WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T06:59:27Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 06:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Riga od Fere'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Riga od Fere'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Riga od Fere' \|		Ime = Riga od Fere' \|
	boja = #B0C4DE\|		boja = #B0C4DE\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T08:02:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Riga od Fere' |
boja = #B0C4DE|
slika =Ρήγας.jpg|
veličina= |
opis slike = Portet Rige od Fere|
puno ime = Antonios Kiriazis|
rođenje = [[13. lipnja]] [[1757.]]<br> Velestino, [[Fera]], [[Otomansko carstvo]]|
smrt = [[1798.]]<br> [[Beograd]], [[Otomansko carstvo]]|
nagrade = |
vrsta = [[poezija]], [[proza]]
zanimanje = pisac |
period = Francuska revolucija|
djela = ''Turio''|
potpis = |
}}
'''Riga od Fere''' ili '''Riga Velestinac''' ([[Grčki jezik|Grčki]]: Ρήγας Βελεστινλής-Φεραίος}}, rođen je kao Αντώνιος Κυριαζής, ''Antonios Kiriazis'', u nekim dokumentima ga navode kao Κωνσταντίνος Ρήγας, ''Konstantinos Rigas'' ( Velestino, [[Fera]] [[13. lipnja]] [[1757.]] - [[Beograd]], [[1798.]]) bio je [[Grčka|grčki]] pjesnik i revolucionar, velika ličnost grčkog nacionalnog preporoda, nacionalni heroj i prva velika žrtva budućeg općeg grčkog ustanka protiv [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] i tako na neki način pionir [[Grčki rat za neovisnost|Grčkog rata za neovisnost]].

==Životopis==

Rođen je u imućnoj obitelji [[Vlasi|vlaškog]] porijekla<ref>Djuvara, p. 358; ''Greece, history of'', (2006), in ''Encyclopædia Britannica''. Retrieved August 2, 2006, from Encyclopædia Britannica Premium Service: [http://www.britannica.com/eb/article-26413].</ref><ref name="Djuvara">Djuvara, p. 358.</ref> u selu Velestino ( zato je Velestinac), u [[Tesalija|Tesaliji]], blizu antičke [[Fera|Fere]] (odatle dolazi ''od Fere''). Dobro školovan za ono vrijeme bio je učitelj u selu Kisos. U dobi od dvadeset
godina ubio je nekog uglednog lokalnog turčina, po nepisanim običajima toga doba pobjegao je u planinu [[Olimp]] i pridružio se hajducima Spire Zera.

Nakon toga pridružio se monasima na [[Sveta Gora]], tu ga je osobito dobro prihvatio Kosmas [[opat]] manastira [[Vatopedi]]. Nakon Atosa Riga se uputio u [[Istanbul|Konstantinopolis]], gdje je postao osobni tajnik [[Fanariot|fanariota]]
[[Aleksandar Ipsilantis (1725-1805)|Aleksandra Ipsilantisa]].
Nakon toga Riga odlazi u [[Bukurešt]], glavni grad tadašnje [[Vlaška|Vlaške]], tu se vraća u školske klupe i uči jezike. Postaje visoki službenik na dvoru vlaškog kneza [[Nikola Mavrogeni|Nikole Mavrogenija]]. Po izbijanju [[Rusko-Turski rat (1787-1792)|Rusko-turskog rata]] [[1787.]] godine između Otomanskog carstva i [[Carska Rusija|Carske Rusije]] bio je zadužen za kontrolu vojnih postrojbi u [[Krajova|Krajovi]].

Tada je postao vrlo bliski prijatelj s visokim Otomanskim časnikom [[Osman Pazvantoğlu|Osmanom Pazvantoğluom]], nakon toga postao je dobri prijatelj i sa pobunjenički nastrojenim [[Paša|pašom]] od [[Vidin|Vidina]], kojem je spasio život od osvetoljubivog Mavrogenesa.
Vrlo rano upoznao se sa idejama [[Francuska Revolucija|Francuske Revolucije]] i počeo vjerovati da bi se nešto slično moglo zbiti i na [[Balkan|Balkanu]], što bi trebalo dovesti do samooprijedjeljenja [[Kršćanstvo|kršćanskog]] stanovništva Otomanskog carstva.

Nakon smrti svojeg patrona - Mavrogenesa, Riga se vratio u Bukurešt i tu se zaposlio kao [[dragoman]] u [[Francuska|francuskom]] [[Konzulat|konzulatu]]. U tom razdoblju napisao je [[Grčki jezik|grčku]] inačicu francuske revolucionarne pjesme i himne ''[[La Marseillaise]]''.

Oko [[1793.]] godine Riga se obreo u [[Beč|Beču]], u to vrijeme naseljenim brojnim grčkim trgovcima. Tu je Riga počeo izdavati novine na grčkom jeziku - ''Efemeris'', u kojima je između ostalog objavio i kartu ''Velike Grčke'' u okviru koje je bio i [[Istanbul|Konstantinopolis]], to je imalo veliki emotivni odjek među grcima.

U Beču je Riga htio nekako doći u kontakt s [[Napoleon|Napoleonom]], tiskao je političke pamflete inspirirane idejama Francuske revolucije, tiskao je između ostalog i [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina]] i ''Novi politički Ustav za stanovnike [[Rumelija|Rumelije]], [[Anatolija|Anatolije]], otoke [[Egejsko more|egejskog mora]] i [[Danav|dunavskih]] kneževina [[Moldova|Moldove]] i [[Vlaška|Vlaške]]'' - za taj pamflet je držao da će potaknuti rast nacionalne svijesti i dovesti do panbalkanskog ustanka protiv Otomanskog carstva. U Beču je objavio i preveo mnoga europska dijela i napisao mnogo pjesama i eseja koji su kasnije poshumno objavljeni u [[Iaşi|Iaşiju]], [[1814.]] godine

==Smrt==

Na poslijetku je Riga uspio doći u kontakt s [[Napoleon|Napoleonom]]. Poslao mu je kao dar [[tabakera|tabakeru]] napravljenu od [[lovor|lovorovog]] drveta iz [[Apolon|Apolonovog]] hrama. U [[Venecija|Veneciji]] se trebao sastati s jednim
generalom napoleonove talijanske armije. Na putu za Veneciju, uhićen je u [[Trst|Trstu]] ( izdao ga je grčki trgovac - Demetrios Oikonomos Kozanites<ref name="Djuvara"/>
Nakon uhićenja austrijske vlasti koje su tad bile u odličnim odnosima s Otomanskim carstvom, a u vrlo lošim s Napoleonskom Francuskom, isporučile su Rigu od Fere, zajedno s još pet revolucionarnih sudrugova turskim vlastima u [[Beograd]]. Beograd je tada bio pogranični grad. Riga je trebao biti proslijeđen dalje za Konstatinopolis. U Nebojšinom tornju je mučen i obješen zajedno s ostalim sudrugovima te bačen u [[Dunav]], navodno zbog straha da ga ne oslobodi njegov moćni prijatelj Osman Pazvantoğlu.

* Posljednje riječi Rige bile su navodno; ''Ja sam posijao bogato sjeme. Dolazi vrijeme kad će moja domovina ubirati slavno voće.''

==Rigino naslijeđe==

[[datoteka:Nbs rof.jpg|mini|Spomen ploča na Nebojšinom tornju u Beogradu u kojoj je Riga od Fere mučen i ubijen]]
Riga od Fere pisao je na tadašnjem suvremenom uporabnom grčkom jeziku ( demotiki) a ne na mrtvom [[Starogrčki|klasičnom grčkom jeziku]].
Kip Rige od Fere stoji danas na ulazu u [[Atensko sveučilište]]. Njegov kip krasi i njegovu ulicu (''Ulica Rige od Fere'') u Beogradu.
''Riga od Fere'' je ime organizacije mladih [[KKE|grčkih komunista]].
Rigin lik nalazi se na grčkoj kovanici za 0.10 [[Euro|eura]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.mpa.gr/article.html?doc_id=493291 ''Kula Nebojša povijesni objekat'']
*[http://tovima.dolnet.gr/data/D2005/D0123/1neb37b.gif Kalkografija Aleksandra Velikog od Rige od Fere, Beč 1797]
* [http://books.google.com/books?id=p3GHlQL9mbAC&pg=PA168&dq=rigas++alexander+great+portrait&sig=KM-hVWWYTEv3xGgCZUY5ZwyyMFQ Povijest moderne grčke književnosti od C. T. Dimarasa]

[[Kategorija:Grčki književnici]]
[[Kategorija:Revolucionari]]

Riga od Fere - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica