Renij - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:42, 10. ožujak 2026.

2026-03-10T03:42:27Z

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Renij'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\| ime = renij		\| ime = renij
	\| simbol = Re		\| simbol = Re
Redak 19:		Redak 19:
	'''Renij''' je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.		'''Renij''' je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.

	To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše talište. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na habanje. Topljiv je u [[nitratna kiselina\|nitratnoj]] i [[sulfatna kiselina\|sulfatnoj kiselini]], ali ne i u [[kloridna kiselina\|kloridnoj]].		To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše [[talište]]. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na [[habanje]]. Topljiv je u [[nitratna kiselina\|nitratnoj]] i [[sulfatna kiselina\|sulfatnoj kiselini]], ali ne i u [[kloridna kiselina\|kloridnoj]].

	Upotrebljava se u proizvodnji [[slitina]] [[volfram]]a i [[molibden]]a, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u [[žarulja]]ma i [[termoelement]]ima te strateškim vojnim primjenama ([[mlazni motor\|mlazni]] i [[raketni motor]]i). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.		Upotrebljava se u proizvodnji [[slitina]] [[volfram]]a i [[molibden]]a, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u [[žarulja]]ma i [[termoelement]]ima te strateškim vojnim primjenama ([[mlazni motor\|mlazni]] i [[raketni motor]]i). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.

	Renij su [[1925.]] godine otkrili [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] ([[Njemačka]]) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku [[Rajna\|Rajnu]] - ''Rhenus''. [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev\|Mendeljejev]] ga je predvidio [[1871.]] i dao mu ime ''dvimangan''.		Renij su [[kemija u 1925.\|1925.]] godine otkrili [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] ([[Njemačka]]) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku [[Rajna\|Rajnu]] - ''Rhenus''. [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev\|Mendeljejev]] ga je predvidio [[kemija u 1871.\|1871.]] i dao mu ime ''dvimangan''.

	{{HIEslovar}}		{{HIEslovar}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:41:06Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:41
Redak 25:		Redak 25:
	Renij su [[1925.]] godine otkrili [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] ([[Njemačka]]) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku [[Rajna\|Rajnu]] - ''Rhenus''. [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev\|Mendeljejev]] ga je predvidio [[1871.]] i dao mu ime ''dvimangan''.		Renij su [[1925.]] godine otkrili [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] ([[Njemačka]]) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku [[Rajna\|Rajnu]] - ''Rhenus''. [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev\|Mendeljejev]] ga je predvidio [[1871.]] i dao mu ime ''dvimangan''.

	{{~~wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:24:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
| ime = renij
| simbol = Re
| redni_broj = 75
| kemijska_skupina = prijelazni metali
| grupa = 7
| perioda = 6
| blok = d
| gustoca = 21020
| tvrdoca = ?
| taliste = 3180 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| vreliste = 5630 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| atomska_masa = 186,207(1)
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 4f145d56s2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}

'''Renij''' je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.

To je srebrnobijel, sjajan i vrlo tvrd metal velike gustoće i visokog tališta. Renij ima najviše vrelište (5596 °C) među svim kemijskim elementima, a treće najviše talište. Dobiva se kao sivi prah, koji potamni kada stoji na vlažnom zraku. Otporan je na habanje. Topljiv je u [[nitratna kiselina|nitratnoj]] i [[sulfatna kiselina|sulfatnoj kiselini]], ali ne i u [[kloridna kiselina|kloridnoj]].

Upotrebljava se u proizvodnji [[slitina]] [[volfram]]a i [[molibden]]a, u elektrotehnici za izradu žarnih niti u [[žarulja]]ma i [[termoelement]]ima te strateškim vojnim primjenama ([[mlazni motor|mlazni]] i [[raketni motor]]i). Jedan je od najskupljih metala na tržištu; cijene od 4575 $ u kolovozu 2011.

Renij su [[1925.]] godine otkrili [[Walter Noddack]], [[Ida Tacke]] i [[Otto Berg]] ([[Njemačka]]) i to je bio posljednji otkriveni stabilni element. Ime je dobio od latinskog naziva za rijeku [[Rajna|Rajnu]] - ''Rhenus''. [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejev]] ga je predvidio [[1871.]] i dao mu ime ''dvimangan''.

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]