https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Rimska_vilaRimska vila - Povijest promjena2026-08-08T16:24:02ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rimska_vila&diff=73416&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-30T01:53:19Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Rimska vila'''-->[[Datoteka:Achille benouville, veduta di una villa romana, 1844.JPG|mini|250px|Prikaz rimske vile]]<br />
'''Rimska [[Vila (građevina)|vila]]''' je raskošna kuća sagrađena u vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Carstvo je sadržavalo različite tipove vila. Neke su bile kuće za užitak, poput [[Hadrijanova vila|Hadrijanove vile]] kod [[Tivoli, Italija|Tivoli]]ja, često smještene na spokojnim brdima unutar kratkog dosega od [[Rim]]a ili na pitoresknim mjestima s kojih je pucao pogled na [[Napuljski zaljev]]. Neke su vile više nalikovale ladanjskim kućama [[rana moderna Engleska|rane moderne Engleske]], [[Francuska|Francuske]] ili [[Poljska|Poljske]], s vidljivim sjedištem moći lokalnog velikaša kao što je ponovo otkrivena slavna palača kod [[Fishbourne]]a u [[Sussex]]u. Suburbane vile na krajevima gradova također su bile poznate, poput vila iz srednjeg i kasnog razdoblja Republike na [[Campus Martius|Marsovom polju]] (''Campus Martius''), u ono vrijeme na rubu grada, a koje se danas mogu vidjeti izvan gradskih zidina [[Pompeji|Pompeja]]. Te rane suburbane vile, poput vile na nalazištu rimskog Auditorija<ref>[http://www2.comune.roma.it/auditorium/]</ref> ili vile kod [[Grottarossa|Grottarosse]], pokazuju starinu i naslijeđe ''[[villa suburbana|ville suburbane]]'' u središnjoj Italiji. Moguće je da su te rane, suburbane vile bile u stvari sjedišta moći (možda čak i palače) regionalnih silnika ili poglavara važnih obitelji (''gentes''). Treći tip vile omogućavao je organizacijski centar većih imanja nazvanih latifundiji, a koji su proizvodili i izvozili poljoprivredne proizvode. Takvim vilama možda je nedostajalo luksuznosti. Do 4. stoljeća ''villa'' je mogla jednostavno označavati poljoprivredno imanje: [[Jerome]] je preveo riječ ''chorion'' iz [[evanđelje po Marku|evanđelja po Marku]] (xiv, 32) opisujući [[Getsemani|Getsemanski]] maslinik s ''villom'', bez zaključka da su ondje uopće postojale nastambe (''Catholic Encyclopedia'' "Gethsemane").<br />
<br />
Kasno razdoblje [[Rimska Republika|Rimske Republike]] posvjedočilo je eksploziji izgradnje vila u Italiji. U Etruriji vila kod [[Settefinestre]] interpretira se kao jedan od ''[[latifundij]]a'', ili velikih robovlasničkih vila koje su uključivale opsežnu poljoprivrednu proizvodnju. Ostale vile u unutrašnjosti Rima interpretiraju se u svjetlu poljoprivrednih rasprava koje su pisali [[Katon Stariji]], [[Kolumel]] i [[Marko Terencije Varon|Varon]], od kojih su obojica tražili definciju prikladnog životnog stila konzervativnih Rimljana, barem u idealističkim terminima.<br />
<br />
Do prvog stoljeća prije Krista "klasična" je vila imala raširenu arhitektonsku formu s brojnim primjercima koji su koristili atrijsku/peristilnu arhitektura. Ova eksplozija izgradnje odvijala se posebice u godinama koje su uslijedile nakon Suline diktature. Vila je mogla biti poprilično nalik palačama poput carskih vila sagrađenih na padinama okrenutima prema moru oko [[Napuljski zaljev|Napuljskog zaljeva]] kao što je vila kod [[Baiae]]. Ostale su sačuvane kod [[Stabija|Stabije]] i [[Herkulanej]]a zahvaljujući pepelu i nanosima blata prilikom erupcije [[Vezuv]]a [[79.]] godine poslije Krista. Ondje se sačuvala i [[Vila papirusa]] i njene knjižnice. Dublje u unutrašnjosti, vile su su uvelike bile samoodržavajuće s pridruženim farmama, maslinicima i vinogradima. Velike vile dominirale su ruralnom ekonomijom doline rijeke [[Po]], područjima [[Kampanija|Kampanije]] i [[Sicilija|Sicilije]], a pronađene su i u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]]. Vile specijalizirane u prekomorskom izvozu maslinova ulja rimskim legijama u Germaniji bile su obilježje južne iberske provincije [[Hispania Baetica]]. Neke luksuzne vile iskopane su u sjevernoj Africi u provincijama [[Afrika (rimska provincija)|Africi]] i [[Numidija|Numidiji]], ili kod [[Fishbourne]]a u Britaniji.<br />
<br />
Određena područja unutar kratkog dosega od Rima nudile su rashlađujuće konačište u ljetnim vrućinama. [[Mecenat]] se pitao koji tip kuće bi bio najprikladniji svim godišnjim dobima. Car [[Hadrijan]] je imao vilu kod Tibura ([[Tivoli]]), u području koje je bilo popularno među rimskom elitom. [[Hadrijanova vila]] ([[123|123. po. Kr.]]) više je bila nalik palači. [[Ciceron]] je imao nekoliko vila. [[Plinije Mlađi]] je opisivao svoje vile u svojim pismima. Rimljani su izmislili [[primorska vila|primorsku vilu]]: vinjeta na zidnoj fresci u kući ''Lukrecija Fronta'' u Pompejima još uvijek prikazuje red primorskih kuća za užitak, od kojih sve imaju trijemove duž pročelja, a neke se uzdižu u natkrivenim redovima do ''altane'' na vrhu kojom se mogao uhvatiti povjetarac kod najzagušljivijih večeri (Veyne 1987 sl. str. 152)<br />
<br />
[[Datoteka:Hypocaustum.jpg|mini|lijevo|200px|Kasnorimski vlasnici vila imali su raskoši poput [[hipokaust]]om grijanih soba s mozaicima]]<br />
<br />
Kasnorimski vlasnici vila imali su raskoši poput [[hipokaust]]om grijanih soba s mozaicima ([[La Olmeda]], [[Španjolska]]). Kada je Rimsko Carstvo počelo propadati u 4. i 5. stoljeću, vile su bile sve više izolirane i zaštićene zidovima. Iako su u Engleskoj vile napustili, opljačkali i spalili anglosaksonski napadači u 5. stoljeću, ostala područja su imala velike radne vile koje su aristokrati i teritorijalni velikaši darivali pojedinim redovnicima pa su tako često nastajale jezgre slavnih [[samostan]]a. Na taj način, sustav vila tijekom kasne antike ostao je sačuvan do razdoblja ranog srednjeg vijeka. [[Sveti Benedikt]] je osnovao svoj utjecajan samostan na [[Monte Cassino|Monte Cassinu]] na ruševinama vile kod Subiaca koja je pripadala [[Neron]]u, a na ulazu se nalaze kovački detalji za [[Sveti Benedikt|Benedikt]]a. Oko 590. godine [[sveti Eligije]] je rođen na uzvišenom mjestu [[Galorimljani|galo-rimske obitelji]] u 'vili' Chaptelat blizu Limogesa u Akvitaniji (danas Francuska). Opatija kod [[Stavelot]]a osnovana je oko 650. na području bivše vile blizu [[Liège]]a, a opatija kod [[Vézelay]]ja je osnovana slično. Najkasnije do 698. [[Willibrord]] je osnovao opatiju u rimskoj vili kod [[Echternach]]a, u [[Luxemburg]]u blizu [[Trier]]a, koju mu je predstavila [[Irmina]], kći [[Dagobert II.|Dagoberta II.]], [[Franci|franačkog]] kralja.<br />
<br />
Neke od poznatih rimskih vila su:<br />
* [[Hadrijanova vila]] kod Tivolija, Italija<br />
* [[Rimska palača Fishbourne]] u Zapadnom Sussexu, Engleska<br />
* [[Rimska vila Lullingstone]] u Kentu, Engleska<br />
* [[Villa Romana del Casale]] na Piazzi Armerina, Sicilija, Italija<br />
* [[Rimska vila Chedworth]] u Gloucestershireu<br />
* [[Rimska vila Borough Hill]] u Northamptonshireu<br />
<br />
==Arhitektura kompleksa vila==<br />
<!-- :''Za širi kontekst vidi [[Rimska arhitektura]]'' --><br />
<br />
Gornji slojevi bogatih rimskih građana živjeli su u kompleksima vila u okolici Rima i diljem Carstva.<br />
<br />
Kompleks vile sastojao se od tri dijela.<br />
<br />
"[[Villa urbana]]" bila je mjesto gdje je živio vlasnik sa svojom obitelji. Ona je nalikovala bogatom ''[[domus]]u'' te osobe u gradu. Zidovi su bili oslikani, a podovi prekriveni umjetničkim mozaicima.<br />
<br />
"[[Villa rustica]]" bila je mjesto gdje su osoblje i robovi vile radili i živjeli. To je također bio prostor na kojem su boravile životinje s farme. Ondje su postojale i druge sobe koje su mogle poslužiti kao spremište, bolnica ili čak zatvor.<br />
<br />
Treći dio kompleksa vile bila su skladišta u kojima su se spremali proizvodi s farme spremni za transport do kupaca. Skladišta su se koristila za pohranu ulja, vina, žita, grožđa i ostalih proizvoda vile. Ostale prostorije u vili mogle su sadržavati ured, hram za štovanje, nekoliko spavaonica, blagavaonicu i kuhinju.<br />
<br />
Vile su često imale cijevi s tekućom vodom, a mnoge su imale podno centralno grijanje poznato kao "[[hipokaust]]".<br />
<br />
'''Vila''' je izvorno bila [[rim]]ska ladanjska [[kuća]] sagrađena za više slojeve društva. Prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]] postojala su dva tipa vila: ''villa urbana'', koja je bila provincijska rezidencija udaljena od Rima (ili nekog drugog grada) samo dan-dva, te ''villa rustica'', poljoprivredno gospodarstvo na kojem su trajno živjele sluge koje su općenito ondje zarađivali. Ona je bila usredotočena na samu vilu, vjerojatno samo sezonski nastanjena. Blizu Napuljskog zaljeva postojale su brojne carske vile, posebice na otoku [[Capri]], kod [[Monte Circeo|Monte Circea]] na obali i kod [[Antium]]a ([[Anzio]]). Bogati Rimljani bježali su od ljetnih vrućina na rimskim brežuljcima na područje oko [[Frascati]]ja ([[Hadrijanova vila]]). [[Ciceron]] je posjedovao najmanje sedam vila od kojih je najstarija blizu [[Arpinum]]a, koju je nasljedio. [[Plinije Mlađi]] imao je tri ili četiri vile, a primjerak blizu Laurentiuma je najpoznatiji iz njegovih opisa.<br />
<br />
Rimski pisci su spominjali sa zadovoljstvom samodostatnost svojih vila u kojima su pili svoje vino i proizvodili svoje ulje, obično koristivši [[literarni topos|literarni ''topos'']]. Idealni rimski građanin bio je nezavisni poljoprivrednik koji je obrađivao svoju zemlju, a agrikulturni pisci željeli su dati svojim čitateljima priliku da se povežu sa svojim precima kroz sliku samodostatnih vila. Istina nije bila daleko od ove, pa su se čak i zaradi okrenuti ''[[latifundij]]i'' vjerojatno povećavali od osnovnih prehrambenih stvari koje su im omogućavali vlastitu potrošnju. Čak su i 'monokulturne' farme koncentrirale ''[[desunt multa]]''.<br />
<br />
Dijelovi villa bili su: tablinum, cubiculum, cryptoporticus, heliocaminus (vrsta solaria), paviljon, atrium, vestibulum, diaeta, gestatio, pulvinus,areola, xystus,stibadiumi hypodromuus.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/1563 Vlasta Begović, Ivančica Schrunk: Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 19/2002., str. 113.-130]</ref><br />
<br />
==Pojedine rimske vile==<br />
Bilješka: za pojedine vile vidi pod njihovim člankom.<br />
*[[Popis rimskih vila u Hrvatskoj]]<br />
<!-- *[[:Kategorija:Rimska vila]] --><br />
*[[Villa fructuaria]]<br />
*[[Hipokaust]]<br />
*[[Otij]]<br />
<br />
== Literatura ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Daljnje čitanje==<br />
<br />
*Branigan, Keith 1977. ''The Roman villa in South-West England''<br />
*Hodges, Richard, and Riccardo Francovich 2003. ''Villa to Village: The Transformation of the Roman Countryside'' (Duckworthove rasprave o arheologiji)<br />
*Frazer, Alfred, editor. ''The Roman Villa: Villa Urbana'' (Williamsov simpozij o klasičnoj arhitekturi, Sveučilište u Pennsylvaniji, 1990.)<br />
*Johnston, David E. 2004. ''Roman Villas''<br />
*Leveau, P. 1983. 'La ville antique et l'organisation de l'espace rural: villa, ville, village', ''Annales ESC'', vol. 38, no.4, pp.920-42<br />
*McKay, Alexander G. 1998. ''Houses, Villas, and Palaces in the Roman World''<br />
*Percival, John 1981. ''The Roman Villa: A Historical Introduction''<br />
*du Prey, Pierre de la Ruffiniere 1995. ''The Villas of Pliny from Antiquity to Posterity'' <br />
*Rivert, A. L. F. 1969. ''The Roman villa in Britain'' (studiji antičke povijesti i arheologije) <br />
*Shuter, Janet 2004. ''Life in a Roman Villa'' (serija Picture the Past) <br />
*Smith, J.T. 1998. ''Roman Villas''<br />
<br />
[[Kategorija:Rimska arhitektura]]</div>WikiSysop