Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:14:10Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:14
Redak 22:		Redak 22:
	* nespecificirano 63,7%		* nespecificirano 63,7%

	Latvijsko ministarstvo pravosuđa daje ove podatke za 2011. godinu:<ref name="Tieslietu Ministrija">{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx\|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā\|language=letonski\|accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref>		Latvijsko ministarstvo pravosuđa daje ove podatke za 2011. godinu:<ref name="Tieslietu Ministrija">{{citiranje weba\|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx\|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā\|language=letonski\|accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref>
	* luterani 34,3%		* luterani 34,3%
	* rimokatolici 25,1%		* rimokatolici 25,1%

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T02:21:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:21
Redak 22:		Redak 22:
	* nespecificirano 63,7%		* nespecificirano 63,7%

	Latvijsko ministarstvo pravosuđa daje ove podatke za 2011. godinu:<ref name="Tieslietu Ministrija">{{~~cite~~ web\|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx\|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā\|language=letonski\|accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref>		Latvijsko ministarstvo pravosuđa daje ove podatke za 2011. godinu:<ref name="Tieslietu Ministrija">{{Citiranje web\|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx\|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā\|language=letonski\|accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref>
	* luterani 34,3%		* luterani 34,3%
	* rimokatolici 25,1%		* rimokatolici 25,1%

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T05:01:14Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 05:01
Redak 44:		Redak 44:
	* Klīve V, ''The Latvian Struggle for Survival: A Religious Perspective'', Humanizam i društvene znanosti u Latviji, objavljeno 1993., 1. svezak, str. 51–52. {{eng oznaka}}		* Klīve V, ''The Latvian Struggle for Survival: A Religious Perspective'', Humanizam i društvene znanosti u Latviji, objavljeno 1993., 1. svezak, str. 51–52. {{eng oznaka}}

	~~{{commonscat\|Religion in Latvia}}~~

	{{Religija u Europi}}		{{Religija u Europi}}
	{{GLAVNIRASPORED:Latvija, Religija}}		{{GLAVNIRASPORED:Latvija, Religija}}
	[[Kategorija:Religija u Latviji\| ]]		[[Kategorija:Religija u Latviji\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T02:57:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:St. Peter's Church.JPG|mini|desno|[[Crkva sv. Petra u Rigi]].]]
[[Datoteka:LiepajaLatvia1941.jpg|mini|desno|Tijekom nacističke okupacije Latvije nacisti su u više navrata ubijali židove i katolike koji su ih pokušali spasiti. Na slici je prikazano ubojstvo majke s djecom [[15. prosinca]] [[1941.]] godine.]]
Najzastupljenija religija u Latviji je [[kršćanstvo]]. Od kršćanskih zajednica najzastupljeniji je [[luteranizam]], zbog snažnog njemačkog utjecaja ali i zbog toga što je [[protestantizam]] općenito prihvaćen na području [[Baltik]]a. Protestantizam ima snažniji utjecaj na sjeveru i zapadu zemlje, bliže [[Skandinavija|skandinavskim zemljama]] i sjeverom dijelu [[Njemačka|Njemačke]], dok na istoku i jugu Latvije prevladava [[katoličanstvo]] pod utjecajem [[Poljska|Poljske]] i [[Litva|Litve]]. Latvijska pravoslavna crkva treća je najveća kršćanska i vjerska zajednica koja je najzastupljenija na graničnim područjima sa [[Rusija|Rusiji]].

== Povijest ==
Latvija je jedna od posljednjih europskih zemalja čije se stanovništvo pokrstilo. Prije pokrštavanja većina stanovništva prakticirala je [[finska religija|finski paganizam]] pomiješan s elementima [[baltička mitologija|baltičke]] mitologije. No poganske religije su daljnjim tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] počele sve više gubiti na značaju te im se u pola stoljeća broj sljedbenika na području Latvije gotovo prepolovio. Prve doticaje s [[kršćanstvo]]m i to rimokatoličanstvom, Latvijci su imali početkom [[12. stoljeće|12. stoljeća]], dolaskom [[Teutonci|vitezova Teutonaca]] koji su naseljavali područje [[Danska|Danske]], sjevera Njemačke i [[Poljska|Poljske]] te područje današnje [[Litva|Litve]] i [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]]. Latvija je bila jednim od poprišta sjevernih križarskih ratova gdje su se borili kršćanski kraljevi Danske, Švedske i sjevernonjemačkoj Livonskog reda i Teutonskog viteškog reda radi utjecaja u ovim krajevima.

Dijelovi istočne Latvije kratko su bile pod utjecajem [[Vikinzi|vikinških vladara]] iz dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]] koji su početkom 12. stoljeća prihvatili [[pravoslavlje]] kao svoju vjeru. No, gubitkom vikinškog utjecaja na istoku Latvije i pravoslavlje isčezava s tog područja sve do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Švedska je vremenom postala vladarica baltičkih obala što je za posljedicu imalo širenje protestantizma.

Unatoč kršćanstvu kao najzastupljenijoj vjeroispovijesti u zemlji, za neke najveće kršćanske [[blagdan]]e kao što su [[Božić]], [[Duhovi]] i [[Uskrs]] zadržani su neki tradicionalni poganski običaji kao dio nacionalne kulturne baštine. Štoviše, krajem 20. stoljeća počeli su se obnavljati ili osnivati novi [[neopoganstvo|novopoganski pokreti]] poput "[[Dievturība]]", koji je nastao obnovom baltičke mitologije zamrle krajem [[13. stoljeće|13. stoljeća]] od strane male skupine ljudi [[1925.]] godine.

Nakon sklapanja [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] [[1569.]], pod čiju je upravu potpao i prostor današnje Latvije<ref> Norman Davies, ''Europe: A History'', Pimlico, 1997., str. 554 {{eng oznaka}} </ref>, vjerska karta Skandinavije i Baltika potpuno se promijenila, iako je državna religija bila katoličanstvo.<ref> Daniel H. Cole, ''Poland's 1997 Constitution in Its Historical Context'', Pravni fakultet Sveučilišta u Indiani, objavljeno 22. rujna 1998., dostupno na [http://mckinneylaw.iu.edu/instructors/cole/web%20page/polconst.pdf mrežnom sjedištu fakulteta] {{eng oznaka}} </ref> Unatoč [[reformacija|reformaciji]], katoličanstvo je uvelike opstalo sve do današnjih dana. Ipak, najteže dane je proživljavalo u vrijeme [[SSSR]]-a u kojem nije bilo vjerske snošljivosti. Zbog toga se mnogo Latvijaca, njih gotovo 20%, preobratilo na [[ateizam]] kako bi dobili viša mjesta i bolje životne uvjete u komunističkoj vladavini.

Najraširenije je luteranstvo ([[Latvijska evangelička luteranska Crkva]]). Rimokatoličanstvo je najraširenije na istoku, u [[Latgalija|Latgaliji]], zbog poljskog utjecaja. Treća po brojnosti Crkva je [[Latvijska pravoslavna Crkva]] čiji su vjernici uglavnom govornici ruskog jezika.

== Vjerska struktura ==
Procjene koje navodi CIA za 2006. godinu govore o sljedećem vjerskom sastavu:<ref name="CIA">(eng.) [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html CIA] ''The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions''. Pristupljeno 10. studenoga 2016.</ref>
* [[luterani]] 19,6%
* [[pravoslavni]] 15,3%
* ostali kršćani 1%
* ostali 0,4%
* nespecificirano 63,7%

Latvijsko ministarstvo pravosuđa daje ove podatke za 2011. godinu:<ref name="Tieslietu Ministrija">{{cite web|url=http://www.tm.gov.lv/lv/labumi/TM.docx|title=Tieslietu ministrijā iesniegtie reliģisko organizāciju pārskati par darbību 2011. gadā|language=letonski|accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref>
* luterani 34,3%
* rimokatolici 25,1%
* pravoslavni i [[starovjerci|starovjerni pravoslavci]] 19,4%
* ostali kršćani 1,2%
* ostali ili nikoje 20,0%

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Expansion of christianity.jpg|Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
Datoteka:Great Schism 1054 with former borders-.png|Europa u doba velike podjele 1054. godine.
Datoteka:Modern history; Europe (1904) (14785615523).jpg|Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
Datoteka:Europe religions 1560.jpg|Religije u Europi 1560.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Stradiņš J, ''Martin Luther and the Impact of the Reformation on the History of Latvia. - Dialogue between Christianity and Secularism in Latvia'', Ljetopisi Europske akademije umjetnosti i znanosti, objavljeno 1996., 15. svezak, broj 7, str. 75. {{eng oznaka}}
* Klīve V, ''The Latvian Struggle for Survival: A Religious Perspective'', Humanizam i društvene znanosti u Latviji, objavljeno 1993., 1. svezak, str. 51–52. {{eng oznaka}}

{{commonscat|Religion in Latvia}}

{{Religija u Europi}}
{{GLAVNIRASPORED:Latvija, Religija}}
[[Kategorija:Religija u Latviji| ]]

Religija u Latviji - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica