Richtersveld - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:04:07Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:04
Redak 25:		Redak 25:
	Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu.		Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu.

	Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park\|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku . Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld"<ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ \|title=The Richtersveld Community Conservancy \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. studenog 2011.}}</ref>, koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika.		Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park\|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku . Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld"<ref>{{citiranje weba\|url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ \|title=The Richtersveld Community Conservancy \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. studenog 2011.}}</ref>, koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika.

	Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća.		Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:10:40Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Richtersveld'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Richtersveld'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Kulturni i botanički krajolik Richtersvelda		\|ime mjesta = Kulturni i botanički krajolik Richtersvelda
	\|slika = Nama huts.JPG		\|slika = Nama huts.JPG

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T02:41:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:41
Redak 25:		Redak 25:
	Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu.		Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu.

	Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park\|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku . Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld"<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ \|title=The Richtersveld Community Conservancy \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. studenog 2011.}}</ref>, koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika.		Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park\|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku . Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld"<ref>{{Citiranje web \|url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ \|title=The Richtersveld Community Conservancy \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=21. studenog 2011.}}</ref>, koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika.

	Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća.		Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:30:55Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 05:30
Redak 40:		Redak 40:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T09:51:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kulturni i botanički krajolik Richtersvelda
|slika = Nama huts.JPG
|godina = [[2007.]] (31. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv, v
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1265
|država = {{ZD+X/J|JAR}}
 
{{Lokacijska karta|Južna Afrika|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Richtersveld|position=bottom
|lat_deg=28|lat_min=17|lat_sec=24|lat_dir=S
|lon_deg=17|lon_min=08|lon_sec=11|lon_dir=E
}}Lokacija Richtersvelda u JAR
}}
[[Datoteka:Map Richtersveld Municipality and Parks de.svg|mini|lijevo|<center>Karta općine Richtersveld s istaknutim zaštićenim područjima]]
'''Richtersveld''' je planinski [[pustinja|pustinjski]] [[krajolik]] na samom zapadu [[Južna Afrika|Južnoafričke]] pokrajine [[Northern Cape]], koje rijekom [[Oranje]] graniči s [[Namibija|Namibijom]].

Područje i istoimena općina su dobili ime po velečasnom W. Richteru, nizozemskom misionaru koji je otvorio prvu misiju u mjestu Koeboes početkom 20. st.<ref>[http://www.salanguages.com/munnames.htm Imena južnoafričkih mjesta] na South African Languages {{eng oznaka}} Preuzeto 22. studenog 2011.</ref> Općina ima površinu od 9.608 km² i oko 14.613 stanovnika (2007.) koji su se uglavnom doselili nakon 1927. godine kada su otkriveni dijamanti na ušću rijeke Oranje kod današnjeg grada [[Alexander Bay]].

U ovom području se izmijenjuju ravne pješčane doline, grbavi klanci i visoke planine [[vulkan]]skih stijena od 60 metara nadmorske visine na krajnjem sjeveru, do 1.377 m visokog vrha Cornellberg, južno od središta Richtersvelda. Richtersveld pripada širem području [[Namaqualand]]a koje je poznato po [[Aridna klima|aridnoj klimi]] ekstremnih temperatura (preko 50°C) i [[rosa|rosnih]] (''malmokkies'') jutara, te jako rijetkih [[kiša]], u kojoj mogu preživjeti samo najotporniji oblici života. Na prvi pogled beživotan, ovaj krajolik je prepun jedinstvenih biljnih vrsta koje su se prilagodile strašnim uvjetima života. Richersveld je poznat kao jedino aridno središte [[bioraznolikost]]i na svijetu s nevjerojatnom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta (većinom [[endem]]a).

Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu.

Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku . Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld"<ref>{{cite web |url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ |title=The Richtersveld Community Conservancy |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=21. studenog 2011.}}</ref>, koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika.

Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća.

Neke od endemskih biljaka Richtersveldea:

<gallery>
Slika:Pachypodium namaquanum PICT2669.JPG|<center>''[[Pachypodium namaquanum]]''
Slika:Senecio haworthii-PICT2615.jpg|<center>''[[Senecio haworthii]]''
Slika:Conophytum wettsteinii-PICT2570.jpg|<center>''[[Conophytum wettsteinii]]''
Slika:Crassula macowaniana.jpg|<center>''[[Crassula macowaniana]]''
Slika:Euphorbia dregeana-028 P1010177.jpg|<center>''[[Euphorbia dregeana]]''
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.southafrica365.com/discover/southafrica/richtersveld Nacionalni park Richtersveld i rijeka Orange] {{eng oznaka}}
*[http://www.sanparks.org/parks/richtersveld/ Prekogranični nacionalni park Ai-|Ais/Richtersveld] {{eng oznaka}}
*[http://www.richtersveld.gov.za Stranice općine Richtersveld] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici}}

{{coord|28|17|24|S|17|08|11|E|region:ZA_type:landmark_source:dewiki|display=title}}

[[Kategorija:Oblici reljefa u Južnoafričkoj Republici]]
[[Kategorija:Pustinje]]
[[Kategorija:Planine u Africi]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici]]