Renin - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 05:01, 27. siječanj 2026.

2026-01-27T05:01:46Z

←Starija inačica		Inačica od 27. siječanj 2026. u 05:01
Redak 1:		Redak 1:
	Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref>		'''Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref>

	Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u.		Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u.
Redak 10:		Redak 10:

	Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u [[Stockholm]]u, te njegov student Per Bergman.<ref>[http://physiologyonline.physiology.org/content/14/6/271.long Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac {{engl}}]</ref>		Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u [[Stockholm]]u, te njegov student Per Bergman.<ref>[http://physiologyonline.physiology.org/content/14/6/271.long Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac {{engl}}]</ref>

			Sastavnica sustava renin-[[angiotenzin]] je [[angiotenzin konvertirajući enzim]] koji pomaže pri regulaciji [[Krvni tlak\|krvnog tlaka]] i volumena tekućina u tijelu.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|last=Guang\|first=Cuie\|last2=Phillips\|first2=Robert D.\|last3=Jiang\|first3=Bo\|last4=Milani\|first4=Franco\|date=2012-06\|title=Three key proteases - angiotensin-I-converting enzyme (ACE), ACE2 and renin - within and beyond the renin-angiotensin system\|url=https://doi.org/10.1016/j.acvd.2012.02.010\|journal=Archives of Cardiovascular Diseases\|volume=105\|issue=6-7\|pages=373–385\|doi=10.1016/j.acvd.2012.02.010\|issn=1875-2136\|pmc=PMC7102827\|pmid=22800722}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: bnz

2022-03-24T10:08:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 10:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Renin'''-->'''~~Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref>		Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref>

	Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u.		Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T22:03:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Renin''' ili '''angiotenzinogenaza''' je [[enzim]] koji sudjeluju u regulaciji volumena tekućina u tijelu, sudjelujući u sustavu renin angiotenzin. Renin je protein čiji se prekursor sastoji od 406 [[aminokiselina]]. Renin sadrži 340 aminokiselina i ima masu od 37 kDa. <ref>[http://www.pnas.org/content/80/24/7405.full.pdf+html Imai, T.; Miyazaki, H.; Hirose, S.; Hori, H.; Hayashi, T.; Kageyama, R.; Ohkubo, H.; Nakanishi, S.; Murakami, K. "Cloning and sequence analysis of cDNA for human renin precursor", Proceedings of the National Academy of Sciences U.S.A., vol.80, br.24, str. 7405–9, 1983. prosinac {{engl}}]</ref>

Renin izlučuju specijalizirane granularne stanice jukstaglomerularnog aparata u [[bubreg]]u.
Renin se izlučuje na sljedeće podražaje:
* smanjenje arterijskog krvnog tlaka što detektiraju baroreceptori (stanica osjetljive na tlak)
* smanjenje razine natrijevog klorida u ultrafiltratu nefrona, što detektira dio jukstaglomerularnog aparata koji se naziva lat. ''macula densa''
* aktivacija simpatičkog živčanog sustava, djelovanjem preko beta 1 adrenergičnih receptora.

Renin, aktivira renin angioteninski sustav, tako što razgrađuje [[angiotenzinogen]] (protein kojeg stvara [[jetra]]), čime nastaje angiotenzin I, a koji djelovanjem enzima angiotenzin konvertaze (ACE), prelazi u angiotenzin II.

Renin su otkrili, opisali i imenovali 1898. Robert Tigerstedt, profesor fiziologije na Karolinska Institutu u [[Stockholm]]u, te njegov student Per Bergman.<ref>[http://physiologyonline.physiology.org/content/14/6/271.long Phillips, M. I.; Schmidt-Ott, K. M. "The Discovery of Renin 100 Years Ago", News in Physiological Sciences, vol.14 str.271–274, 1999. prosinac {{engl}}]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Enzimi]]