Rijeka - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:40:10Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:40
Redak 894:		Redak 894:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons = Rijeka~~
	~~\|commonshr = Rijeka~~
	~~\|commonscat = Rijeka~~
	~~\|commonscathr = Rijeka~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige = Domovinski rat/Sadržaj/Hrvatske postrojbe/Primorsko-goranska županija~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	* [http://www.rijeka.hr/ Službene stranice gradske uprave]		* [http://www.rijeka.hr/ Službene stranice gradske uprave]

Suradnik10: /* Mediji */

2026-02-22T03:45:04Z

Mediji

←Starija inačica		Inačica od 22. veljača 2026. u 03:45
Redak 617:		Redak 617:
	*[[Riječka televizija]]		*[[Riječka televizija]]
	*[[Kanal Ri]]		*[[Kanal Ri]]
	*[[Val (časopis)\|Val]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref>		*[[Val (časopis)\|Val]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.{{izvrsna}}</ref>
	*[[RIKA]]		*[[RIKA]]

Suradnik10: /* Mediji */

2026-02-21T21:36:47Z

Mediji

←Starija inačica		Inačica od 21. veljača 2026. u 21:36
Redak 613:		Redak 613:

	=== Mediji ===		=== Mediji ===
	* [[Novi list]]		*[[Novi list]]
	*[[TV Adria]]		*[[TV Adria]]
	*[[Riječka televizija]]		*[[Riječka televizija]]
	*[[Kanal Ri]]		*[[Kanal Ri]]
			*[[Val (časopis)\|Val]], omladinski list<ref>Nacional: [https://www.nacional.hr/feljton-kad-je-zivot-bio-novi-val-prica-o-posljednjem-zabranjenom-magazinu-u-sfrj-2/ '' FELJTON: ‘Kad je život bio novi Val’ – priča o posljednjem zabranjenom magazinu u SFRJ '']. Nacional. 19. siječnja 2022. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref>
			*[[RIKA]]

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-11T23:51:17Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2026. u 23:51
Redak 588:		Redak 588:

	Zaslugom mlade udruge za promicanje baštine [[Primorski Hrvat]], osnovan je početkom listopada 2019. hrvatski plesni [[folklorni ansambl]] u sklopu udruge, čime su ispunili staru želju mnogih Riječana a Rijeka je prekinula neslavnu tradiciju da je bila jedini veći hrvatski grad bez folklornog ansambla. <ref name=Anušić>[https://hkm.hr/kultura/video-zahvaljujuci-udruzi-primorski-hrvat-rijeka-napokon-dobila-folklorni-ansambl/ Helena Anušić, HKM: VIDEO Zahvaljujući udruzi “Primorski Hrvat” Rijeka napokon dobila folklorni ansambl!, 4. listopada 2019.]</ref>		Zaslugom mlade udruge za promicanje baštine [[Primorski Hrvat]], osnovan je početkom listopada 2019. hrvatski plesni [[folklorni ansambl]] u sklopu udruge, čime su ispunili staru želju mnogih Riječana a Rijeka je prekinula neslavnu tradiciju da je bila jedini veći hrvatski grad bez folklornog ansambla. <ref name=Anušić>[https://hkm.hr/kultura/video-zahvaljujuci-udruzi-primorski-hrvat-rijeka-napokon-dobila-folklorni-ansambl/ Helena Anušić, HKM: VIDEO Zahvaljujući udruzi “Primorski Hrvat” Rijeka napokon dobila folklorni ansambl!, 4. listopada 2019.]</ref>

			Rijeka je dala brojne sastave i samostalne izvođače zabavne glazbe ([[Dalibor Brun]]), rock i pop glazbe ([[Damir Urban]], [[Laufer]], [[Termiti]], [[Let 3]], [[Xenia]], [[Putokazi]], [[E.N.I.]]...), tradicijske glazbe ([[Klapa Luka]]) i dr.

	=== Povezani članci ===		=== Povezani članci ===

Suradnik10: /* 19. stoljeće */

2025-09-25T04:41:06Z

19. stoljeće

←Starija inačica		Inačica od 25. rujan 2025. u 04:41
Redak 104:		Redak 104:
	Grad je 1848. godine imenovanjem bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] za guvernera Rijeke izravno pripojen [[Hrvatska\|Banskoj Hrvatskoj]] kao nagrada za suzbijanje protuhabsburških pobuna u srednjoj Europi. Carska odluka nije primljena pozitivno sa strane tadašnje gradske elite, te je hrvatsko-mađarska borba za Rijeku unutar Monarhije završena 1868. kada je dodatkom na [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], tzv. ''Riječkom krpicom'', Rijeka kao ''corpus separatum'', tj. izdvojeno tijelo, došla pod izravnu upravu mađarske vlade. Rijeka je 1870. godine u potpunosti pripojena Mađarskoj. [[Mađarska]] ubrzano razvija Rijeku u svoj najveći pomorsko-lučki centar, te se razvija određeno suparništvo između dvije najveće luke u [[Austro-Ugarska\|Monarhiji]], Rijeke pod mađarskom i [[Trst]]a koji je bio pod austrijskom upravom.		Grad je 1848. godine imenovanjem bana [[Josip Jelačić\|Josipa Jelačića]] za guvernera Rijeke izravno pripojen [[Hrvatska\|Banskoj Hrvatskoj]] kao nagrada za suzbijanje protuhabsburških pobuna u srednjoj Europi. Carska odluka nije primljena pozitivno sa strane tadašnje gradske elite, te je hrvatsko-mađarska borba za Rijeku unutar Monarhije završena 1868. kada je dodatkom na [[Hrvatsko-ugarska nagodba\|Hrvatsko-ugarsku nagodbu]], tzv. ''Riječkom krpicom'', Rijeka kao ''corpus separatum'', tj. izdvojeno tijelo, došla pod izravnu upravu mađarske vlade. Rijeka je 1870. godine u potpunosti pripojena Mađarskoj. [[Mađarska]] ubrzano razvija Rijeku u svoj najveći pomorsko-lučki centar, te se razvija određeno suparništvo između dvije najveće luke u [[Austro-Ugarska\|Monarhiji]], Rijeke pod mađarskom i [[Trst]]a koji je bio pod austrijskom upravom.

	Osim luke, 19. stoljeće doba je velike gradnje u gradu: izgrađena je Tvornica papira - Hartera (1821.), osnovana je Narodna čitaonica (1850.), u rad je puštena prva plinara (1852.), na [[Mlaka\|Mlaci]] je utemeljena rafinerija nafte (1882.), a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s [[Pivka\|Pivkom]] i [[Karlovac\|Karlovcem]] (1873.) doprinio je brzom porastu broja stanovnika s 21.000 (1880.) na 50.000 (1910.). Godine 1885. izgrađena je nova zgrada riječkog općinskog kazališta, koje danas nosi ime [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci\|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca]]. Godine 1891. izgrađena je zgrada željezničkog kolodvora koju je projektirao glavni inženjer Ugarskih državnih željeznica [[Ferenz Pfaff]]. Godine 1896. dovršena je izgradnja gradskog vodovoda i nove Guvernerove palače koju je projektirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Od 1899. Rijekom vozi [[Tramvajski promet u Rijeci\|električni tramvaj]].		Osim luke, 19. stoljeće doba je velike gradnje u gradu: izgrađena je Tvornica papira - Hartera (1821.), osnovana je Narodna čitaonica (1850.), u rad je puštena prva plinara (1852.), na [[Mlaka\|Mlaci]] je utemeljena rafinerija nafte (1882.), a iste godine Rijeka dobiva modernu kanalizaciju. Razvitak luke, širenje međunarodne trgovine i spajanje grada željezničkom prugom s [[Pivka\|Pivkom]] i [[Karlovac\|Karlovcem]] (1873.) doprinio je brzom porastu broja stanovnika s 21.000 (1880.) na 50.000 (1910.). Godine [[kazalište u 1885.\|1885.]] izgrađena je nova zgrada riječkog općinskog kazališta, koje danas nosi ime [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci\|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca]]. Godine 1891. izgrađena je zgrada željezničkog kolodvora koju je projektirao glavni inženjer Ugarskih državnih željeznica [[Ferenz Pfaff]]. Godine 1896. dovršena je izgradnja gradskog vodovoda i nove Guvernerove palače koju je projektirao mađarski arhitekt [[Alajos Hauszmann]]. Od 1899. Rijekom vozi [[Tramvajski promet u Rijeci\|električni tramvaj]].

	<center><gallery perrow="6">		<center><gallery perrow="6">

Suradnik10: /* Kultura */

2025-08-17T04:14:07Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2025. u 04:14
Redak 582:		Redak 582:
	* '''[[Književna nagrada Drago Gervais\|Književna nagrada "Drago Gervais]]"''' je utemeljena u počast književniku čije je ime i djelo obilježila riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodjeljuje se od 1974. svake druge godine, a od 2005. godine uz organizacijsku aktivnost [[Gradska knjižnica Rijeka\|Gradske knjižnice Rijeka]]. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), te u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini. Također ne postoji regionalno ograničenje djelovanja autora već se za prvu kategoriju mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske dok se u drugoj kategoriji mogu natjecati i autori koji nisu hrvatski državljani.		* '''[[Književna nagrada Drago Gervais\|Književna nagrada "Drago Gervais]]"''' je utemeljena u počast književniku čije je ime i djelo obilježila riječko kulturno podneblje. Nagradu je osnovala bivša općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje riječkog kraja, dodjeljuje se od 1974. svake druge godine, a od 2005. godine uz organizacijsku aktivnost [[Gradska knjižnica Rijeka\|Gradske knjižnice Rijeka]]. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), te u kategoriji za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini. Također ne postoji regionalno ograničenje djelovanja autora već se za prvu kategoriju mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske dok se u drugoj kategoriji mogu natjecati i autori koji nisu hrvatski državljani.
	* '''KRAF''' (Kvarnerska revija amaterskog filma) je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je natjecateljske naravi, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma od 15 minuta.		* '''KRAF''' (Kvarnerska revija amaterskog filma) je tradicijska revija amaterskoga filma pokrenuta 1969. godine koja je od revije filmova lokalnoga značenja prerasla u međunarodno poznatu reviju. Revija je natjecateljske naravi, tematika filma je slobodna, a ograničenje je trajanje filma od 15 minuta.
			* '''[[Liburnicon]]''' - festival znanstvene fantastike, fantastike i popularne kulture<ref name=hrt20/>, naprednih znanosti, povijesti i mitologije<ref name=naslovnica>[https://liburnicon.com/ ''Liburnicon'']. Pristupljeno 17. kolovoza 2025.</ref>. Održava se na istoj lokaciji – Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki. U sadržaju su edukativni i zabavni programi: niz predavanja, radionica za djecu i odrasle te igara posvećenih temi, paneli, predstavljanja knjiga i drugo. Jedan je od najdugovječnijih festivala znanstvene fantastike u Hrvatskoj i okružju. 2025. godine je bilo 20. izdanje.<ref name=hrt20>D.M./HRT: [https://magazin.hrt.hr/zabava/lubilarni-liburnicon-posecen-zmajevima-12292720 ''Jubilarni Liburnicon posvećen zmajevima '']. HRT. 16. kolovoza 2025. Pristupljeno 17. kolovoza 2025.</ref> Organizira ga udruga Kulturni front iz Opatije.<ref name=naslovnica/>
	[[Datoteka:Theatre of Ivan pl. Zajc, Rijeka.jpg\|300px\|mini\|Zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci\|Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]] iz [[1885.]] godine]]		[[Datoteka:Theatre of Ivan pl. Zajc, Rijeka.jpg\|300px\|mini\|Zgrada [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci\|Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]] iz [[1885.]] godine]]

Suradnik10: /* Rijeka u samostalnoj Hrvatskoj */

2024-02-10T03:14:14Z

Rijeka u samostalnoj Hrvatskoj

←Starija inačica		Inačica od 10. veljača 2024. u 03:14
Redak 169:		Redak 169:
	Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.\|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor\|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi\|Srba]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija\|Srbije]] i od [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak\|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>		Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.\|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor\|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi\|Srba]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija\|Srbije]] i od [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak\|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

	Dana [[27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo\|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj.		Velikosrpska JNA je postavila po cijeloj bivšoj državi vojarne u gradovima, pa osobito u Hrvatskoj. U Rijeci kao industrijskom gradu bilo je mnogo važnih strateših postrojenja, a uz to u gradu je bila i JNA u vojarnama. Budući da se je poslije pokazalo da je JNA prakticirala uništavati gradove gdje nije nalazila potporu, Rijeka je bila u ugrozi da bude sasvim razorena.<ref name="go home">[https://www.rijeka.hr/izlozbom-go-home-obiljezeno-25-godina-odlaska-jedinica-jna-iz-rijeke/ ''Izložbom GO HOME obilježeno 25 godina od odlaska jedinica JNA iz Rijeke'']. Grad Rijeka. 5. prosinca 2016. Pristupljeno 10. veljače 2024.</ref>

			Riječani su poduzeli razne vrste civilnog nenaoružanog otpora svim prijetnjama JNA. Skladaju se i izvode antiratne pjesme poput ''Go Home'' i druge. Traži se hrvatskih ročnika iz JNA. puštanje naše djece iz sastava okupatorske vojske, traži se njihov odlazak iz Rijeke.<ref name="go home"/>

			Dana [[27. siječnja u Domovinskom ratu\|27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo\|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj. Pred zgradu Općine Rijeke došlo je oko 20.000 ljudi. Na balkonu Općine nije bilo hrvatske zastave, na što je dvojac prosvjednika ušao u zgradu, popeo se na kat i provalio na zaključani balkon te postavio hrvatsku zastavu.
			[[Bedem ljubavi]] organizirao je prosvjede ispred zapovjedništva [[13. korpus JNA\|13. (riječkog) korpusa JNA]]. Zahtijevali su puštanje hrvatskih ročnika iz JNA i odlazak JNA iz Rijeke. Vremenom je bila sve veća organiziranost pritisaka na JNA. <ref name="go home"/>

	Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]].		Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]].
	To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji\|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje\|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci\|Vinkovce]], [[Banovina\|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/>		To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji\|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje\|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci\|Vinkovce]], [[Banovina\|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/>

	U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana\|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske\|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić\|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom Marijanom Čadom.<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/>		U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana\|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske\|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić\|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom [[Marijan Čad\|Marijanom Čadom]].<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/>

	Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika\|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN\|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN\|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/>		Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika\|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN\|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN\|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/>
Redak 180:		Redak 185:
	Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva\|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] brane u [[Lika\|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska\|Hrvatske vojske]].		Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva\|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] brane u [[Lika\|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska\|Hrvatske vojske]].

	Dana 17. rujna brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i 6. listopada potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ\|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU		Akcije pritiska na JNA postaju sve organiziranije. Blokiralo se se strateški važnije prometnice i točke, kao i same vojarne. Za slučaj bilo kakva napada JNA, stanovništvo je otvorilo i uredilo skloništa u zgradama. Odgojne, prosvjetne, zdravstvene ustanove, spomenici kulture i ino su zaštitili vrećama pijeska i oplatama. Poduzelo se odvažne akcije izvlačenja oružja iz skladišta na Podhumu, u Dragi, iz vojarne na Trsatu. Tvornice pripremaju, proizvode i popravljaju vozila i naoružanje za potrebe hrvatskih postrojba.<ref name="go home"/>

			Dana [[17. rujna u Domovinskom ratu\|17. rujna]] brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i [[6. listopada u Domovinskom ratu\|6. listopada]] potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada u Domovinskom ratu\|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ\|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU
	Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref>		Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref>

	~~Jedinice~~ [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]] ~~početkom~~ [[~~prosinac~~\|prosinca]] napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija\|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 Grad Rijeka]</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/>		Rijeka je primila mnoštvo hrvatskih prognanika i izbjeglica pred velikosrpskim osvajačima. Crveni križ, Civilna zaštita i građani Rijeke organizirali su prihvat i organizirali život u izbjegličkom kampu ''Lovorka Kukanić'' koji je podignut gotovo preko noći.<ref name="go home"/>

			Nakon potpisanoga sporazuma s Kriznim štabom uz sudjelovanje predstavnika hrvatske Vlade i međunarodnih promatrača, postrojbe [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]] [[10. prosinca u Domovinskom ratu\|10. prosinca]]<ref name="go home"/> napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija\|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 Grad Rijeka]</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/>

	Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika\|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV\|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]).		Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika\|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV\|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]).

Suradnik10: /* Povezani članci */

2023-09-23T02:26:05Z

Povezani članci

←Starija inačica		Inačica od 23. rujan 2023. u 02:26
Redak 599:		Redak 599:
	* [[JGL Muzej farmacije]]<ref>https://www.fiuman.hr/osniva-se-jgl-muzej-farmacije-u-rijeci/</ref>		* [[JGL Muzej farmacije]]<ref>https://www.fiuman.hr/osniva-se-jgl-muzej-farmacije-u-rijeci/</ref>
	{{div col end}}		{{div col end}}

			=== Mediji ===
			* [[Novi list]]
			*[[TV Adria]]
			*[[Riječka televizija]]
			*[[Kanal Ri]]

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T21:59:55Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 21:59
Redak 846:		Redak 846:
	* {{ZD\|K\|KIN}} [[Ningbo]] ([[Kina]]), od [[2011.]]<ref>[http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke rijeka.hr], Međunarodna suradnja Grada Rijeke s drugim gradovima, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref>		* {{ZD\|K\|KIN}} [[Ningbo]] ([[Kina]]), od [[2011.]]<ref>[http://www.rijeka.hr/GradoviPrijateljiRijeke rijeka.hr], Međunarodna suradnja Grada Rijeke s drugim gradovima, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref>

	[[~~File~~:Rijeka20200305 HNK-I.P.Zajc CargoContainersTrain noon iPhoneMOVtoOGG.ogg\|thumb\|Video kargo transporta kroz centar uz zgradu HNK Ivana pl. Zajca]]		[[Datoteka:Rijeka20200305 HNK-I.P.Zajc CargoContainersTrain noon iPhoneMOVtoOGG.ogg\|thumb\|Video kargo transporta kroz centar uz zgradu HNK Ivana pl. Zajca]]
	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==
	* [[Riječke novine]]		* [[Riječke novine]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T15:49:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:49
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Rijeka'''-->~~{{izdvojeni članak\|siječanj 2014.}}~~		<!--'''Rijeka'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	{{Grad		{{Grad

←Starija inačica		Inačica od 10. veljača 2024. u 03:14
Redak 169:		Redak 169:
	Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.\|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor\|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi\|Srba]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija\|Srbije]] i od [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak\|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>		Na prvim demokratskim [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.\|izborima]] u Hrvatskoj [[1990.]] godine pobjeđuje [[HDZ]] predvođen dr. [[Franjo Tuđman\|Franjom Tuđmanom]], potom se [[30. svibnja]] konstituira višestranački [[Hrvatski sabor\|Sabor]]. Ubrzo je započela [[Balvan-revolucija]] dijela [[Srbi\|Srba]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], potaknuta iz [[Srbija\|Srbije]] i od [[Velika Srbija\|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html</ref> HDZ je bila politička snaga koju JNA nije željela prihvatiti.<ref name="Marijan">[[Davor Marijan]], Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990. – 1992. godine {{Hrčak\|id=/27445}} (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref>

	Dana [[27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo\|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj.		Velikosrpska JNA je postavila po cijeloj bivšoj državi vojarne u gradovima, pa osobito u Hrvatskoj. U Rijeci kao industrijskom gradu bilo je mnogo važnih strateših postrojenja, a uz to u gradu je bila i JNA u vojarnama. Budući da se je poslije pokazalo da je JNA prakticirala uništavati gradove gdje nije nalazila potporu, Rijeka je bila u ugrozi da bude sasvim razorena.<ref name="go home">[https://www.rijeka.hr/izlozbom-go-home-obiljezeno-25-godina-odlaska-jedinica-jna-iz-rijeke/ ''Izložbom GO HOME obilježeno 25 godina od odlaska jedinica JNA iz Rijeke'']. Grad Rijeka. 5. prosinca 2016. Pristupljeno 10. veljače 2024.</ref>

			Riječani su poduzeli razne vrste civilnog nenaoružanog otpora svim prijetnjama JNA. Skladaju se i izvode antiratne pjesme poput ''Go Home'' i druge. Traži se hrvatskih ročnika iz JNA. puštanje naše djece iz sastava okupatorske vojske, traži se njihov odlazak iz Rijeke.<ref name="go home"/>

			Dana [[27. siječnja u Domovinskom ratu\|27. siječnja]] 1991. godine na riječkom [[Korzo\|Korzu]] održan je prosvjed protiv prijetnji tadašnje [[JNA]] Hrvatskoj. Pred zgradu Općine Rijeke došlo je oko 20.000 ljudi. Na balkonu Općine nije bilo hrvatske zastave, na što je dvojac prosvjednika ušao u zgradu, popeo se na kat i provalio na zaključani balkon te postavio hrvatsku zastavu.
			[[Bedem ljubavi]] organizirao je prosvjede ispred zapovjedništva [[13. korpus JNA\|13. (riječkog) korpusa JNA]]. Zahtijevali su puštanje hrvatskih ročnika iz JNA i odlazak JNA iz Rijeke. Vremenom je bila sve veća organiziranost pritisaka na JNA. <ref name="go home"/>

	Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]].		Za vrijeme trajnog zasjedanja [[Sabor]]a, njegovog šestog dana [[25. lipnja]] 1991. godine donesena je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja [[Slovenija]] na temelju plebiscita proglasila neovisnost od [[SFRJ]].
	To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji\|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje\|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci\|Vinkovce]], [[Banovina\|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/>		To je bio razlog za pokretanje otvorene agresije JNA, te su uslijedili pokreti [[tenk]]ova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice i početak [[Rat u Sloveniji\|rata u Sloveniji]], a ubrzo i početak [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] i [[srbija]]nskih napada na [[Hrvatsko Podunavlje\|istočnu Slavoniju]], [[Vinkovci\|Vinkovce]], [[Banovina\|Banovinu]], [[Josipdol]], [[Otočac]] i druge hrvatske krajeve. Za vrijeme rata u Sloveniji provedena je djelomična mobilizacija JNA u Kninskom i Riječkom korpusu, na području s većim postotkom srpskog stanovništva u sjevernoj Dalmaciji i dijelu Like. Za snage s područja 5. vojne oblasti postoji naredba Komande Riječkom korpusu od 2. srpnja da mobilizira dva bataljuna na području Like. Bataljune je trebalo mobilizirati iz 236. proleterske motorizirane brigade i 35. partizanske divizije čija su zapovjedništva bila u Gospiću.<ref name="Marijan"/>

	U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana\|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske\|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić\|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom Marijanom Čadom.<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/>		U Rijeci je formiran Štab za obranu, postavljaju se fizičke blokade oko riječkih vojarni, uz neprekidno motrenje pripadnika [[Teritorijalna obrana\|teritorijalne obrane]]. Dana [[8. travnja]] formirala se pri [[MUP]]-u [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|specijalna jedinica policije nazvana "Ajkule"]], a [[2. srpnja]] [[1991.]] [[111. brigada HV]]. U prvih osam mjeseci 1991. godine riječki je MUP zabilježio 255 odjava boravišta »ugroženih« koji su iselili iz Rijeke. U Rijeku početkom kolovoza 1991. pristiže prvih 1000 [[prognanik]]a, a [[Treća Vlada Republike Hrvatske\|Vlada nacionalnog jedinstva]] u kolovozu donosi odluku o proglašenju stanja ratne opasnosti i formiranju kriznih štabova. Početkom rujna osniva se Krizni štab Općine Rijeka i krizni štabovi u sve 52 mjesne zajednice, sa [[Slavko Linić\|Slavkom Linićem]] na čelu, koji je bio i glavni pregovarač s 13. korpusom JNA, tj. njegovim zapovjednikom generalom [[Marijan Čad\|Marijanom Čadom]].<ref name="Ogurlić">http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=28592863285D2863285A285828592858286328632863285A2858285828582858285B28632863286328582863L [[Dragan Ogurlić]], Novi list, FELJTON: 15.OBLJETNICA RIJEČKE 111. BRIGADE, Datum objave: 10.6.2006. (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Sjeverni dio Istre i Hrvatskog primorja bilo je područje 13. korpusa sa sjedištem u Rijeci.<ref name="Marijan"/>

	Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika\|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN\|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN\|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/>		Riječki korpus JNA pokrivao je [[Gorski kotar]] i najveći dio [[Lika\|Like]], te se od njega očekivala odlučujuća podrška u presijecanju Hrvatske.<ref>[[Mirko Valentić]], Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995. Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb, 2010., Hrvatski institut za povijest, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, {{ISBN\|978-953-6659-51-57}} (podružnica), {{ISBN\|978-953-7439-23-1}}, str. 93 (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> Napadnu operaciju Komande 5. vojne oblasti na području Like i južnog Korduna trebao je provesti Riječki korpus obranom vojarni u Rijeci i Delnicama, a potom probojem pravcem Rijeka – Delnice – Vrbovsko – Slunj – Plitvice. S obzirom na to da je Komanda Riječkog korpusa s glavninom postrojbi u Istri i Gorskom kotaru bila okružena i odsječena od ostatka korpusa, operacija nije provedena.<ref name="Marijan"/>
Redak 180:		Redak 185:
	Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva\|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] brane u [[Lika\|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska\|Hrvatske vojske]].		Hrvatske su snage u Rijeci ubrzo bile brojne i opremljene, dok je situacija u Lici bila vrlo teška za malobrojne branitelje. Na području Gospića 6. srpnja 1991. napadnuti su iz zasjede pripadnici [[ZNG]]-a kojom prilikom su dvojica poginula i dvojica ranjena,<ref name="Marijan"/> a od 1. rujna Gospić je bio svakodnevno žestoko granatiran, odbijeni su prvi napadi na grad, te 5. rujna u pomoć dolaze i prvi riječki gardisti. S druge strane, postojala je opasnost da se padom Otočca kroz Drenov Klanac preko [[Žuta Lokva\|Žute Lokve]] raspolovi hrvatski teritorij na tom mjestu. Donesena je ključna odluka za daljnji tijek rata na ovom području, a to je da se 111. brigada premjesti na ličku bojišnicu i da se Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] brane u [[Lika\|Lici]].<ref name="Ogurlić"/> Ubrzo je u Rijeci ustrojena i [[128. brigada]] [[Hrvatska vojska\|Hrvatske vojske]].

	Dana 17. rujna brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i 6. listopada potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ\|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU		Akcije pritiska na JNA postaju sve organiziranije. Blokiralo se se strateški važnije prometnice i točke, kao i same vojarne. Za slučaj bilo kakva napada JNA, stanovništvo je otvorilo i uredilo skloništa u zgradama. Odgojne, prosvjetne, zdravstvene ustanove, spomenici kulture i ino su zaštitili vrećama pijeska i oplatama. Poduzelo se odvažne akcije izvlačenja oružja iz skladišta na Podhumu, u Dragi, iz vojarne na Trsatu. Tvornice pripremaju, proizvode i popravljaju vozila i naoružanje za potrebe hrvatskih postrojba.<ref name="go home"/>

			Dana [[17. rujna u Domovinskom ratu\|17. rujna]] brodovi mornarice JNA pojavili su se u riječkom akvatoriju i [[6. listopada u Domovinskom ratu\|6. listopada]] potpuno blokirali riječku luku, a Hrvatska neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize [[8. listopada u Domovinskom ratu\|8. listopada]] 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ\|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Riječka luka bila je nekoliko puta blokirana od strane mornarice JNA, topovske cijevi iz vojarni (s Trsata i Katarine) bile su uperene u industrijska postrojenja, komunalne objekte i prometnice, a građani su odlazili u skloništa – jer bilo je to vrijeme zračnih uzbuna i općih opasnosti.<ref>http://www.rijeka.hr/IzlozbaRijekaU
	Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref>		Izložba "Rijeka u Domovinskom ratu – 20 godina poslije" (pristupljeno 18. kolovoza 2012.)</ref>

	~~Jedinice~~ [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]] ~~početkom~~ [[~~prosinac~~\|prosinca]] napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija\|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 Grad Rijeka]</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/>		Rijeka je primila mnoštvo hrvatskih prognanika i izbjeglica pred velikosrpskim osvajačima. Crveni križ, Civilna zaštita i građani Rijeke organizirali su prihvat i organizirali život u izbjegličkom kampu ''Lovorka Kukanić'' koji je podignut gotovo preko noći.<ref name="go home"/>

			Nakon potpisanoga sporazuma s Kriznim štabom uz sudjelovanje predstavnika hrvatske Vlade i međunarodnih promatrača, postrojbe [[Jugoslavenska narodna armija\|Jugoslavenske narodne armije]] [[10. prosinca u Domovinskom ratu\|10. prosinca]]<ref name="go home"/> napustile su Rijeku i time je započeo proces [[demilitarizacija\|demilitarizacije]] grada.<ref name="HisRi">[http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=945 Grad Rijeka]</ref> Godine [[2005.]] Grad Rijeka preuzeo je prostor bivše vojarne "Trsat", čime je postao gotovo u potpunosti demilitariziran grad.<ref name="HisRi"/>

	Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika\|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV\|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]).		Rijeka i [[Hrvatsko primorje\|Primorje]] tijekom Domovinskog rata branili su se u [[Lika\|Lici]], pri čemu je na ratnom putu smrtno stradalo 26 pripadnika 128. brigade,<ref>http://udruga128brhv.com/pdf-15-god-nl/4.pdf (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> 53 pripadnika [[111. brigada HV\|111. brigade HV-a]], 8 pripadnika [[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"\|Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule"]] (vidi nepotpun popis: [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Primorsko-goranske županije]]).

Rijeka - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Mediji */

Suradnik10: /* Mediji */

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: /* 19. stoljeće */

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: /* Rijeka u samostalnoj Hrvatskoj */

Suradnik10: /* Povezani članci */

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''