WikiSysop: bnz

2022-03-24T10:38:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 10:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rikard Lang'''-->'''~~Rikard Lang''' ([[Vinkovci]], [[22. veljače]] [[1913.]] - [[Zagreb]], [[16. rujna]] [[1994.]]) je bio [[Hrvatska\|hrvatski]] ekonomist i pravnik iz [[Zagreb]]a, [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla. Otac je hrvatskog političara i liječnika [[Slobodan Lang\|Slobodana Langa]].		Rikard Lang''' ([[Vinkovci]], [[22. veljače]] [[1913.]] - [[Zagreb]], [[16. rujna]] [[1994.]]) je bio [[Hrvatska\|hrvatski]] ekonomist i pravnik iz [[Zagreb]]a, [[Židovi u Hrvatskoj\|židovskog]] podrijetla. Otac je hrvatskog političara i liječnika [[Slobodan Lang\|Slobodana Langa]].
	Ugledno je ime svjetske ekonomske misli.		Ugledno je ime svjetske ekonomske misli.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-06T22:36:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rikard Lang''' ([[Vinkovci]], [[22. veljače]] [[1913.]] - [[Zagreb]], [[16. rujna]] [[1994.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] ekonomist i pravnik iz [[Zagreb]]a, [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla. Otac je hrvatskog političara i liječnika [[Slobodan Lang|Slobodana Langa]].
Ugledno je ime svjetske ekonomske misli.

== Životopis ==
Rodio se je u Vinkovcima 1913. godine u obitelji odvjetnika Ignjata Langa koji je ondje vodio odvjetnički ured. U Vinkovcima je Rikard Lang pohađao pučku školu i gimnaziju. Maturirao je 1931. godine. Na studij je otišao u Zagreb. Ondje je došao u kontakt s ljevičarskim pokretima. Studirao je pravo [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] na kojem je diplomirao i doktorirao 1936. godine. Nakon diplome zaposlio se je kao odvjetnički pripravnik. Tu ga je dočekao drugi svjetski rat i uspostava NDH. Radio je kao odvjetnički pripravnik do sredine 1942., nakon čega se priključio antifašističkom pokretu otpora, u kojem je ostao do kraja rata; njegova pak cijela obitelj stradala je u ratu. Rikard Lang je ostao u partizanima do kraja rata 1945. godine. Lang je bio jedina osoba koja je 1944. pratila [[Tito|Tita]] na razgovore s [[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] u Italiji: Lang je imao dopuštenje biti naoružan, a poveo ga je sa sobom kao partizana, kao govornika svjetskih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski i ruski), osobe iznimna intelekta.<ref>Dragomir Vojnić: [http://hrcak.srce.hr/file/12681 Reforma i tranzicija. Kritički osvrt na događanja u prijelomnim vremenskim razdobljima], [[Ekonomski pregled]] 57 (5-6)(2006.), str. 400 </ref>

Nakon rata dobio je mjesto predavača na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ondje je pokrenuo da se osnuje katedra [[politička ekonomija|Političke ekonomije]]. Na toj je katedri predavao od 1947. do umirovljenja 1983. godine. Na istoj je bio izvanrednim profesorom od 1952., od 1958. redovnim, i predstojnikom. Od 1960. je dvije godine bio dekanom, a potom dvije godine prodekanom. Predavao je u Hrvatskoj i inozemstvu, u zemljama Zapada, istočnog bloka i zemljama Trećeg svijeta. Često je bio mostom u komunikaciji zapadnih i istočnih odnosno kapitalističkih i realsocijalističkih ekonomskih stručnjaka, jer je poznavao socijalističke planske sustava i tržišno gospodarstvo. Vodio je na Pravnom fakultetu poslijediplomski studij ''[[Samoupravljanje]] i [[udruženi rad]] - ekonomski i pravni aspekti.''

Svjetskoj je zajednici ekonomskih stručnjaka privukao pozornost svojim znanjem na području samoupravljanja, jer je zainteresirao i zapadne tržišne ekonomiste. Razlog tome bila je radnička participacija u upravljanju poduzećem, jer se smatralo da i u tržišnim gospodarstvima može utjecati na rast [[proizvodnost rada|proizvodnosti rada]]. Druga dimenzija je ona što je bilo korisno za istočni blok: samoupravljanje je bio model pomoću kojeg bi se preostale središnjeplanska gospodarstva mogle vratiti u okrilje tržišnih gospodarstava.

Zaslužnik je hrvatskih ekonomskih ustanova i znanstvenih časopisa, kojima je bio pokretačem, prvim direktorom i urednikom.
Bio je direktorom zagrebačkog Ekonomskog instituta od početka rada te ustanove 1954. godine (osnovan je 1939., osnovala ga je [[Banovina Hrvatska]]).
Istakao se u [[hrvatsko proljeće|hrvatskom proljeću]] 1971. što se nije pridružio onovremenoj vrlo probitačnoj hajci na ljude, pa je tako spriječio progone kolega na zagrebačkom [[Ekonomski institut u Zagrebu|Ekonomskom institutu]].<ref name="globus">[http://www.posluh.hr/letica2005/pleme/lang-2.htm Članak o dr Langu] [[Globus]], 31.prosinca 1993.</ref> Na dužnosti direktora instituta zahvalio se 1974. godine. Od prvog broja, od 1950. do 1952. uređivao je list [[Ekonomski pregled]], mjesečnik [[Hrvatsko društvo ekonomista|Hrvatskog društva ekonomista]]. Uređivao je list [[Ekonomski institut Zagreb|Ekonomskog instituta u Zagrebu]] ''Ekonomske studije'' od 1962. do 1970. godine.

1950-ih je godina bio glavnim tajnikom prvog Udruženja za UN Hrvatske; predsjednik je bio [[Hinko Krizman]], ondašnji ministar pravosuđa u Vladi RH. <ref>dr Branko Vukmir: [http://www.una-croatia.org/home/show_column/16/ Društva za UN u Hrvatskoj], Hrvatsko društvo za Ujedinjene narode, pristupljeno 3. travnja 2013.</ref>

Zajedno sa Dragomirom Vojnićem i [[Kiro Gligorov|Kirom Gligorovim]], radio je na problematici privredne reforme iz 1965. godine.<ref>Dragomir Vojnić: [http://hrcak.srce.hr/file/12681 Reforma i tranzicija. Kritički osvrt na događanja u prijelomnim vremenskim razdobljima], [[Ekonomski pregled]] 57 (5-6)(2006.), str. 394 </ref> Pri pripremi reforme pridonio im je [[Abbe Lerner]], koji je Vojniću i Langu posebice skretao pozornost na probleme miješanja upravljanja i rukovođenja i monopola radnoga mjesta, na potrebu definiranja titulara društvenoga vlasništva i razvitka cjelo-
vitog (pluraliziranog) integralnog tržišta.<ref>Dragomir Vojnić: [http://hrcak.srce.hr/file/12681 Reforma i tranzicija. Kritički osvrt na događanja u prijelomnim vremenskim razdobljima], [[Ekonomski pregled]] 57 (5-6)(2006.), str. 399 </ref>

Jednim je od glavnih inicijatora Opatijskog skupa ekonomista, tradicijskog godišnjeg okupljanja hrvatskih ekonomskih stručnjaka koji se održava od [[1968.]], od doba [[društveno-ekonomska reforma u SFRJ 1965.|velike društveno-ekonomske reforme]] koja je započela 1965. godine. Među suinicijatorima bili su [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Drago Gorupić]], [[Jakov Sirotković]], [[Ivo Perišin]], [[Milan Mesarić]], [[Dragomir Vojnić]] i drugi.<ref>[[Ljubo Jurčić]], Dragomir Vojnić: [http://www.ljubojurcic.com/upload/PDF%20-%20Jurcic.pdf Quo vadis, Croatia? Od samoupravnog socijalizma i društva blagostanja preko ekonomije i politike tranzicije do divljeg kapitalizma i tržišnog fundamentalizma - Hrvatska na putu u Europsku uniju], Zbornik radova 19. tradicionalnog savjetovanja HDE, Opatija 2011.</ref>

Bavio se problemom teorije i prakse [[samoupravni socijalizam|samoupravnog socijalizma]], po čemu je jedan od rijetkih znanstvenika.<ref>Dragomir Vojnić: [http://hrcak.srce.hr/file/12681 Reforma i tranzicija. Kritički osvrt na događanja u prijelomnim vremenskim razdobljima], [[Ekonomski pregled]] 57 (5-6)(2006.), str. 400 </ref> Pisao je i o problematici prijelaza u tržišno gospodarstvo, o reformi gospodarskog sustava, [[radničko sudjelovanje u upravljanju poduzećem|radničkom sudjelovanju u upravljanju poduzećem]] (usporedba SR Njemačke i SFRJ), gospodarskom razvitku. Zalagao se za tržišne odnose u socijalizmu, uključivanje takvog društva u svjetske gospodarske tokove i na svjetsko tržište. Mnogi su se hrvatski gospodarski subjekti zahvaljujući Langu i Ekonomskom institutu uspješno uključili u međunarodne gospodarske tijekove.

Umirovio se 1983. godine. To nije značilo kraj njegova znanstvenog rada, nego je do zadnjih dana radio.

== Djela ==
Napisao je preko dvjesta djela.

*autor
*Međunarodna suradnja i ekonomski razvoj, 1955.
*Tečaj političke ekonomije, 1964.
*Sveučilište i ekonomski razvoj, 1970.
*Problemi ekonomskih funkcija federacije vezanih uz djelovanje jedinstvenog tržišta (suautor Zoran Pjanić), 1971.
*Politička ekonomija (1968., 2. proš. i izm.izd 1972., 3. izm.izd. 1977.)
*Sistem proširene društvene reprodukcije i napredak nauke, tehnike i tehnologije, 1974.
*Jedinstvo tržišta i autarhija, 1977.
*Koncepcija i strategija razvoja, 1986.

*urednik
*Mali ekonomski rječnik (gl.ur. Rikard Lang; ur. [[Savka Dabčević-Kučar]], Drago Gorupić i dr.), 1953.
*Izbor radova, 1952-1962. (autori Rikard Lang, [[Drago Gorupić]], [[Ivo Vinski]] i dr), 1963.
*Privredni sistem i ustavna reforma: (zbornik radova) (ur. Rikard Lang; članovi uredničkog odbora [[Milutin Baltić]] i dr.), 1973.
*Essays on the political economy of Yugoslavia (suurednici [[George Macesich]] i [[Dragomir Vojnić]]), 1982.
*Essays on the Yugoslav economic model (ur. George Macesich uz pomoć Rikarda Langa i Dragomira Vojnića), 1986.
*Essays on the Yugoslav economic model (ur. George Macesich uz pomoć Rikarda Langa i Dragomira Vojnića), 1989.

*autor predgovora
*Direktor u samoupravnim odnosima, 1967.
*Problemi provođenja društveno-ekonomske reforme (ur. [[Dušan Dragosavac]], Drago Gorupić i dr.), 1969.
*Regionalni aspekt rezultata poslovanja društvene privrede Jugoslavije od 1964. do 1968. godine: vrijeme pripreme i provođenja privredne reforme, autor: Ivan Turčić, 1972

== Nagrade i priznanja ==
Dobio je brojna domaća i inozemna priznanja, odlikovanja i nagrade. Dodijelili su mu ih ugledne domaće i inozemne ustanove.

Kao ugledni hrvatski gospodarstveni stručnjak, dobio je mjestu u jugoslavenstvom izaslanstvu na sjednicama [[Glavna skupština UN-a|Glavne skupštine]] [[Ujedinjeni narodi|UN-a]], te članom u inim tijelima i specijaliziranim agencijama ove međunarodne organizacije (predsjednikom komisije u [[UNCTAD]]u,[[UNIDO]])

Bio je stalnim članom Međunarodnog upravnog vijeća u:
*Bečkom institutu za međunarodne gospodarske usporedbe
*Institutu za komparativne studije Državnog sveučilišta Floride

Predavao je na brojnim domaćim i inozemnim sveučilištima, a često ga je pozivao u goste Institut za ekonomska i politička istraživanja Ruske akademije znanosti.

== Izvori ==
*[http://www.pravo.unizg.hr/PE/onkp/rikard_lang Pravni fakultet u Zagrebu]
*[http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2011/rikard-lang/ Povijest.net]
*[http://www.worldcat.org/title/izbor-radova-1952-1962-odgovorni-urednik-rikard-lang-contributions-by-rikard-lang-drago-gorupic-ivo-vinski-and-others-with-summaries-in-english-statistical-tables-and-diagrams/oclc/504247956 Worldcat]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.historiografija.hr/hz/1949/HZ_2_7_LANG.pdf Historiografija.hr] [[Historijski zbornik]], 1949.: Rikard Lang: Sporazum britanskih i njemačkih monopolista u Düsseldorfu 1939., prilog istraživanju djelatnosti međunarodnih kartela u pripremanju II. svjetskog rata
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=355465 Hrvatska znanstvena bibliografija] [[Stjenko Vranjican]]: Popis radova prof.dr. Rikarda Langa

{{GLAVNIRASPORED:Lang, Rikard}}
[[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]

Rikard Lang - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica