WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T01:57:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Resonanzueberhoehung.png|mini|400px|desno|Ovisnost [[amplituda|amplitude]] [[titranje|titranja]] o [[frekvencija|frekvenciji]] pobude i prigušenju.]]

[[datoteka:Coupled oscillators.gif|frame|mini|desno|250px|Primjer mehaničkog rezonantnog sustava: [[Oscilacije]] jednog [[njihalo|njihala]] se prenosi na drugo preko [[uže]]ta.]]

[[datoteka:Animated-mass-spring.gif|mini|desno|250px|Titranje [[opruga|opruge]].]]

[[datoteka:PenduloTmg.gif|mini|desno|250px|Prikaz [[njihalo|njihala]] koje se njiše uslijed [[gravitacijska sila|gravitacijske sile]]. Prikazano je i [[naprezanje]] u niti ''T''.]]

[[datoteka:Bow hand Violoncello.jpg|mini|desno|250px|Povučemo li [[gudalo]]m po sredini žice, ona će izvoditi [[harmonijsko titranje]] i pri tom ćemo čuti [[ton]]. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije [[glazbala]].]]

[[datoteka:Teslova cívka v provozu.JPG|mini|desno|250px|Električni rezonantni krug može stvoriti vrlo visoke [[električni napon|električne napone]]. [[Teslin transformator]] je isto primjer rezonantnog kruga.]]

[[datoteka:Tuned circuit animation 3 300ms.gif|mini|desno|250px|Električni rezonantni sustav može biti predočen, na primjer, serijskim titrajnim krugom sastavljenim od idealnog [[Električni induktivitet|induktiviteta]] ''L'' i idealnog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] ''C'', gdje [[titrajni krug]] ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu.]]

[[datoteka:Low cost DCF77 receiver.jpg|mini|desno|250px|[[Titrajni krug]] ili LC krug (lijevo) se sastoji od [[električna zavojnica|električne zavojnice]] s [[ferit]]nom ([[Feromagnetizam |feromagnetskom]]) jezgrom i [[Električni kondenzator|električnog kondenzatora]], a koristi se za [[radio]] [[Sat (instrument)|sat]].]]

[[datoteka:NMR-Spectrometer.JPG|mini|desno|250px|[[Supravodljivost|Supravodljivi]] [[magnet]] [[Nuklearna magnetska rezonancija|NMR]]-[[Spektrometar|spektrometra]].]]

[[datoteka:EPR spectometer.JPG|mini|desno|250px|EPR [[spektrometar]].]]

'''Rezonancija''' ([[Latinski jezik|kasnolat]]. ''resonantia'': odjek, odzvuk) je [[titranje]] [[fizika]]lnoga [[sustav]]a pobuđenog nekom vanjskom [[period]]ičnom [[sila|silom]] kojoj se [[frekvencija]] podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava. <ref> '''rezonancija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52667] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Rezonancija nastaje kod sustava koji prisilno [[titranje|titra]] kada se pri određenoj [[frekvencija|frekvenciji]] pobude postiže maksimalna [[amplituda]] titranja. Izraženost rezonancije ovisi o prigušenju, to jest omjeru [[energija|energije]] gubitaka i ukupne energije u sustavu.

Pojave rezonancije se uočavaju u mnogim područjima fizike: [[mehanika|mehanici]], [[akustika|akustici]], [[elektrotehnika|elektrotehnici]], [[atomska fizika|atomskoj]] i [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]]. Na primjer u mehanici je se rezonanciji uočava kod [[vibracije|vibriranja]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] oko njegove vlastite frekvencije vibracija. Mala i ponavljana pokretna [[sila]] proizvodi vibracije većih amplituda. Gibanje [[njihalo|njihala]] primjer je pravilnog izmjenjivanja gibanja nazvanog [[oscilacije|oscilacija]]. Bilo da se njihalo njiše brzo ili sporo, prema i od, svaki potpuni njihaj treba isto vrijeme. Frekvencija njihanja ovisi samo o [[duljina|duljini]] užeta ili žice koja nosi [[masa|masu]] koja se njiše na njihalu.

Pojam rezonancije povezan je s porastom [[jakost]]i (intenziteta) titraja kada se učestalost vanjske sile koja uzrokuje titraje podudara s učestalošću rezonantne frekvencije sustava. Tijekom tog procesa dolazi najčešće do naizmjenične pretvorbe jednog oblika [[energija|energije]] u drugi, kao na primjer [[kinetička energija|kinetičke]] u [[potencijalna energija|potencijalnu]] ili energije [[električno polje|električnog polja]] u energiju [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. Pojave vezane za rezonanciju mogu se, međutim, uočiti i u drugim fizikalnim sustavima. Prepoznatljivo je svojstvo rezonantnih sustava da, jednom pobuđeni, mogu samostalno titrati još neko vrijeme koje ovisi o prigušenju titrajnog sustava. U zamišljenom idealnom rezonantnom sustavu gdje nema prigušenja, rezonantni sustav bi nastavio titrati zauvijek.

== Mehanička rezonancija ==

Za razliku od električnih rezonantnih sustava koji se temelje na električnim veličinama, mehanički rezonantni sustavi temelje se na mehaničkim veličinama kao što su, na primjer, [[sila]] i [[masa]]. Premda se mogu razmatrati fizikalno različiti mehanički rezonantni sustavi, najpoznatiji predstavnici ovakvih sustava su sustav utega i opruge te sustav njihala. Fizikalni [[sustav]] na koji ne djeluju vanjske periodične sile titra [[frekvencija]]ma svojstvenima sustavu. Ako na sustav djeluju vanjske periodične [[sila|sile]] [[frekvencija]]ma različitim od svojstvenih, on će titrati u frekvencijama vanjskih sila, ali [[amplituda]] tih titraja bit će uvijek malena. Kada je frekvencija uzbudne sile upravo jednaka svojstvenoj frekvenciji sustava, amplituda je [[titranje|titranja]] velika, te nastaje rezonancija. Svojstvene frekvencije nekoga mehaničkog sustava ovise o njegovoj [[masa|masi]], [[dimenzija]]ma i silama [[naprezanje|naprezanja]] koje u njem postoje. Za [[elastičnost|elastičnu]] šipku [[duljina|duljine]] ''l'', mase ''m'', podvrgnutu sili naprezanja ''f'', karakteristične frekvencije ''νn'' dane su izrazom:

:<math>f = n \cdot {1\over 2 \cdot \pi} \cdot \sqrt {f \cdot l \over m} </math>

gdje je ''n'' - [[cijeli broj]].

Mehanička rezonancija može izazvati neželjene posljedice u radu [[stroj]]eva te njihovo oštećivanje, pa se pri projektiranju nastoji izbjeći. Također je važno i [[temelj]]enje strojeva da se [[oscilacije]] ne bi prenosile na [[Građevine|građevinske]] elemente koji bi se u slučaju rezonancije također mogli oštetiti. Iz mehanike je pojam rezonancije prenesen i u druga područja [[fizika|fizike]], gdje označuje niz analognih pojava kao što su električna, nuklearna, kvantnomehanička rezonancija i tako dalje.

=== Rezonantni sustav utega i opruge ===

Ovjesimo li [[uteg]] o prikladno učvršćenu [[opruga|oprugu]], pomaknemo li zatim uteg iz ravnotežnog položaja i otpustimo ga, uteg će otpočeti [[period]]ičko [[gibanje]] tijekom kojeg će se naizmjence [[kinetička energija]] gibanja utega pretvarati u unutrašnju [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] opruge i obratno. Razmatanjem [[sila]] u rezonantnom sustavu utega i opruge dolazimo do sljedeće jednadžbe:

:<math> m \cdot \frac{d^2x}{dt^2} + k \cdot x = 0 </math>

gdje je: ''m'' - [[masa]] utega, ''k'' - [[konstanta]] opruge, a ''x'' - pomak utega. Rješenje ove [[diferencijalne jednadžbe]] u [[Stacionarno stanje|stacionarnom stanju]] je periodička [[Funkcija (matematika)|funkcija]] oblika:

:<math> x(t) = A \cdot \sin(\omega t) \, </math>

koja se pojavljuje nakon probude, gdje je ''A'' - [[amplituda]] titranja, a

:<math> \omega = 2 \cdot \pi\ \cdot f = \sqrt \frac{k}{m} </math>

kružna frekvencija. Titrajni krug će, dakle, neprigušeno periodički zatitrati kružnom frekvencijom koja je određena veličinom mase utega i konstantom opruge. U stvarnosti valja uračunati određena [[prigušenje|prigušenja]] koja se javljaju u obliku [[trenje|trenja]] zraka ([[otpor sredstva]]) i energetskih gubitaka uslijed promjene oblika opruge, te će stvarna rezonantna frekvencija biti nešto niža, a titranje će biti [[Eksponencijalna funkcija|eksponencijalno]] prigušeno i ovisno o rezultantnom otporu trenja koji prouzrokuje energetske gubitke.

Ovakav rezonantni sustav u frekvencijskom području rezonancije ima i neke dodatne osobine. Pod utjecajem vanjske mehaničke sile dolazi do odziva sustava u obliku gibanja, gdje je [[brzina]] gibanja utega mjera tog odziva. U stvarnosti je takva brzina ograničena rezultantnim energetskim gubicima u mehaničkom titrajnom sustavu. Međutim, uz dovoljno male gubitke u titrajnom krugu brzina gibanja može i uz malu veličinu sile poprimiti velike vrijednosti (slabo prigušen titrajni sustav) što se vidi iz jednakosti:

:<math> v(j\omega) = \frac{F(j\omega)}{R_m + j(\omega m - \omega k)} </math>

gdje su: ''v'' i ''F'' - [[brzina]] [[gibanje|gibanja]], odnosno mehanička sila kao funkcije kružne frekvencije, ''Rm'' - rezultantno mehaničko trenje i ostalih gubici, ''m'' - masa utaga i ''k'' - konstanta opruge.

=== Rezonantni sustav njihala ===

Ovjesimo li neku masu o nerastezljivu nit, pomaknemo li zatim masu iz ravnotežnog položaja i otpustimo je, ona će otpočeti periodičko gibanje tijekom kojeg će se naizmjence kinetička energija gibanja utega pretvarati u potencijalnu gravitacijsku energiju utega i obratno. Razmatanjem sila u rezonantnom sustavu njihala, a za male pomake mase u odnosu na duljinu niti, dolazimo do sljedeće jednadžbe:

:<math> m \cdot \frac{d^2x}{dt^2} + m \cdot \frac{g}{l} \cdot x = 0 </math>

gdje je ''m'' - ovješena [[masa]] , ''g'' - [[ubrzanje zemljine sile teže]], ''l'' - [[duljina]] niti, a ''x'' - pomak mase iz [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežnog položaja]]. Rješenje ove diferencijalne jednadžbe u stacionarnom stanju je periodička funkcija oblika

:<math> x(t) = A \cdot \sin(\omega \cdot t) \, </math>

koja se pojavljuje nakon probude, gdje je ''A'' - [[amplituda]] titranja, a

:<math> \omega = 2 \cdot \pi\ \cdot f = \sqrt \frac{g}{l} </math>

[[kružna frekvencija]]. Njihalo će, dakle, neprigušeno periodički zatitrati kružnom frekvencijom koja je ovisna o gravitacijskom ubrzanju i duljini niti. U stvarnosti valja uračunati utjecaj trenja zraka, te će stvarna rezonantna frekvencija biti nešto niža, a titranje će biti eksponencijalno prigušeno i ovisno o trenju do kojeg dolazi prilikom gibanja mase i niti kroz zrak..

=== Ostali mehanički rezonantni sustavi ===
Brojni su primjeri mehaničkih sustava koji ispoljavaju rezonantna svojstva, kao što su na primjer glazbene viljuške, različite šipke, odgovarajuće učvršćena [[uže|užad]] i drugi. Razmatranje rezonantnih svojstava kod takvih fizikalnih sustava je, međutim, znatno složenije jer ovisi ne samo o veličini, masi i elastičnosti, već i o raspodjeli mase, te vrlo često i o pojavi stojnih valova kao oblika titranja. Rezonantne tvorevine mogu biti i veće cjeline kao dijelovi strojeva, uređaja ili građevinskih [[konstrukcija]]. Ekstremni primjer u tom smislu je razorno djelovanje rezonancije na [[most]]u Tacoma Narrows Bridge u Washingtonu, SAD 1940. [[Vjetar]] odgovarajućeg smjera i brzine pobudio je most na gibanje (njihanje) te kako je frekvencija gibanja bila u blizini rezonantne frekvencije mosta, amplituda gibanja postajala je iz sata u sat sve veća, te konstrukcija mosta naposljetku nije izdržala i most se srušio.

== Akustička rezonancija ==
{{Glavni|Akustička rezonancija}}

'''Akustička rezonancija''' nastaje kada se na [[titranje]] pobudi zračni stupac u određenom prostoru i u njem stvore [[stojni val]]ovi. Poželjna je kod [[glazbala sa žicama]] (rezonantne kutije, na primjer [[violina|violine]] i [[gitara|gitare]]) te u određenim uvjetima u koncertnim dvoranama ili kazalištima, a nepoželjna u radnim prostorima kao što su tvorničke dvorane u kojima povećava [[buka|buku]]. Akustički rezonatni sustavi su tvorevine unutar kojih titra zrak. To titranje se, u osnovi, može pojaviti u dva oblika. Prvi oblik se pojavljuje, na primjer, u zvučničkoj bas-refleksnoj kutiji gdje masa zraka u otvoru bas-refleksa stupa u rezonanciju s elastičnošću zraka zatvorenog u samoj zvučničkoj kutiji. Drugi oblik takvog titranja javlja se u obliku stojnog vala stupca zraka zatvorenog u dugoljast prostor s otvorom na vrhu i osnova je konstrukcije brojnih glazbenih instrumenata.

== Električna rezonancija ==
Premda postoje brojne vrste fizikalno različitih vrsta titranja, posebno je zanimljiva pojava rezonancije u [[titrajni krug|električnim titrajnim krugovima]] koja ima mnogobrojne primjene u [[elektrotehnika|elektrotehnici]]. Najjednostavniji titrajni električni sustav sastoji se od [[zavojnica|električne zavojnice]] i [[električni kondenzator|električnog kondezatora]] s odgovarajućim nazivnim [[induktivitet|električnim induktivitetom]], odnosno [[električni kapacitet|električnim kapacitetom]]. Pobuđeni impulsom iz odgovarajućeg [[električni izvor|električnog izvora]], titrajni krug će zatitrati na način da će energija određenom učestalošću naizmjence prelaziti sa zavojnice na kondenzator i natrag na zavojnicu. Tijekom tog procesa dolazi do naizmjenične pretvorbe energije [[magnetsko polje|magnetskog polja]] u zavojnici u energiju [[električno polje|električnog polja]] u kondenzatoru i natrag u energiju magnetskog polja u zavojnici. Energija prelazi u obliku [[Izmjenična električna struja|izmjenične električne struje]] periodičkog [[sinus]]oidalnog oblika i to one frekvencije koja je određena rezonantnim svojstvima titrajnog kruga.

Električni rezonantni sustav može biti predočen, na primjer, serijskim titrajnim krugom sastavljenim od idealnog [[Električni induktivitet|induktiviteta]] ''L'' i idealnog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] ''C'', gdje [[titrajni krug]] ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Prilike su za takav, neprigušen, slučaj općenito zadane integralno-diferencijalnom jednadžbom:

:<math> L \cdot \frac{d}{dt} \cdot i(t) + \frac{1}{C}\int i(t) \cdot dt = u(t) </math>

Rješenje ove diferencijalne jednadžbe u stacionarnom stanju je periodička funkcija oblika

:<math> i(t) = A \cdot \sin(\omega t) \, </math>

koja se pojavljuje nakon probude, gdje je A [[amplituda]] titranja, a

:<math> \omega = 2 \cdot \pi\ \cdot f = \frac{1}{\sqrt{L \cdot C}} </math>

[[kružna frekvencija]]. Titrajni krug će, dakle, neprigušeno periodički zatitrati kružnom frekvencijom koja je određena veličinom induktiviteta i kapaciteta. Ukoliko je u titrajnom krugu prisutan i otpor, titrajni krug će zatitrati na nešto [[Rezonantna frekvencija u električnim titrajnim krugovima|nižoj frekvenciji]] uz eksponencijalno prigušenje ovisno o rezultantnom otporu koji prouzrokuje energetske gubitke.

[[Električna rezonancija|Električni rezonantni]] sustavi imaju svojstvo da im u frekvencijskom području rezonancije električna impedancija poprima ekstremne vrijednosti što ima i odgovarajući utjecaj na veličinu električne struje u strujnom krugu kao odziva na vanjsku pobudu. Električna impedancija serijskog titrajnog kruga bi u idealnim uvjetima na rezonantnoj frekvenciji postala jednaka nuli, a [[električna impedancija]] paralelnog titrajnog kruga u istim uvjetima beskonačno velika. Međutim, u stvarnim uvjetima postizanje ekstrema je ograničeno rezultantnim otporom gubitaka u titrajnom krugu (radni otpor zavojnice, odn. otpor izolacije kondenzatora) te je za slučaj serijskog titrajnog kruga električna struja u serijskom titrajnom krugu određena kao

:<math> I(j\omega) = \frac{U(j\omega)}{Z(j\omega)}= \frac{U(j\omega)}{R_s+j(\omega L - \frac{1}{\omega C})} </math>

gdje su: ''I'', ''U'' i ''Z'' - [[električna struja]], [[napon]] i [[električna impedancija|impedancija]] kao funkcije kružne frekvencije, ''Rs'' - nadomjestni otpor gubitaka u serijskom spoju,'' L'' - induktivitet zavojnice i ''C'' - kapacitet kondenzatora u titrajnom krugu. Na samoj rezonantnoj frekvenciji električna struja u strujnom krugu bit će ograničena nadomjestnim otporom gubitaka ''Rs'' u serijskom spoju.

== Kvantnomehanička rezonancija ==
[[Kvantna mehanika|Kvantnomehanički sustavi]], na primjer molekule ili skupine [[molekula]], također imaju vlastite vibracijske frekvencije, a rezonancija se pojavljuje kada [[energija]] pobuđivanja odgovara razlici energija dvaju mogućih energetskih stanja sustava. [[Amplituda]], koja u tom slučaju odgovara vjerojatnosti prijelaza, naglo se povećava kada se energija pobuđivanja:

:<math> E = h \cdot \nu\ </math>

(gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]], a ''ν'' - [[frekvencija]]) približava razlici energija dvaju kvantnih stanja. Danas su u fizici poznate mnoge pojave koje se tumače kvantnomehaničkom rezonancijom, na primjer rezonantno [[zračenje]], rezonantno [[raspršenje]], nuklearna rezonancija, te je na tom načelu razrađeno više metoda za određivanje energetskih stanja sustava ([[elektronska paramagnetska rezonancija]]; [[nuklearna magnetska rezonancija]]).

=== Nuklearna magnetska rezonancija ===
{{Glavni|Nuklearna magnetska rezonancija}}

'''Nuklearna magnetska rezonancija''' ili '''NMR''' je [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] [[Radio valovi|radiofrekvencijskoga]] [[zračenje|zračenja]] pri prijelazu između [[kvant]]nih stanja [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] neke [[tvar]]i koja se nalazi u jakom [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Atomske jezgre mnogih [[Kemijski element|elemenata]] imaju [[Moment sile|kutni moment]] nazvan [[spin]] ([[Engleski jezik|engl]]. spin: vrtnja), koji se pojednostavnjeno može shvatiti kao vrtnja jezgre oko vlastite [[os]]i. Tomu je spinu pridružen [[magnetski moment]] jezgre. U homogenom magnetskom polju os vrtnje jezgre otklonit će se pod nekim kutom s obzirom na smjer polja, pa će se jezgra ujedno okretati (precesirati) oko osi magnetskoga polja. U skladu sa zakonima kvantne mehanike, dopuštene su samo neke orijentacije u magnetskom polju. U najjednostavnijem slučaju, za atomske jezgre sa spinom ½ (atomske jezgre [[vodik]]a, [[ugljik]]a, [[fluor]]a, [[fosfor]]a), jedine su dvije moguće orijentacije spinskih kvantnih stanja paralelna i antiparalelna orijentacija s obzirom na smjer magnetskoga polja. Ako se zatim na precesirajuću jezgru primijeni rastuće radiofrekvencijsko zračenje, jezgra će apsorbirati zračenje onda kada frekvencija zračenja postane jednaka frekvenciji precesije jezgre, te će jezgra pritom prijeći u višu energetsku razinu (antiparalelna orijentacija). Opisani proces apsorpcije zračenja naziva se [[magnetska rezonancija]]. Energija toga prijelaza ovisi o neposrednom kemijskom okruženju apsorbirajuće jezgre u molekuli, pa je to osnova primjene nuklearne magnetske rezonancije.

Posebno je važna magnetska rezonancija jezgri [[vodik]]a ([[proton]]a) i [[ugljik]]ova [[izotop]]a 13C u organskim molekulama i biomolekulama. Zbog nedestruktivnosti i mogućnosti detekcije čak stotinjak različitih jezgri, nuklearna magnetska rezonancija se proširila iz fizike u kemiju, biokemiju, biologiju, medicinu i drugo, te je postala nezaobilaznom tehnikom za određivanje strukture tvari, ali i za proučavanja dinamike i svojstava molekula u kapljevitom i čvrstom stanju. Iznimno važno mjesto ima danas u medicinskoj dijagnostici ([[magnetska rezonancija]]). Nuklearna magnetska rezonancija se rabi i u primijenjenim istraživanjima, na primjer u poljoprivredi za utvrđivanje [[Vlaga|vlažnosti]] i sastava [[Žitarice|žitarica]], praćenje štetnih tvari u tlu i drugo, u kemijskoj industriji za određivanje čistoće i sastava proizvoda reakcija, otapala, eksploziva, boja, u prehrambenoj industriji za kontrolu masnoća, praćenje procesa zamrzavanja, određivanje autentičnosti vina, maslinova ulja, za atestiranje mlijeka, čokolade i slično. <ref> '''nuklearna magnetska rezonancija (NMR)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44378] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Elektronska paramagnetska rezonancija ===
{{Glavni|Elektronska paramagnetska rezonancija}}

'''Elektronska paramagnetska rezonancija''' (kratica '''EPR''') ili '''elektronska spinska rezonancija''' (kratica '''ESR''') je prijelaz između [[spin]]skih stanja nesparenog [[elektron]]a u [[atom]]ima, [[ion]]ima i [[molekula]]ma [[Paramagnetizam|paramagnetskih tvari]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Spinski je [[Kvantni brojevi|kvantni broj]] elektrona 1/2, pa elektron ima dva spinska stanja. Rezonanciju elektronskoga spina pokazuju samo nespareni elektroni, jer se pri sparivanju elektrona njihovi spinovi poništavaju. [[Spektrometar|Spektrometrijom]] EPR-a prijelazi između spinskih stanja rezonantno se pobuđuju [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] u [[Mikrovalovi|mikrovalnom području]]. [[Spektar (fizika)|Spektar]] apsorbiranoga zračenja (broj, položaj, širina i relativni intenzitet spektralnih linija te međusobni razmak) odražava stanje okoline u izravnoj blizini nesparenog elektrona. Zbog njegove velike reaktivnosti malo je tvari u stabilnom stanju koje se tom tehnikom mogu istraživati. Takve su tvari [[električni vodič]]i i [[poluvodič]]i, u kojima se opažaju slobodni elektroni ili elektroni uhvaćeni u stupice, kompleksi prijelaznih [[metal]]a (posebno u nekim [[enzim]]ima) i nereaktivni ili slabo reaktivni slobodni [[Radikal (kemija)|radikali]]. Stabilni slobodni radikali često se upotrebljavaju kao ''priljepci'' na makromolekulama ili kao sonde u većim molekulskim strukturama (biološkim [[membrana]]ma, [[organela]]ma, [[lipoprotein]]ima, [[polimer]]nim materijalima), pa se iz spektra EPR-a slobodnih radikala dobivaju informacije o organizaciji tih struktura. <ref> '''elektronska paramagnetska rezonancija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17655] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Titranja i valovi]]

Rezonancija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica