WikiSysop: /* Sestrinski projekti */

2026-01-22T12:22:16Z

Sestrinski projekti

←Starija inačica		Inačica od 22. siječanj 2026. u 12:22
Redak 97:		Redak 97:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~=== Sestrinski projekti ===~~
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Renaissance~~
	~~\|commonscathr = renesansa~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]		* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]

WikiSysop: uklanjanje izmjene 642209 suradnika WikiSysop (razgovor)

2026-01-22T12:21:48Z

uklanjanje izmjene 642209 suradnika WikiSysop (razgovor)

←Starija inačica		Inačica od 22. siječanj 2026. u 12:21
Redak 97:		Redak 97:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
			=== Sestrinski projekti ===
			{{ WProjekti
			\|commons =
			\|commonshr =
			\|commonscat = Renaissance
			\|commonscathr = renesansa
			\|wikizvor =
			\|wikicitat =
			}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]		* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]

WikiSysop: /* Vanjske poveznice */

2026-01-22T12:20:58Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 22. siječanj 2026. u 12:20
Redak 97:		Redak 97:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~=== Sestrinski projekti ===~~
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Renaissance~~
	~~\|commonscathr = renesansa~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]		* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:42:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Raffael 058.jpg|mini|400px|[[Rafael]], '''[[Atenska škola]]''', 1509.-11., [[freska]] u [[Vatikan]]u, 7,92 x 5,49 m. Prekrasan primjer renesansne povezanosti umjetnosti, znanosti i života. Centralni lik [[Platon]], a rađen je kao portret [[Leonardo da Vinci|Leonarda]].]]
'''Renesansa''' je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa [[srednji vijek|srednjim vijekom]]. Vremenski se određuje od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] u Italiji do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] u ostatku Europe. Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u [[kultura|kulturi]] zapadne [[Europa|Europe]], koji je doveo do preokreta u [[znanost|znanosti]], [[filozofija|filozofiji]], [[književnost|književnosti]] i [[likovna umjetnost|likovnim umjetnostima]]. [[Italija]] je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova i gomilanja bogatstva u pojedinim građanskim obiteljima.

[[Datoteka:Leonardo da Vinci - Lady with an Ermine.jpg|mini|lijevo|<center>[[Leonardo da Vinci]], ''[[Dama s hermelinom]]'', [[Muzej Czartoryski]], [[Kraków]]]]

==Odlike renesanse==

Renesansa je prvo razdoblje u povijesti umjetnosti koje je bilo svjesno svoga postojanja i koje je samo sebi iskovalo [[ime]] (franc. ''Renaissance'' = preporod). U ovom razdoblju [[antika]] je smatrana vrhuncem čovjekovih stvaralačkih snaga, pa su sve [[umjetnost]]i i [[znanost]]i koje su cvjetale u antici ponovno bile oživljene.

Usporedno s materijalnom, razvijala se i duhovna kultura koja se izrazila u sve većem interesu za [[antika|antičku]] umjetnost. Nosioci te nove kulture bili su [[humanizam|humanisti]] koji su kulturu usmjerenu prema čovjeku suprotstavljali [[skolastika|skolastičkoj]] nauci i [[teologija|teologiji]]. Za talijanske humaniste središte univerzuma više nije bio Bog, nego čovjek, univerzalno obrazovani humanist, predstavnik novčane i intelektualne elite. Humanisti su skupljali i proučavali antičke rukopise, učili [[grčki jezik|grčki]] i [[latinski jezik]], istraživali ostatke antičke [[arhitektura|arhitekture]] i [[skulptura|skulpture]]. Razvijena samosvijest i [[samopouzdanje]] omogućili su im da slobodno biraju uzore, koje nalaze u antici i prirodi, donose zaključke i da ih [[analiza|analitički]] obrađuju. Stvoreno je racionalno i znanstveno shvaćanje svijeta i ojačala je individualnost talijanskog i europskog građanina. Zasnovana na [[Empirizam|empirijskom]] doživljaju [[svijet]]a i kritičkom odnosu prema autoritetima, renesansa je oslobodila bujicu stvaralačke energije prvo u Italiji i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], a zatim u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Francuska|Francuskoj]].

Svijet u kome je stvoren renesansni umjetnik bio je mnogo složeniji od svijeta njegovih prethodnika. [[Umjetnik]] ne samo da je bio prijatelj [[humanizam|humanista]], [[filozofija|filozofa]] i književnika nego je i sam bio univerzalno obrazovan i svestran stvaralac. Mnogi su bili istovremeno arhitekti, kipari, slikari, znanstvenici i pjesnici. Upućeni na prirodu, proučavali su [[optika|optiku]] i ustanovili zakonitosti linearne i zračne [[perspektiva|perspektive]]. Značajan predmet proučavanja umjetnika bilo je i ljudsko tijelo, njegova [[anatomija|anatomska]] struktura, zakoni pokreta i proporcije od kojih zavisi njegova ljepota, crtački stil postao je prirodniji i realističniji.

Visoka renesansa je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer su nastali [[top]]ovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju suvišni. Vojska izlazi iz gradova i okršaji se odvijaju na otvorenom prostoru. Jačaju monarsi koji postaju moćni, snažni, bogati i sposobni braniti teritorijalni integritet cijele države. Grade se [[kultura|kulturne]] i [[znanost|znanstvene]] institucije, [[knjižnica|knjižnice]], galerije, [[muzej]]i. Razvija se znanost, posebice [[matematika]], ''fizika'' i [[astronomija]] (Nikola Kopernik, Galileo Galilei, Giordano Bruno govore protiv geocentričnog sustava). Jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je [[trgovina|trgovinom]], [[rat]]ovima, ali i demokratskim izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na Sredozemlju postala najjačom silom u Europi. Dakako, 1500. godine, na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njezinog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju Europa-Amerika, [[Kristofor Kolumbo]] otkrio je Ameriku [[1492.]] godine.

Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom protestantizam (Martin Luther 1517. godine – Wittenberg, 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti.

Tijekom 16. stoljeća "Visoka renesansa" je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali središtem talijanske umjetnosti postao je Rim, gdje su ambiciozni pape [[Lav X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe. U Rimu djeluje [[Donato Bramante]] (1444.-1514.) koji gradi [[Tempietto]] (mali hram) – građevina je malih dimenzija (visine 9 metara), kružnoga tlocrta sa šesnaest stupova, dva kata s [[kupola|kupolom]] i lanternom i apsolutno je [[simetrija|simetrična]]. Po skladu i simetriji nazivaju ga "[[Partenon]]om" novoga vijeka.

U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao kult genija, umjetnici su se željeli izražavati na poseban način i pri tome ostaviti poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnoga umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – univerzalni čovjek (tal. uomo universale). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo]] i [[Rafael]].

==Rana renesansa u Italiji==

{{glavni|Rana renesansa}}
''Rana Renesansa'' (tal. ''quattrocento'') je prvo umjetničko razdoblje renesanse koje traje kroz cijelo 15. stoljeće.

[[Italija]] je odigrala vodeću ulogu u pojavi renesanse, i to prvenstveno grad [[Firenca]], a zatim i [[Padova]], [[Rim]], [[Venecija]] … sve do početka 16. stoljeća kada se širi po cijeloj Europi. Društveno uređenje je sličilo onome u antičkoj grčkoj, bilo je prepuno gradova-država koje su se natjecale i ratovale jedna protiv druge. Ti gradovi-države razvijali su manufakturnu proizvodnju, trgovinu, zemljopisna otkrića, [[tiskarstvo]] ([[Gutenberg]], [[1440.]]) i znanost. Trgovanje s udaljenim krajevima ruši stare strahove od prostora i prirode kojima se sada pristupa na znanstven način (manje kroz teološke dogme), tako se razvijaju: matematika, medicina …; otvaraju se prva sveučilišta (Padova, i dr.)

Umjetnici po prvi puta bivaju cijenjeni i priznati kao stvaraoci. Renesansni čovjek priznavao je da je razdoblje klasike nepovratno mrtvo, a cilj mu je bio dostići ga i nadići. U želji da se potpuno odbaci [[srednji vijek]] i preporodi [[antika]] u Europi je počelo stvaranje modernog čovjeka.
Predstavnici rane renesanse u Italiji su: [[Masaccio]], [[Donatello]], [[Filippo Brunelleschi]] itd.

==Visoka renesansa u Italiji==

{{glavni|Visoka renesansa}}
''Visoka renesansa'' (ili ''razvijena renesansa'', tal. ''cinquecento'') je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16. st.

Tijekom 16. stoljeća renesansa je u Firenci nastavila producirati velike umjetnike; ali centrom talijanske umjetnosti postao je [[Rim]], gdje su ambiciozni pape [[Lav X.]] i [[Julije II.]] slavili grad slaveći sebe.

U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao '''kult genija''', umjetnici su željeli da se izražavaju posebno i da pri tome ostavljaju poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnog umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – '''univerzalni čovjek''' (tal. ''uomo universale''). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo Buonarroti]] i [[Rafael]].

=== Dva genija ===

Renesansni ideal univerzalnog čovjeka utjelovio je [[Leonardo da Vinci]] ([[1452.]] – [[1519.]]). U njemu su znanstvena radoznalost i moćna [[inteligencija]] bile skladno spojene s ljubavlju prema [[priroda|prirodi]] i jasnim osjećajem za njene tajne. [[Inženjer]], [[znanstvenik]], [[glazbenik]], [[slikar]] i [[kipar]] - Leonardo je proučavao sve, od kretanja [[voda|vode]] do unutarnjeg sklopa [[ljudsko tijelo|ljudskoga tijela]], napravio je crteže letećih strojeva, brana, zgrada, opsadnih oružja, sve nacrtano i opisano zrcalnim pismom u njegovim bilježnicama.

Na slici [[Sv. Ana, Bogorodica i dijete (Leonardo da Vinci)|Sv. Ana, Bogorodica i dijete s janjetom]] možemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek raspoređeni u nekom [[geometrija|geometrijskom]] odnosu - piramidalna kompozicija, postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle ([[talijanski|tal.]] ''sfumato''), [[valer]]sko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog ([[talijanski|tal.]]: ''chiaro-scuro''). Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu – [[Mona Lisa|Monu Lisu]]. To je čudesan portret žene koja se tajanstveno smiješi (arhajski osmijeh) ispred rastaljenog pejzaža kamenja i rijeka. Portret žene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnoteži leži tajanstvenost ove slike.

Drugi važni [[arhitektura|arhitekt]] cinquecenta, još slavniji kao kipar i slikar, je [[Michelangelo Buonarroti]] ([[1475.]] – [[1564.]]). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika.

Monumentalnost postiže zarana već svojom skulpturom [[David (Michelangelo)|David]]a koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrače iz tijela ove skulpture. U svojim je djelima izražavao svoja filozofska i etička stajališta. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura Robovi, gdje je ljudsko tijelo shvaćeno kao tamnica duha. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna.

[[Datoteka:Van Eyck - Arnolfini Portrait.jpg|mini|200px|[[Jan van Eyck]], ''Portret Arnolfinijevih'', 1434., ulje na dasci, 81,9 x 59,7 cm, [[London]].]]

==Sjevernoeuropska renesansna umjetnost==

{{glavni|Sjevernoeuropska renesansna umjetnost}}
Sjevernoeuropska renesansna umjetnost je umjetnička produkcija na sjeveru Europe u 15. st., kada u [[Italija|Italiji]] [[renesansa]] uzima maha i umjetnost se budi i vraća čovjeku, na sjeveru se razvija slikarstvo neslućena sjaja prije svega u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] gdje se razvila silna trgovina, nastanilo blagostanje i bogatstvo, a građanstvo želi produbiti i obogatiti svoje nazore i predodžbe o svijetu.

Visoka renesansa se širi iz Rima diljem cijele Europe. Među apsolutističkim monarhijama glavnih europskih država u svom bogatstvu, raskoši, feudalnih posjeda, tuđih kmetova i opljačkanih vrijednosti, prednjače kraljevi francuskih dinastija. zahvaljujući brojnim kraljevskim brakovima francuski kraljevi polažu pravo na druge krune i druge zemlje, pa ratuju sa svima (Nizozemskom, Španjolskom, Engleskom, Napuljom …). Preko ratova u Italiji upoznaju se s renesansom i prihvaćaju je jer im omogućava gradnju [[palača]], dvoraca, galerija, muzeja, trgova, kakvih nije bilo u gotičkoj umjetnosti sjevera. Uskoro ti utjecaji dopiru do Njemačke, Engleske, a kasnije u doba [[Barok]]a i do carske Rusije. Čak je Leonardo slikao na dvoru Luja XII.

==Venecijanska renesansa==

{{glavni|Venecijanska renesansa}}
U 15. stoljeću jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je trgovinom, ratovima, ali i [[demokracija|demokratskim]] izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] postala najjačom silom u Europi. Dakako, [[1500.]] godine, na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njezinog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju [[Europa]]-[[Amerika]] ([[Kristofor Kolumbo]] je otkrio Ameriku [[1492.]] godine).

Velika karakteristika venecijanske renesanse je odnos prema [[boja|boji]]. Za razliku od "intelektualnog" slikarstva Firence i Rima, u Veneciji je nastala umjetnost u kojoj je [[boja]] važnija od linija. Predstavnici venecijanskog slikarstva: [[Giorgione]], [[Giovanni Bellini]], [[Tizian]], [[Tintoretto]], [[Paolo Veronese]].

==Renesansa u književnosti==
Cilj pokreta je oponašanje antičkih pjesnika, uspostava njihovih estetičkih ideala, ljepote, savršenstva umjetnosti. Od humanizma se razlikuje po jeziku; dok su se humanisti izražavali na latinskom jeziku, renesansni književnici to rade na narodnim. Žarište renesanse bila je Italija i to zato što su na njezinom teritoriju ostali brojni tragovi antičke tradicije s mitskim Rimom. Usto, talijanski jezik je najbliži latinskom. Renesansa je zahvatila sva područja s ostatcima antičkog svijeta i jezicima koji vuku svoj korijen iz latinskog.

Glavni žanrovi oblikovani u renesansi su:
*[[lirika]] – uz petrarkističku liriku koja je bila vrhunac pjesničkog stvaranja (zbirke posvećene samo jednoj ženi, Kanconijeri) njeguje se i religiozna lirika, bukolička poezija (za koju je karakterističan opis prirode s naglaskom na čežnji za mirnim životom u dodiru s prirodom), zabavna lirika i specifičan oblik pokladnih pjesama (maskerate). Naravno, sveukupna lirika pronalazi uzore u antici.
*[[ep]] – je kategorija uzvišenog stila, uzor je Vergilije; njegovim putem kretali su se epovi biblijskog sadržaja poput Marulićeve Judite i epovi viteških sadržaja, čiji je predstavnik Ariosto.
*[[Dramska književnost|dramske vrste]] – uzori u drami su Plaut i Terencije, a najpopularnije dramske vrste su pastorale.
*[[roman]] – razvijaju se [[tri]] tipa romana: viteški, pastirski i pikarski. Viteški potječe iz srednjeg vijeka, a karakterizira ga [[heroj]] koji ruši sve zapreke na putu do cilja, do kojeg uvijek dolazi. Pastirski roman utemeljio je [[Jaccopo Sannazzaro]] ([[Arcadia]], [[16. stoljeće]]), a u Hrvatskoj se ističe [[Petar Zoranić]] s romanom Planine. Pastirski roman opisuje ljubavne zgode [[pastir|pastira]] [[veznik|u]] idiličnoj prirodi. Pikarski roman opisuje [[proboj]] simpatične varalice, [[čovjek|čovjeka]] s dna društvene ljestvice.

==Renesansni književnici==
Talijanski pjesnik [[Lodovico Ariosto]] autor je glasovitog renesansnog epa [[Bijesni Orlando]], koji je zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando. U Bijesnom Orlandu Ariosto oživljava fantastičan viteški svijet. Francuski književnik, redovnik i liječnik [[Francois Rabelais]] u proznom djelu [[Gargantua i Pantagruel]] (1532.-1564.) u 5 svezaka opisuje doživljaje i podvige porodice [[div]]ova poznate iz srednjovjekovne literature i pučke predaje. Ciklus je preteča romana u modernom smislu, te izraz novog, humanističkog pogleda na svijet. Sinteza je komičnih i grotesknih književnih postupaka i tradicija poznatih do toga vremena. Španjolski pripovjedač [[Miguel de Cervantes|Miguel Cervantes]] je svojim najznačajnijim djelom, viteškim romanom [[Bistri vitez Don Quijote od Manche]] započeo tradiciju [[Roman|romana]] u modernom smislu. Don Quijotea je napisao u zatvoru.

== Renesansa u glazbi ==

Renesansa u glazbi je razdoblje u povijesti europske glazbe 15. i 16. stoljeća čije su bitne stilske značajke sadržane u djelima tzv. franko-flamanske škole. Ta je "škola" utjecala na nastanak rimskog i venecijanskog polifonog stila potičući i stvaranje istovrsne glazbe nac. obilježja u Njemačkoj, Engleskoj i Španjolskoj. Glazbeno je stvaralaštvo bilo usmjereno prema stvaranju vokalnih djela u središtu kojih su bili madrigal, motet i misa, a temeljna značajka stvaralačkog napora je nastojanje za razumljivošću i važnošću teksta u katoličkom, te za pravilnošću deklamacije u protestantskom bogoslužju. Od posebnog su značenja bili pokušaji oponašanja starogrčke glazbe u dramatski obilježenim djelima. To je s jedne strane dovelo do opernih pokušaja, a s druge do razvitka monodije i generalbasa. Povremeno se nazire osamostaljivanje instrumentalne glazbe, što će preuzeti i razviti glazbeni [[barok]].

== Izvori ==
* [http://proleksis.lzmk.hr/43714/ Opća i nacionalna enciklopedija]

==Poveznice==

* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Renesansa|hrvatska renesansa]]
* [[renesansna arhitektura]]
* [[renesansno slikarstvo]]
* [[renesansna crkva]]
* [[gotika]]
* [[humanizam]]
* [[protestantizam]]
* [[barok]]
* [[novi vijek]]

==Vanjske poveznice==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Renaissance
|commonscathr = renesansa
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=52451 renesansa]
* LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/43714/ renesansa]
* LZMK / [[Istarska enciklopedija]]: [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2337 renesansa]
* [http://womenshistory.about.com/library/bio/blbio_list_medieval.htm Važne srednjovjekovne i renesansne žene.]
* [http://www.renaissanceconnection.org/main.cfm Multimedijalno istraživanje Renesanse.]
* [http://www.activehistory.co.uk/Miscellaneous/free_stuff/renaissance/frameset.htm Virtualno putovanje kroz renesansnu Firencu.]
* [http://www.wsu.edu:8080/~dee/REN/IDEA.HTM Ideja Renesanse.]
* [http://www.all-art.org/history214_contents_Renaissance.html Renesansa u Povijesti umjetnosti.]
* [http://www.rensoc.org.uk/ Udruženje renesansnih studija.]

{{Renesansa}}
{{Renesansni književnici}}
{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Renesansa| ]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Novi vijek]]
[[Kategorija:Književna povijest]]
[[Kategorija:Umjetnička razdoblja]]

[[fr:Renaissance artistique]]

Renesansa - Povijest promjena

WikiSysop: /* Sestrinski projekti */

WikiSysop: uklanjanje izmjene 642209 suradnika WikiSysop (razgovor)

WikiSysop: /* Vanjske poveznice */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica