Robert Goddard - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:12:49Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:12
Redak 24:		Redak 24:
	}}		}}

	'''Robert Hutchins Goddard''' ([[Worcester, Massachusetts]], 5. listopada 1882. – [[Baltimore, Maryland]], 10. kolovoza 1945.) je bio [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] [[profesor]], [[fizičar]], [[matematičar]] i [[izumitelj]], najpoznatiji po tome što je prvi napravio i testirao [[raketa\|raketu]] na [[Tekućine\|tekuće]] [[gorivo]] 1926. godine.<ref name=pl>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=23012&upit=Robert%20Goddard&tip=t Proleksis enciklopedija - Robert H. Goddard] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref> Između 1926. i 1941. Goddard je sa svojim timom lansirao 34 rakete,<ref name = "Goddard Launch History" >{{~~Citiranje web~~\| url = http://www.astronautix.com/lvs/goddard.htm\| title = Goddard\| publisher = Astronautix}}</ref> a postigao je najveću visinu od 2,6 [[kilometar]]a i brzinu od 885 [[metar\|km]]/[[sat\|h]].<ref name="Goddard Launch History"/><ref name="A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961">{{~~Citiranje web~~\| url = http://history.nasa.gov/AAchronologies/1961missile.pdf\| title = A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961 \| format = [[PDF]]\| publisher = NASA/U.S. GPO}}</ref> Smatra se ocem moderne raketne tehnike.<ref name="NASAbio">[http://www.nasa.gov/centers/goddard/about/history/dr_goddard.html NASA - Bigrafija Roberta H. Goddarda] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref>		'''Robert Hutchins Goddard''' ([[Worcester, Massachusetts]], 5. listopada 1882. – [[Baltimore, Maryland]], 10. kolovoza 1945.) je bio [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] [[profesor]], [[fizičar]], [[matematičar]] i [[izumitelj]], najpoznatiji po tome što je prvi napravio i testirao [[raketa\|raketu]] na [[Tekućine\|tekuće]] [[gorivo]] 1926. godine.<ref name=pl>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=23012&upit=Robert%20Goddard&tip=t Proleksis enciklopedija - Robert H. Goddard] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref> Između 1926. i 1941. Goddard je sa svojim timom lansirao 34 rakete,<ref name = "Goddard Launch History" >{{citiranje weba\| url = http://www.astronautix.com/lvs/goddard.htm\| title = Goddard\| publisher = Astronautix}}</ref> a postigao je najveću visinu od 2,6 [[kilometar]]a i brzinu od 885 [[metar\|km]]/[[sat\|h]].<ref name="Goddard Launch History"/><ref name="A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961">{{citiranje weba\| url = http://history.nasa.gov/AAchronologies/1961missile.pdf\| title = A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961 \| format = [[PDF]]\| publisher = NASA/U.S. GPO}}</ref> Smatra se ocem moderne raketne tehnike.<ref name="NASAbio">[http://www.nasa.gov/centers/goddard/about/history/dr_goddard.html NASA - Bigrafija Roberta H. Goddarda] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref>

	==Ideja i realizacija==		==Ideja i realizacija==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:51:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Robert Goddard'''-->~~{{izdvojeni članak\|siječanj 2013.}}~~		<!--'''Robert Goddard'''-->
	{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Robert Hutchins Goddard		\| ime = Robert Hutchins Goddard

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T02:52:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:52
Redak 24:		Redak 24:
	}}		}}

	'''Robert Hutchins Goddard''' ([[Worcester, Massachusetts]], 5. listopada 1882. – [[Baltimore, Maryland]], 10. kolovoza 1945.) je bio [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] [[profesor]], [[fizičar]], [[matematičar]] i [[izumitelj]], najpoznatiji po tome što je prvi napravio i testirao [[raketa\|raketu]] na [[Tekućine\|tekuće]] [[gorivo]] 1926. godine.<ref name=pl>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=23012&upit=Robert%20Goddard&tip=t Proleksis enciklopedija - Robert H. Goddard] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref> Između 1926. i 1941. Goddard je sa svojim timom lansirao 34 rakete,<ref name = "Goddard Launch History" >{{~~cite~~ web\| url = http://www.astronautix.com/lvs/goddard.htm\| title = Goddard\| publisher = Astronautix}}</ref> a postigao je najveću visinu od 2,6 [[kilometar]]a i brzinu od 885 [[metar\|km]]/[[sat\|h]].<ref name="Goddard Launch History"/><ref name="A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961">{{~~cite~~ web\| url = http://history.nasa.gov/AAchronologies/1961missile.pdf\| title = A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961 \| format = [[PDF]]\| publisher = NASA/U.S. GPO}}</ref> Smatra se ocem moderne raketne tehnike.<ref name="NASAbio">[http://www.nasa.gov/centers/goddard/about/history/dr_goddard.html NASA - Bigrafija Roberta H. Goddarda] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref>		'''Robert Hutchins Goddard''' ([[Worcester, Massachusetts]], 5. listopada 1882. – [[Baltimore, Maryland]], 10. kolovoza 1945.) je bio [[Sjedinjene Američke Države\|američki]] [[profesor]], [[fizičar]], [[matematičar]] i [[izumitelj]], najpoznatiji po tome što je prvi napravio i testirao [[raketa\|raketu]] na [[Tekućine\|tekuće]] [[gorivo]] 1926. godine.<ref name=pl>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=23012&upit=Robert%20Goddard&tip=t Proleksis enciklopedija - Robert H. Goddard] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref> Između 1926. i 1941. Goddard je sa svojim timom lansirao 34 rakete,<ref name = "Goddard Launch History" >{{Citiranje web\| url = http://www.astronautix.com/lvs/goddard.htm\| title = Goddard\| publisher = Astronautix}}</ref> a postigao je najveću visinu od 2,6 [[kilometar]]a i brzinu od 885 [[metar\|km]]/[[sat\|h]].<ref name="Goddard Launch History"/><ref name="A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961">{{Citiranje web\| url = http://history.nasa.gov/AAchronologies/1961missile.pdf\| title = A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961 \| format = [[PDF]]\| publisher = NASA/U.S. GPO}}</ref> Smatra se ocem moderne raketne tehnike.<ref name="NASAbio">[http://www.nasa.gov/centers/goddard/about/history/dr_goddard.html NASA - Bigrafija Roberta H. Goddarda] <small>(Pristupljeno 27. listopada 2012.)</small></ref>

	==Ideja i realizacija==		==Ideja i realizacija==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:22:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|siječanj 2013.}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Robert Hutchins Goddard
| slika = Dr._Robert_H._Goddard_-_GPN-2002-000131.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = 5. listopada 1882.
| mjesto_rođenja = [[Worcester, Massachusetts]]
| datum_smrti = 10. kolovoza 1945.
| mjesto_smrti = [[Baltimore, Maryland]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = fizičar
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = prvoj raketi na tekuće gorivo
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

'''Robert Hutchins Goddard''' ([[Worcester, Massachusetts]], 5. listopada 1882. – [[Baltimore, Maryland]], 10. kolovoza 1945.) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[profesor]], [[fizičar]], [[matematičar]] i [[izumitelj]], najpoznatiji po tome što je prvi napravio i testirao [[raketa|raketu]] na [[Tekućine|tekuće]] [[gorivo]] 1926. godine.<ref name=pl>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=23012&upit=Robert%20Goddard&tip=t Proleksis enciklopedija - Robert H. Goddard] (Pristupljeno 27. listopada 2012.)</ref> Između 1926. i 1941. Goddard je sa svojim timom lansirao 34 rakete,<ref name = "Goddard Launch History" >{{cite web| url = http://www.astronautix.com/lvs/goddard.htm| title = Goddard| publisher = Astronautix}}</ref> a postigao je najveću visinu od 2,6 [[kilometar]]a i brzinu od 885 [[metar|km]]/[[sat|h]].<ref name="Goddard Launch History"/><ref name="A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961">{{cite web| url = http://history.nasa.gov/AAchronologies/1961missile.pdf| title = A Chronology is Missile and Astronautic Events 1686–1961 | format = [[PDF]]| publisher = NASA/U.S. GPO}}</ref> Smatra se ocem moderne raketne tehnike.<ref name="NASAbio">[http://www.nasa.gov/centers/goddard/about/history/dr_goddard.html NASA - Bigrafija Roberta H. Goddarda] (Pristupljeno 27. listopada 2012.)</ref>

==Ideja i realizacija==
Za razliku od [[Konstantin Ciolkovski|Konstantina Ciolkovskog]], Robert Goddard je rakete dizajnirao, ali i izrađivao. Iako nije čuo za teorije Ciolkovskog, u svojim je istraživanjima ne samo došao do gotovo identičnih zaključaka, već ih je i dokazao. Premda su u početku ismijavane do točke da je proglašen i ludim, Goddard je danas znan kao "otac modernih raketa u SAD"<ref name=pl />. Nakon što je 1920. [[New York Times]] na prvoj stranici objavio veliki članak kako rakete neće nikada letjeti, povukao se iz javnosti. Slijedio je trijumfalni povratak 1926. godine, nakon što je prvi u povijesti lansirao raketu pogonjenu tekućim gorivom. U godinama koje su slijedile patentirao je preko 200 izuma vezanih za raketnu tehnologiju, ponovio uspješno lansiranje rakete, ali i konstruirao prvi [[avion]] na raketni pogon. Njegovi rezultati inspirirali su "The Rocket Into Interplanetary Space", knjigu [[Hermann Oberth|Hermanna Obertha]] koja je i zadnje skeptike uvjerila da rakete i njihove mogućnosti treba shvatiti ozbiljno. Njegov učenik, [[Wernher von Braun]] poklonio je knjigu [[Hitler]]u, koji se oduševio njom, označivši tako početak njemačkog raketnog programa. On je rezultirao stvaranjem [[Fieseler Fi 103|V-1]] i [[Aggregat A-4|V-2]] raketa, prvih raketa koje su mogle doseći [[svemir]].

==Život i rad==
Robert Goddard je prvih sedam godina života proveo je u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]], a onda se zajedno sa roditeljima vratio u Worcester. Još u ranoj fazi svog života bio je inspiriran djelima [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]], posebno djelima [[Rat svjetova (roman)|"Rat svjetova"]], [[Herbert George Wells|H. G. Wellsa]] i "Put na Mjesec", [[Jules Verne|Julesa Vernea]]. Godine [[1902.]], za vrijeme pohađanja srednje škole u Worcesteru, objavio je u časopisu "Popular Science News" članke o mogućnostima rakete za putovanja svemirom, te o primjeni višestupanjskih raketa u te svrhe. Godine 1908. diplomirao je na Politehničkom institutu u Worcesteru i potom upisao poslijediplomski studij na sveučilištu Clark u Worcesteru, gdje je 1911. obranio [[doktorat]] iz fizike. Na istom sveučilištu počeo je predavati 1914., a 1923. postavljen je za direktora fizičkog laboratorija.<ref> [http://www.nasa.gov/centers/goddard/pdf/110902main_FS-2001-03-017-GSFC.pdf] "Robert H. Goddard: American Rocket Pioneer", author=NASA, journal=NASA Facts, 2001.</ref>

===Razvoj raketa===
[[Datoteka:Nozzle de Laval diagram.svg|mini|desno|250px|Dijagram de Lavalove mlaznice, prikazuje približnu brzinu protoka (v), zajedno s utjecajem na temperaturu (t) i tlak (p)]]
Tijekom poslijediplomskog studija, [[1909.]], Goddard je počeo praviti detaljne izračune vezane uz raketne motore na tekuće i kruto gorivo, te (neovisno o Ciolkovskom) teoretizirao da bi kombinacija tekućeg [[vodik]]a i tekućeg [[kisik]]a bila (sa stajališta učinkovitosti) idealno pogonsko gorivo. Svi aparati, koji su u to vrijeme nazivani raketom, imali su pogon na kruto gorivo. Godine 1912., kada je na sveučilištu Princeton počeo predavati eksperimentalnu fiziku, uzeo je po prvi put raketu u ruku. Bila je to jedna od englesko-američkih raketa za spašavanje [[brod]]ova, kojim se uže za spašavanje izbacivalo na nasukane brodove. Radilo se o posve običnoj [[barut]]noj raketi i Goddard je uskoro otkrio da je iskorišteno samo 3 % [[energija|energije]] njezina punjenja. Glavni uzrok tome bila je nedovoljno savršena konstrukcija [[Mlaznica|mlaznice]] i vanjskog oblika rakete, pa se Goddard počeo vrlo pomno baviti njihovim usavršavanjem.

Istraživao je i [[1912.]] matematički dokazao praktičnost primjene korištenja raketnog pogona za dosezanje velikih visina, praktički do [[Mjesec]]a. Dokazao je i da će raketa djelovati i u [[vakuum]]u iako nema zraka uz pomoć kojeg bi se "odgurivala".<ref name="NASAbio"/>

Oko 1914. počeo je u blizini Worcestera lansirati svoje prve testne rakete na kruto gorivo i iste je godine zaštitio svoja dva patenta, za raketu na tekuće gorivo i dvostupanjske i trostupanjske rakete na kruto gorivo.<ref name="NASAbio"/> Dvije godine kasnije, 1916. dobio je potporu Smithsonian fondacije. Kada se 1917. [[SAD]] uključio u [[Prvi svjetski rat]], Goddard je otišao raditi rakete za vojsku, koje međutim nisu upotrijebljene, jer je rat uskoro završio. Do 1918. uspio je usavršiti mlaznice ([[De Lavalova mlaznica]]) čak toliko da je [[brzina]] izbijanja mlaza ispušnih plinova dostigla brzinu od 2400 [[Metar u sekundi|m/s]], dok je teoretska brzina koja se tim gorivom uopće mogla postići bila 2500 m/s. Pogonsko gorivo se zapalilo kao i obično, u djeliću sekunde stvorio se debeli tamni oblak dima, a zatim se umjesto uobičajenog titravog plamena pojavio pravi vatreni šiljati mlaz, koji je glasno zviždao. Na prvi se pogled (po boji) vidjelo da je temperatura izgaranja mnogo viša nego obično. Goddard je nakon toga razmišljao i o ubacivanju prikladnih obroka goriva u malu komoru izgaranja (po principu mitraljeza), umjesto klasičnog pristupa gdje je čitava spremnica ujedno i komora izgaranja.

===Prva raketa na tekuće gorivo===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|desno|250px|16. ožujka 1926. lansirao je Goddard službeno prvu svjetsku raketu na tekuće gorivo.]]

Granice usavršavanja barutne rakete time su bile dostignute. Goddard je 1919. objavio rad pod naslovom "Metoda dostizanja velikih visina", koja je sadržavala detaljan opis većine njegovih istraživanja, no razmatrala je i mogućnosti konkretnog svemirskog leta, posebice odašiljanja rakete na [[Mjesec]], što je privuklo veliki interes javnosti. Od 1920. vršio je pokuse samo s tekućim gorivima. Na samom početku, osnovni problem sastojao se u odabiru prikladnih tekućina. Bilo je poznato, da [[vodik]] i [[kisik]] predstavljaju mješavinu najbogatiju energijom, no u praksi tehnike raketnog leta nameću brojne probleme. Neko vrijeme razmišljao je o tome, ne bi li bilo moguće upotrijebiti kisik i [[metan]], a konačno je zbog praktičnih razloga prešao na kombinaciju tekućeg kisika i [[benzin]]a, koji su se mogli relativno lako nabaviti i čuvati u termos bocama. Nakon odabira prikladnog goriva, trebalo je proračunati, izraditi, testirati i usavršiti brojne druge komplicirane dijelove ([[Sisaljka|pumpe]], [[ventil]]e, štrcaljke, uređaje za reguliranje, itd.), jer se tekuće gorivo, za razliku od krutog, treba postepeno dovoditi i miješati u komori izgaranja.


Dana [[16. ožujka]] [[1926.]] lansirao je Goddard u okolici Auburna službeno prvu svjetsku raketu na tekuće gorivo.<ref name="NASAbio"/> Iako plod naporna rada, bio je to skroman događaj. Uređaj koji je vrlo malo nalikovao današnjim raketama, letio je samo 2,5 sekunde brzinom oko 100 km/h (60 mph) i dostigao visinu od 12,5 m (41 ft), no bio je to tek početak veličanstvenog razvoja. Testiranja su nastavljena sve do ljeta 1929., kada je kod četvrtog, do tada najpotpunijeg lansiranja sa znanstvenim instrumentima ([[termometar]], [[barometar]], [[fotoaparat]]), raketa bila toliko bučna i sjajna da su mnogi očevici smatrali da se radi o nesreći [[zrakoplov]]a. Lokalna [[Vatrogasci|vatrogasna]] služba zbog toga je zabranila daljnja testiranja u Auburnu, pa se Goddard u prosincu 1929., uz dozvolu vojske, nakratko preselio u Camp Devens, topnički poligon udaljen oko 40 kilometara od Worcestera.

===Početak raketnog doba===
[[Datoteka:Dr. Goddard Transports Rocket - GPN-2000-001693.jpg|mini|desno|250px|Goddard s raketom u Roswellu]]
Uz zalaganje legendarnog pilota [[Charles Lindbergh|Charlesa Lindbergha]], koji je izuzetno cijenio Goddardov rad, 1930. [[Guggenheim|Guggenheimova]] mu je zaklada za nastavak istraživanja donirala iz fonda za promociju aeronautike 50 000 [[Američki dolar|američkih dolara]], a manji je iznos donirala i Carnegie zaklada za izgradnju testne infrastrukture. Sada se Goddard mogao potpunije posvetiti testiranju i lansiranju raketa, te je na Mescalero ranču, u polupustinjskom području blizu Roswella u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]] (kasnije poznatom kao "White Sands Proving Ground") podignuo novu radionicu. Već krajem 1930. lansirao je ovdje svoju prvu veliku raketu (dužine 3 m), koja se uzdigla na visinu od 600 metara. Ta se raketa dosta kolebala pri letu, pa je nastavio sa istraživanjima problema stabilizacije, riješivši ga u proljeće 1932., pomoću [[žiroskop]]a.<ref name="NASAbio"/> Njegova tehnička rješenja su iskoristili njemački znanstvenici koji su na temelju toga projektirali balističku raketu [[V-2]].<ref name="space"/>

Zbog velike [[Velika gospodarska kriza|američke gospodarske krize]], zaklada Guggenheim prekinula je donacije 1932. godine, pa je Goddard bio prisiljen vratiti se na sveučilište Clark i tamo uz pomoć donacija Smithsonian zaklade vršiti skromnija statična testiranja. 1933. godine obnovljena Guggenheimova zaklada nastavlja mu pružati financijsku pomoć, pa se vraća u Novi Meksiko. Tako je 1935., iznad Moscalera ponovno poletjela nova velika raketa, dostigavši visinu od 2200 metara. Goddard je nastavio sa testiranjima sve do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada se u [[Maryland]]u uključio u testiranje vojnih raketa za pomoć zrakoplovima pri uzlijetanju (JATO). U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Goddard se ponovo ponudio na raspolaganje [[Američka mornarica|američkoj mornarici]] za pomoć u razvoju praktičnog mlaznog pomoćnog pogona za uzlijetanje i raketnih motora na tekuće gorivo s promjenjivim potiskom. U oba područja je briljirao. Umro je [[10. kolovoza]] [[1945.]], četiri dana nakon što je bačena prva atomska bomba na Japan.<ref name="NASAbio"/>

==Priznanja==
Američka je Vlada Goddardu odala priznanje tek nakon njegove smrti i objave zbirke njegovih radova 1948., pa je između ostalog, 1. svibnja 1959. godine, [[NASA]] po njemu nazvala svoj Goddard Space Centre u [[Greenbelt, Maryland|Greenbeltu u Marylandu]].

Njemu u čast [[Goddard (krater)|krater]] na [[Mjesec]]u nazvan je njegovim imenom.

==Poznati citati==
''“Teško je reći što je nemoguće, jer snovi jučerašnjice su nada današnjice i stvarnost sutrašnjice.”''
<ref name="NASAbio"/>

''“Svaka ideja je šala sve dok je netko ne ostvari, a tada postaje svakodnevna stvar.”''
<ref name="space">[http://space.about.com/od/biographies/a/robertgoddard.htm space.about.com - Goddard] (Pristupljeno 27. listopada 2012.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Goddard, Robert}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Raketni znanstvenici]]