika rabi se Hookeov zakon u poopćenom obliku, koji se izražava s više skalarnih linearnih jednadžba. <ref> '''Hookeov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Ako je šipka ili štap od nekog elastičnog materijala, onda i nju možemo promatrati kao oprugu. Šipka ima duljinu ''L'' i poprečni presjek ''A''. Ako šipku razvlačimo s nekom silom ''F'', onda u njoj nastaje [[naprezanje]] ''σ'', koje se opire vanjskoj sili. Tada Hookeov zakon možemo pisati u drugom obliku: <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

:<math>\Delta L = \frac{F}{E \cdot A} \cdot L = \frac{\sigma}{E} \cdot L</math>

gdje je: ''σ'' – [[naprezanje]] u šipki ili štapu ([[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm2]]), ''E'' – [[Youngov modul elastičnosti]] (N/mm2), ''ε'' – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / L), ''L'' – [[duljina]] štapa, ''ΔL'' - produljenje šipke ili štapa ([[metar|mm]]), ''F'' – sila koja produljuje šipku ili štap (N), ''A'' – poprečni presjek šipke ili štapa (mm2) <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

Hookeov zakon vrijedi samo u određenom području nekog materijala, koje se naziva '''elastično područje'''. Za [[čelik]] je elastično područje sve do [[Granica razvlačenja|granice razvlačenja]] ili gdje ta granica nije jasno određena, do granice plastičnosti koja je određena onim naprezanjem pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa. Ovo naprezanje nosi oznaku ''σ0,2''. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hooke, Robert}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski matematičari]]
[[Kategorija:Britanski izumitelji]]

Robert Hooke - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica