Ribosomi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:06:08Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:06
Redak 5:		Redak 5:
	Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak [[Nanometar\|nm]]. Neki su vezani za [[endoplazmatski retikulum]] (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u [[stanična membrana\|staničnu membranu]], a neki slobodno plivaju u [[Citoplazma\|citoplazmi]] i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.		Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak [[Nanometar\|nm]]. Neki su vezani za [[endoplazmatski retikulum]] (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u [[stanična membrana\|staničnu membranu]], a neki slobodno plivaju u [[Citoplazma\|citoplazmi]] i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.

	Prokariotski i eukariotski ribosomi se razlikuju. [[Prokarioti]] (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od [[eukarioti\|eukariotskih]] kromosoma. <ref name="HE">{{~~Citiranje web~~\|title=ribosomi\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=28. prosinca 2014.}}</ref> Ali, ribosomi [[organela]] ([[mitohondrij]], [[kloroplast]]) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.<ref name="HE"/>		Prokariotski i eukariotski ribosomi se razlikuju. [[Prokarioti]] (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od [[eukarioti\|eukariotskih]] kromosoma. <ref name="HE">{{citiranje weba\|title=ribosomi\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=28. prosinca 2014.}}</ref> Ali, ribosomi [[organela]] ([[mitohondrij]], [[kloroplast]]) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.<ref name="HE"/>

	Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog [[Nenad Ban]] sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu [[rRNK]].<ref name="HE"/>		Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog [[Nenad Ban]] sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu [[rRNK]].<ref name="HE"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T02:37:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:37
Redak 5:		Redak 5:
	Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak [[Nanometar\|nm]]. Neki su vezani za [[endoplazmatski retikulum]] (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u [[stanična membrana\|staničnu membranu]], a neki slobodno plivaju u [[Citoplazma\|citoplazmi]] i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.		Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak [[Nanometar\|nm]]. Neki su vezani za [[endoplazmatski retikulum]] (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u [[stanična membrana\|staničnu membranu]], a neki slobodno plivaju u [[Citoplazma\|citoplazmi]] i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.

	Prokariotski i eukariotski ribosomi se razlikuju. [[Prokarioti]] (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od [[eukarioti\|eukariotskih]] kromosoma. <ref name="HE">{{~~cite~~ web\|title=ribosomi\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=28. prosinca 2014.}}</ref> Ali, ribosomi [[organela]] ([[mitohondrij]], [[kloroplast]]) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.<ref name="HE"/>		Prokariotski i eukariotski ribosomi se razlikuju. [[Prokarioti]] (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od [[eukarioti\|eukariotskih]] kromosoma. <ref name="HE">{{Citiranje web\|title=ribosomi\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=28. prosinca 2014.}}</ref> Ali, ribosomi [[organela]] ([[mitohondrij]], [[kloroplast]]) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.<ref name="HE"/>

	Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog [[Nenad Ban]] sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu [[rRNK]].<ref name="HE"/>		Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog [[Nenad Ban]] sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu [[rRNK]].<ref name="HE"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:27:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Organeli|Ribosomi}}
'''Ribosom''' je substanična čestica koja se nalazi u osnovnoj tvari [[Stanica|stanice]]. Sastoji se od [[bjelančevina]] i [[rRNK]], a služi prevođenju [[Genetika|genetske]] upute koja dolazi u obliku glasničke RNK (mRNK) u polipeptidni lanac (npr. bjelančevinu). Na njima se odvija sinteza proteina koje grade aminokiseline koje dovode transportne ili tRNK. Kako nastaju po DNA, proteini su jedinstveni za svako živo biće. Ribosomi se sastoje od dvije podjedinice - velike i male. Kod eukariota su 80'S (Svedberg, sedimentacijski koeficijent, 1S= 10¯¹³s), osim u mitohondriju i kloroplastu 70'S zbog njihovog evolucijskog nastanka. Kod prokariota su 70'S.
U prostoru koji zatvaraju mala i velika podjedinica zbiva se [[biosinteza]] bjelančevina. <ref name="enc">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=52737 ribosomi | Hrvatska enciklopedija]</ref>[[Genski kod]] koji je zapisan u molekuli [[glasnička RNK|glasničke RNK]] (mRNK) čita se na manjoj podjedinici.<ref name="enc"/> Aktivno mjesto na većoj podjedinici izgrađeno je isključivo od rRNK.<ref name="enc"/> Katalizira nastanak peptidne veze među aminokiselinama, zbog čega je ribosom zapravo [[ribozim]].<ref name="enc"/> Unutar citoplazme skupina ribosoma koji su vezani na jednu molekulu mRNK čini polisom (poliribosom).<ref name="enc"/>

Život bi bez ribosoma bio nemoguć. Veliki su dvadesetak [[Nanometar|nm]]. Neki su vezani za [[endoplazmatski retikulum]] (koji se zato zove "hrapavi" ili rER-rough endoplasmic reticulum) i sinetiziraju proteine koji se uglavnom ugrađuju u [[stanična membrana|staničnu membranu]], a neki slobodno plivaju u [[Citoplazma|citoplazmi]] i sintetiziraju proteine koji odlaze izvan stanice.

Prokariotski i eukariotski ribosomi se razlikuju. [[Prokarioti]] (bakterije, modrozelene alge) imaju jednostavnije građene ribosome od [[eukarioti|eukariotskih]] kromosoma. <ref name="HE">{{cite web|title=ribosomi|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=28. prosinca 2014.}}</ref> Ali, ribosomi [[organela]] ([[mitohondrij]], [[kloroplast]]) eukariotskih organizama prokariotske su vrste.<ref name="HE"/>

Prostorna građa prokariotskih ribosoma sve do nedavne prošlosti bila je tajna znanstvenoj zajednici. Za odgonetanje te tajne zaslužan je hrvatski biolog [[Nenad Ban]] sa suradnicima sa Sveučilišta Yale u New Havenu koji su 2000. riješili taj problem: velika podjedinica prokariotskog ribosoma sadrži 34 bjelančevine i dvije molekule rRNK, a mala podjedinici 21 bjelančevinu i jednu molekulu [[rRNK]].<ref name="HE"/>

== Referencije ==
{{izvori}}

== Literatura ==

*[http://www.bionet-skola.com/w/Ribozomi BioNet škola]

{{mrva-biol}}

[[kategorija:organele]]