Suradnik10: dodana kategorija Vojvođanski Hrvati uz pomoć dodatka HotCat

2026-05-17T18:15:10Z

dodana kategorija Vojvođanski Hrvati uz pomoć dodatka HotCat

←Starija inačica		Inačica od 17. svibanj 2026. u 18:15
Redak 30:		Redak 30:
	[[Kategorija:Akademici SANU]]		[[Kategorija:Akademici SANU]]
	[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]		[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]
			[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:40:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 05:40
Redak 23:		Redak 23:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Robert Frangeš Mihanović}}~~

	{{GLAVNIRASPORED:Frangeš-Mihanović, Robert}}		{{GLAVNIRASPORED:Frangeš-Mihanović, Robert}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T12:09:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Estatua de Tomislav de Croacia, Zagreb, Croacia, 2014-04-13, DD 01.JPG|mini|200px|[[Robert Frangeš-Mihanović]], '''Kralj [[Tomislav]]''', 1928.-38., bronca, Trg kralja Tomislava, [[Zagreb]].]]
'''Robert Frangeš Mihanović''' ([[Srijemska Mitrovica]], [[2. listopada]] [[1872.]] - [[Zagreb]], [[12. siječnja]] [[1940.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kiparstvo|kipar]]
Suprug je Ženke Kopač Frangeš, žene koja je osnovala ''Udrugu za očuvanje seljačke umjetnosti i obrta'', otac [[Branka Frangeš Hegedušić|Branke Frangeš Hegedušić]], hrvatske slikarice i ilustratorice i punac hrvatskog slikara [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]].<ref>Komentar. [[Branka Hlevnjak]]: Monografija o Branki Frangeš Hegedušić, [[Hrvatsko slovo]], str. 18, petak, 2. studenoga 2007.</ref>

== Životopis ==
Završio je Obrtnu školu u Zagrebu [[1889.]], školovanje nastavio u [[Beč]]u na Umjetničko-obrtnoj školi 1889.-94., potom na Umjetničkoj akademiji 1894./95. Usavršavao se u [[Pariz]]u 1900/01. gdje se družio s [[Auguste Rodin|A. Rodinom]] i M. Rossom. Bio je nastavnik na Obrtnoj školi u Zagrebu 1895.-1907. i profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji.

Među njegove poznate učenike spada [[Joza Turkalj]].<ref>[http://www.galerija-lavalnugent.com/turkalj-joza-1890-1943 Galerija Laval Nugent] Turkalj, Joza (1890.-1943.)</ref>

Jedan je od pokretača i organizatora likovnog života u Zagrebu na prijelazu iz [[19. stoljeće|XIX.]] na [[20. stoljeće|XX. stoljeće]]. Sudjelovao je u osnutku [[Društvo hrvatskih umjetnika|Društva hrvatskih umjetnika]] ([[1897.]]), udruženja [[Lado (udruženje)|Lada]] ([[1904.]]) i Umjetničke akademije ([[1907.]]), uz koju je utemeljio ljevaonicu bronce i doveo prve ljevače. Bio je član [[JAZU]], Srpske akademije nauka i umjetnosti i Akademije znanosti i umjetnosti u [[Prag]]u. Uz [[Rudolf Valdec|R. Valdeca]] utemeljitelj modernog hrvatskog kiparstva.

== Djela ==
[[Datoteka:Robert Franges Mihanovic 3107.JPG|mini|lijevo|"Drvosječa" iz 1910. godine na zgradi [[Gliptoteka HAZU|Gliptoteke HAZU]]]]
[[Datoteka:Robert_Frangeš_Mihanović_Bački_Hrvati.JPG|mini|"Bački Hrvati", spomenik na grobu Petra Šarčevića, [[Mirogoj]], Zagreb.]]
Frangešove medalje i plakete s figuralnim i animalističkim motivima (''Bik Herkul'' , [[1899.]] i ''Puran'' , [[1904.]]; ''Vinogradari'', [[1900.]] i ''Kopač'', [[1906.]]) označili su početak hrvatskog medaljatstva. Oblikovao je sitnu plastiku (''Stidljivost'', [[1902.]]; ''Bijeg u Egipat'', [[1906.]], ''Otmica Europe'', [[1907.]]), portrete (''V. Lisinski'', [[1895.]]), poprsja (''Antun Mihanović'', [[1908.]], [[Klanjec]]; ''Antun i Stjepan Radić'', [[1936.]], [[Trebarjevo]]), skulpturu zdenac ''Elegija'' (1912.), postavljenu u parku na Rokovom perivoju. Godine [[1897.]] za [[Osijek]] je izradio spomenik palim vojnicima Šokčevićeve 78. pukovnije - ''Umirućeg ratnika'', koji je uz kompoziciju ''Filozofija'' iz 1897. godine (u zgradi Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj ulici br. 10 u Zagrebu) najraniji primjer [[Impresionizam|impresionizma]] u hrvatskom kiparstvu.

Najmonumentalnije Frangešovo djelo je konjanički spomenik ''Kralj Tomislav'' 1928.-38. (postavljen [[1947.]] u Zagrebu). Godine 1925. utemeljeno je Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu, koji su kiparu povjerili izradu spomenika. Kipar je 1930. izradio sadreni model, 1933./34. spomenik je saliven u bronci, a postolje za spomenik napravljeno je 1940. godine i tijekom ratnih godina postavljeno ispred [[Zagrebački Glavni kolodvor|Željezničkog kolodvora]]. Spomenik je postavljen 1947. godine, ali bez Frangeševih reljefa na postolju i bez [[Hrvatski grb|grba]], što je bilo ispravljeno 1991. godine.<ref>[http://www.daz.hr/vodic/i-drustva-udruge-udruzenja/i3-kulturno-prosvjetna/663-hr-dazg-803-drutvo-za-podizanje-spomenika-kralju-tomislavu HR-DAZG-803 Društvo za podizanje spomenika kralju Tomislavu]</ref>

Izveo je i nadgrobne spomenike na groblju u [[Varaždin]]u (''Spomenik smrti'' na grobnici obitelji Leitner, [[1906.]]) i [[Mirogoj]]u (''Radnik'' na grobnici obitelji Muller, 1935.). Radio arhit, figuralnu plastiku na zagrebačkim zgradama (reljefi ''Filozofija, Teologija, Medicina i Frustracija'', [[1912.]]), na bivšoj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice danas zgrada [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskog državnog arhiva]], Marulićev trg; ''Rad'' i ''Zdravlje'', [[1927.]] na zgradi u Mihanovićevoj ulici br. 3). U svojem razvoju prešao je faze od [[Akademizam|akademizma]], [[Simbolizam|simbolizma]] do [[Modernizam|modernizma]], tj. najranijih primjera impresionizma u hrvatskom kiparstvu, a u punoj zrelosti ostvario je vlastiti izraz u slobodnoj realističkoj modelaciji lika. Bavio se umjetničkim obrtom.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Robert Frangeš Mihanović}}

{{GLAVNIRASPORED:Frangeš-Mihanović, Robert}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Srijemska Mitrovica]]

Robert Frangeš Mihanović - Povijest promjena

Suradnik10: dodana kategorija Vojvođanski Hrvati uz pomoć dodatka HotCat

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica