WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-06T06:52:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u antici}}

== Histri ==
[[Datoteka:Nesactium-ruins.JPG|mini|lijevo|Ruševine [[Nezakcij]]a.]]
[[Histri]], narod koji je u prapovijesno i antičko doba obitavao na [[istra|istarskom poluotoku]] do rijeke Raše na istoku, gdje je graničio s [[Liburni]]ma. Premda ih neki antički pisci ([[Apijan]], Marcijan i dr.) svrstavaju u ilirsku etničku skupinu, moderna znanost dvoji o njihovu ilirstvu. U predrimsko doba živjeli su u utvrđenim gradinskim naseljima (potvrđeno ih je oko 350), kojih su ostatci i danas vidljivi, a neki i arheološki istraženi ([[Nezakcij]], Kaštel kod Buja, [[Picugi]] i dr.). U VI–V. st. pr. Kr. dolazili su u doticaj kako s [[Veneti]]ma na zapadu tako i sa stanovnicima istočnoalpskoga područja, a u njihovim bogatijim grobovima razmjerno su česti nalazi oslikanih keramičkih posuda s italskih obala (Apulija, Daunija), pa čak i iz Grčke. Iskapanja u [[Nezakcij]]u otkrila su niz monumentalnih kamenih kipova (božica plodnosti, figure nagih mladića), nastalih pod utjecajem grčke arhajske umjetnosti oko VI. st. pr. Kr., koji se tumače kao dijelovi hrama posvećeni kultu pokojnika ili dijelovi nadgrobnih spomenika s prikazima heroiziranih pokojnika. Bili su poznati kao stočari i vinogradari, ali i kao opasni gusari.<ref name="Histri">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25765 Histri]</ref> [[Liburni]] (grč. ''Λıβουρνοί'', ''Liburnoí'', lat. ''Liburni'') su narod koji je nastavao teritorij od [[krka|Krke]] (''Titius'') u Dalmaciji do [[raša|Raše]] (''Arsia'') u Istri te susjedne otoke. Zapadno od njih bili su Histri u Istri, a u Dalmaciji južno od Krke Delmati, dok su u unutrašnjosti njihovi susjedi bili [[Japodi]]. Novija istraživanja odbacuju njihovu pripadnost ilirskom etničkom kompleksu. Provala Kelta na Balkanski poluotok (oko prve četvrtine IV. st. pr. Kr.) uzrokovala je mnoga pomicanja među tamošnjim narodima, pa i među Liburnima.<ref name="Liburni">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36372 Liburni]</ref>

== Japodi ==
[[Datoteka:Japodska kapa – oglavlje od brončanoga lima.jpg|mini|desno|»Japodska kapa« – oglavlje od brončanoga lima, starije željezno doba, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. U selu [[prozor (Otočac)|Prozoru]] kraj [[otočac|Otočca]] otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih [[japodi|Japoda]] iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.]]
[[Japodi]] (grč. ''Ἰάποδες'', ''Iápodes'', ''Ἰάπυδες'', ''Iápydes'', lat. ''Japodes'') su narod koje je u doba rimske vladavine nastavao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja. Nakon provale Kelta u te krajeve na poč. IV. st. pr. Kr. potpali su pod njihov utjecaj ([[Strabon]] i Dionizije Halikarnašanin nazivaju ih ilirsko-keltskim narodom); unatoč tomu njihova pripadnost ilirskom ili keltskom etničkom kompleksu nije potvrđena. Japodi su bili organizirani u teritorijalnim zajednicama koje su se grupirale oko utvrđenih naselja: Monetini (''Monetium'' – [[Brinje]]), Avendeati (''Avendo'' – Crkvina kraj Brloga), Arupini (''Arupium'' – [[Prozor (Otočac)|Prozor]] kraj [[otočac|Otočca]]) i dr.<ref name="Japodi">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28745 Japodi]</ref> [[Delmati]] ili Dalmati su narod koji je u atničko doba nastavao područje srednje Dalmacije; njihovo glavno središte [[Delminij]] (''Delminium'') nalazilo se na [[duvanjsko polje|Duvanjskome polju]]. Bili su stočari i ratari (svake osme godine ponovno su dijelili zemlju), konzervativni u običajima i vjerovanjima. U početku ovisni o [[Ardijejci]]ma, odmetnuli su se od njih nakon smrti njihova kralja [[Pleurat]]a (prva polovica II. st. pr. Kr.) i postali neovisni. Otada su stalno napadali svoje susjede, od kojih su se [[Daorsi]] i [[Isejci]] obratili za pomoć [[Rimljani]]ma.<ref name="Delmati">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14414 Delmati]</ref>

== Ardijejci ==

[[Iliri]] su samo jednom uspjeli stvoriti veću državu: u III. st. pr. Kr. okupili su [[Ardijejci]] pod svojom vlašću neka ilirske narode i organizirali državu (kralj Agron), koje se teritorij protezao od rijeke Krke sve do današnje Albanije.<ref name="Iliri">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27086 Iliri]</ref> [[Ardijejci]] su ilirski narod koje je u IV. st. pr. Kr. živjelo u krajevima uz desnu obalu Neretve. Povlačeći se pred [[Kelti]]ma poslije 300. pr. Kr. zaposjeli su obalni pojas od današnjega Makarskog primorja do Pelješca. Oko pol. III. st. pr. Kr. pod njihovim vodstvom organiziran je [[ilirska kraljevstva|veliki savez ilirskih naroda]], koji je obuhvaćao teritorij od Cetine do Vojuše u Albaniji; središte toga saveza nalazilo se u području Skadarskog jezera, a najistaknutiji vladari saveza bili su [[Agron]] i [[Teuta]].<ref name="Ardijejci">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3629 Ardijejci]</ref> Kada su gusarskim pothvatima ugrozili trgovinu na Jadranu, sukobili su se s Rimljanima (229. pr. Kr.). U ratu su bili pobijeđeni, a njihova država, pod kraljicom [[teuta|Teutom]], bila je sužena na uski pojas približno od Dubrovnika do grada Lezhe (Lezhë) na Drimu<ref name="Iliri"/> jer su neki narodi postali saveznici [[Rimska Republika|Rima]].<ref name="Ardijejci"/> [[Ilirik]] (latinski ''Illyricum'') je antički naziv za područja na Balkanskome poluotoku nastanjena [[Iliri]]ma. Nakon rata s Ilirima 229. pr. Kr. ustrojen je rimski protektorat Ilirik nad grčkim kolonijama na istočnoj obali Jadrana i nad njihovim zaleđem.<ref name="Ilirik">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27088 Ilirik]</ref>

== Ilirski ratovi ==

U III. st. pr. Kr. Istra se našla na putu rimskog širenja prema istoku. God. 221. pr. Kr. došlo je do I. rimsko-histarskoga rata, kojemu su izravan povod bili histarski gusarski napadaji na moru, no oni su se nastavili i poslije. [[rimski senat|Rimski je Senat]] sjeverozapadno od Istre odlučio osnovati [[akvileja|Akvileju]], strateško uporište za obranu i buduća osvajanja, čemu su se Histri odupirali u II. ratu (183. do 181. pr. Kr.), ali je kolonija ipak osnovana. U III. ratu Histri su 178. pr. Kr. poraženi na sjeveru Istre pa su se s kraljem Epulonom utvrdili nedaleko Pule, u [[Nezakcij]]u.<ref name="Istra">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28002 Istra]</ref> Odlučujuću borbu vodili su 177. pr. Kr. s rimskim legijama u Nezakciju,<ref name="Histri"/> koji je što je bio kraj slobode Histra.<ref name="Istra"/> Vidjevši da se neće moći obraniti, ubili su svoje žene i djecu i bacili ih niza zidine, a njihov se kralj Epulon ubio mačem. Iz votivnih natpisa iz rimskoga doba poznata su imena njihovih božanstava (Eia, Iria, Boria, Trita i dr.), a niz nadgrobnih natpisa donosi njihova osobna i rodovska imena.<ref name="Histri"/> [[Gencije]] je posljednji vladar saveza ilirskih naroda; vladao od 180. do 167. pr. Kr. Kao saveznik makedonskoga kralja [[Perzej]]a bio je zarobljen kod Skadra u ratu protiv Rimljana. Poslije živio u zatočeništvu u Italiji.<ref name="Gencije">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21576 Gencije]</ref> U vojnom pohodu protiv ilirskoga kralja [[gencije|Gencija]] (167. pr. Kr.) [[Rimska Republika|Rim]] je kao pobjednik zavladao i njegovom državom. Područje kojim je vladao Rimljani su razdijelili na nekoliko dijelova;<ref name="Gencije"/> Ardijejcima je preostalo uglavnom samo područje Makarskog primorja.<ref name="Ardijejci"/>

U novim ratovima (156. pr. Kr. protiv Delmata, 135. pr. Kr. protiv Ardijejaca i Plereja, 129. pr. Kr. protiv Histra i Japoda, od 78. do 76. pr. Kr. protiv Delmata, i dr.) Rimljani su osvojili sve više područja naseljenih Ilirima.<ref name="Iliri"/> U borbama s Rimljanima, Delmati su bili različite sreće: 156. pr. Kr. potukli su rimsku vojsku, 155. pr. Kr., nakon osvojenja Delminija, morali su s Rimom sklopiti mir.<ref name="Delmati"/> Nakon ponovnog poraza što su ga Ardijejcima nanijeli [[Rimljani]] 135. pr. Kr., Ardijejci su preseljeni u unutrašnjost.<ref name="Ardijejci"/> Rimljani su s Liburnima te ostalim Ilirima, dolazili već rano u sukobe, i to osobito zbog gusarenja.<ref name="Liburni"/> Do posljednjeg, IV. rimsko-histarskoga rata došlo je 129. pr. Kr. pri rimskom pohodu na Japode.<ref name="Istra"/> U II. st. pr. Kr. Japodi su iz svojih sjedišta često upadali na područje sjeverne Italije. Zbog toga su ih Rimljani u više navrata pokušavali pokoriti; nakon vojne intervencije 129. pr. Kr., konzul Gaj Sempronije Tuditan slavio je u Rimu trijumf.<ref name="Japodi"/> Rimljani su spomenute godine svladali Histre i Liburne, tako da je 119. pr. Kr. rimska vojska nesmetano prolazila kroz njihova područja i morem i kopnom, ratujući protiv drugih ilirskih naroda.<ref name="Liburni"/>

[[Datoteka:Augustus Statue.JPG|mini|lijevo|Rekonstruiran kip [[August]]a kao mlađeg [[Oktavijan]]a, oko 30. pr. Kr.]]
God. 78. pr. Kr. Delmati su digli protiv Rima ustanak i zauzeli [[Salona|Salonu]].<ref name="Delmati"/> Kada je [[Ilirik]] 59. pr. Kr. ušao u prokonzularno područje [[julije Cezar|Julija Cezara]], Liburni su za ustanka Japoda i Delmata protiv rimske vlasti (52. pr. Kr.) ostali vjerni Rimljanima i namaknuli im pomoćne čete protiv ilirskih pobunjenika.<ref name="Liburni"/> Otkako su 50. pr. Kr. pokorili Liburne, [[Rimljani]] su zavladali cijelim istarskim poluotokom. [[Histri]]ma je oduzet dio zemljišta, nisu se smjeli baviti trgovinom, nisu smjeli nositi oružje ni imati ratne lađe, ali je dio njih u unutrašnjosti poluotoka dugo zadržao znakove svoje posebnosti.<ref name="Istra"/> God. 48. pr. Kr. Delmati su pobijedili Cezarovu vojsku,<ref name="Delmati"/> no kao namjesnik Ilirika Cezar je ipak stišao ilirski ustanak 46. pr. Kr.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11368 Cezar]</ref> Rimljani su oko 42. pr. Kr. granicu pomaknuli na Rižanu.<ref name="Istra"/> Pošto je pobjednički završio građanski rat i ugušio republikanski pokret, Cezarov nasljednik [[Oktavijan]] 35. pr. Kr. poveo je akciju kako bi konačno pokorio buntovne Ilire, pa je u toj akciji razoružao i Liburne, zaplijenivši im njihove ratne brodove.<ref name="Liburni"/> Japode je konačno pokorio [[Oktavijan]] u ratu od 35. do 33. pr. Kr., osvojivši njihovo posljednje uporište ''Metulum'' (najvjerojatnije [[Viničica]] kod [[Josipdol]]a),<ref name="Japodi"/> a potom krenuo na Sisciju ([[Sisak]]) te ju zauzeo.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44959 Oktavijan]</ref> God. 33. pr. Kr., pritisnuti nadmoćnim rimskim snagama, Delmati su zatražili od [[Oktavijan]]a mir.<ref name="Delmati"/>

== Batonski rat ==

Ime [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] (''Dalmatia'') javlja se od I. st. pr. Kr. kao naziv za područje nastanjeno plemenom [[delmati|Delmata]] (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime [[Ilirik]], kojim su Rimljani označavali taj kraj.<ref name="Dalmacija">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13743 Dalmacija]</ref> Novim osvajanjima Ilirik se širio. U drugoj pol. I. st. pr. Kr. rimski je Ilirik obuhvaćao područje od rijeke Raše u Istri do rijeke Mati u Albaniji; on je od 27. pr. Kr. bio senatska pokrajina, kojoj je potom bio upravno pripojen i teritorij Panonije.<ref name="Ilirik"/> Rimljani su oko 12. pr. Kr. granicu pomaknuli na Rašu kada je osnovana [[Italija (rimska provincija)|X. regija Italije]], ''[[Deseta regija, Venecija i Histrija|Venetia et Histria]]''.<ref name="Istra"/> [[Panonija]] je nakon [[batonski rat|Panonskoga rata]] od 12. do 9. pr. Kr. postala rimskom provincijom.<ref name="Panonija">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46449 Panonija]</ref> God. 12. pr. Kr. Delmati su se ponovo pobunili, a kada su god. 6. ilirski [[Desidijati]] digli ustanak, Delmati su im se priključili.<ref name="Delmati"/>

[[Batonski rat]] (lat. ''Bellum Batonianum'') je rat Rimljana protiv pobunjenih Ilira od 6. do 9. god. Ustanak su u [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]] podignuli ilirski [[Desidijati]] na čelu s [[Baton]]om; oni su prodrli do [[salona|Salone]] i zatim na jug sve do Apolonije. Nakon poraza što im ga je nanio Mesalin, koji je po Tiberijevu nalogu došao iz Galije kako bi ugušio ustanak, dalmatinski ustanici udružili su se s panonskim [[Breuci]]ma, čiji se vođa također zvao Baton. Breuci su zaposjeli područje između Sirmija i Dunava, gdje su se neko vrijeme uspjeli održati. Ustanak je ugušen 8. god. pošto su vođu Breuka Batona, zbog izdaje, smaknuli sami [[Iliri]]. Ustanak u Dalmaciji ugušio je [[Tiberije]] 9. god. nakon opsade Andetrija ([[Muć]]a) i zarobljavanja Batona, vođe Desidijata. Bio je to kraj borbi Ilira protiv Rimljana, koja je trajala dva i pol stoljeća.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6280 Batonski rat]</ref> Pošto je skršen [[Batonski rat|ustanak ilirskih naroda]] 6–9. godine, Ilirik je podijeljen na pokrajine ''[[Panonija|Pannonia superior]]'' i ''[[Dalmacija (rimska provincija)|Provincia Illyricum]]'' (poslije ''Dalmatia'').<ref name="Ilirik">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27088 Ilirik]</ref> Po Delmatima su Rimljani prozvali [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacijom]] svoju dotadašnju provinciju Ilirik.<ref name="Delmati"/>

== Izvori ==
{{izvori|2}}
{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]

Rimski ratovi u Iliriku - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica