WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T05:42:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Richard Edward Taylor
| slika = Richard E. Taylor.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Taylor 1967.
| datum_rođenja = [[2. studenog]] [[Znanost u 1929.|1929]].
| mjesto_rođenja = [[Medicine Hat]], [[Alberta]], [[Kanada]]
| datum_smrti = [[22. veljače]] [[Znanost u 2018.|2018]].
| mjesto_smrti = [[Stanford (Kalifornija)]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Kanađani]], [[Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = École Normale Supérieure u [[Pariz]]u [[Sveučilište Stanford]] 
| alma_mater = [[Sveučilište Stanford]] Sveučilište u [[Edmonton]]u, [[Alberta]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Dokaz postojanja [[kvark]]ova [[pokus]]ima
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1990.) Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1997.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Richard Edward Taylor''' ([[Medicine Hat]], [[Kanada]], 2. studenog 1929. – [[Stanford (Kalifornija)]], [[SAD]], 22. veljače 2018.), kanadsko-američki [[fizičar]]. Studirao na Sveučilištu u [[Edmonton]]u, [[Alberta]], potom na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]], gdje je [[doktor]]irao [[Znanost u 1962.|1962.]] Godine [[Znanost u 1958.|1958.]] otišao je u [[Pariz]] na École Normale Supérieure, a potom se 1961. vratio na Sveučilište Stanford, gdje se u SLAC-u ([[Engleski jezik|eng]]. ''Stanford Linear Accelerator Center'') bavio proučavanjem neelastičnoga [[raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima i vezanim [[neutron]]ima. Ta su istraživanja imala veliku važnost za razvoj [[kvark]]ovskoga modela u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]], pa je [[Znanost u 1990.|1990.]] s [[Jerome Isaac Friedman|J. I. Friedmanom]] i [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallom]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Bio je član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') od [[Znanost u 1997.|1997.]]<ref> '''Taylor, Richard Edward''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 6. siječnja 2019. </ref>

== Kvark ==
{{glavni|Kvark}}

'''Kvark''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''quark'', naziv što ga je uveo američki fizičar [[Murray Gell-Mann]] po riječi iz [[James Joyce|Joyceova]] romana ''Bdjenje nad Finneganom'') je [[elementarna čestica]], sastavnica [[Hadroni|hadrona]], [[električni naboj|električnoga naboja]] ±e/3 ili ±2e/3, podložna [[Jaka nuklearna sila|jakom međudjelovanju]]. Sve do otkrića Ω– [[čestica|čestice]] kvarkovima se pridjeljivalo čisto [[matematika|matematičko]] značenje. Prve naznake njihove fizikalne stvarnosti (realnosti) pojavile su se u [[pokus]]ima duboko neelastičnoga [[Raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima, na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskome]] [[ubrzivač čestica|linearnom ubrzivaču čestica]] [[Znanost u 1962.|1962.]] Opažanje raspršenja pod velikim [[kut]]ovima (kakva su prije opažena u [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|Rutherfordovim pokusima raspršenja alfa-čestica na listićima zlata]]) upućivalo je na postojanje tvrdih točkastih "jezgri" unutar protona. Slični pokusi provedeni potom [[neutrino|neutrinskim]] snopovima na [[CERN]]-u nedvojbeno su potvrdili da je riječ o česticama trećinskog električnog naboja i polucijeloga [[spin]]a. Za istraživanja putem duboko neelastičnih raspršenja kojima su ustanovljeni kvarkovi dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[Znanost u 1990.|1990.]] [[Jerome Isaac Friedman|J. I. Friedmanu]], [[Henry Way Kendall|H. W. Kendallu]] i R. E. Tayloru.

Godine [[Znanost u 1974.|1974.]] otkriven je c-kvark (Nobelova nagrada 1976. [[Burton Richter|B. Richteru]] i [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Tingu]] za otkriće [[J/ψ mezon]]a). Slijedilo je i otkriće b-kvarka (1977.) i t-kvarka (1994.). Time je bio zaokružen skup kvarkova koji s [[lepton]]ima čine temeljne građevne blokove opažene tvari ([[fizika elementarnih čestica]]). Riječ je o česticama [[spin]]a 1/2, koje se pojavljuju u različitim vrstama, okusima, svrstanima u obitelji ili naraštaje. Tvari koje nas okružuju građene su od gornjega i donjega kvarka (u i d, od engl. ''up'' i ''down'') prvog naraštaja. Takav uzorak s donjim kvarkom električnoga naboja (–1/3)e i gornjim kvarkom naboja (+2/3)e ponavlja se u drugome naraštaju s kvarkovima stranog i čarobnog okusa (s i c, od engl. ''strange'' i ''charm'') te kvarkom ljepote i istine (b i t, od engl. ''beauty'' i ''truth'') trećega naraštaja. Svaki se od navedenih kvarkova pojavljuje u tri boje. Te se boje shvaćaju kao naboji na koje se vežu [[gluon]]i, prijenosnici [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]] opisanoga [[Kvantna kromodinamika|kvantnom kromodinamikom]].

Na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 [[metar]]a) kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice, a na većim udaljenostima djeluju iznimno velikim privlačnim [[sila]]ma te se zbog toga ne mogu izdvojiti iz [[Hadroni|hadrona]] kao zasebne čestice ([[asimptotska sloboda]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Taylor, Richard Edward}}
[[Kategorija: Američki fizičari]]
[[Kategorija:Kanadski znanstvenici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Richard Edward Taylor - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica