WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T01:31:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{krive wikipoveznice}}

[http://en.wikipedia.org/wiki/Samuel_C._Bradford S. C. Bradford] prvi se počeo koristiti terminom „relevantan“ na način kako se taj termin danas upotrebljava u [[Informacijske znanosti|informacijskoj znanosti]]. On je 30-ih i 40-ih godina pisao o [[člancima relevantnim za temu]]. S pojavom [[sustava za pretraživanje]] 50-ih godina glavna zadaća tih [http://hr.wikipedia.org/wiki/Sustav sustava] bila je pronalaženje [[relevantnih informacija]]. Tako se od početka pravi razlika između [[raspoloživih i relevantnih informacija]]. Pojavom [[Informacijske znanosti|informacijskih znanosti]] relevantnost je postala ključni [[pojam]] i glavna tema istraživanja informacijske znanosti.

== Relevantnost – ključni pojam [[Informacijske_znanosti|informacijske znanosti]] ==

"Pojavom informacijske znanosti [http://hr.wikipedia.org/wiki/Relevantnost relevantnost] postaje bitan pojam za prosudbu [[informacijske djelatnosti]] i jedan od važnijih teorijski pojmova za razmjenu [[obavijesti]] i razumijevanje [[komunikacijskih procesa]]. Naime, [[predmet i područje]] informacijske znanosti određeni su problemima razmjene [http://hr.wikipedia.org/wiki/Znanje znanja] općenito, odnosno razmjenom (za)pisanog znanja posebno. Na [[teorijskoj razini]] informacijska se znanost zato bavi proučavanjem [http://hr.wikipedia.org/wiki/Pona%C5%A1anje ponašanja] i [[učinaka]] [[obavijesti]] kao [http://hr.wikipedia.org/wiki/Fenomen fenomena], a [http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije komunikacije] kao [http://hr.wikipedia.org/wiki/Proces procesa]; na [[praktičnoj razini]] [[relevantne]] se [http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija informacije] uvijek dobivaju uspostavljanjem određenih [[selektivnih mehanizama]] u [[komunikacijskom procesu]]. U oba slučaja relevantnost je ključni [http://hr.wikipedia.org/wiki/Pojam pojam] koji [[intuitivno]] i u [http://hr.wikipedia.org/wiki/Praksa/istina praksi] prepoznajemo kao „[[potrebnu]]“, „[[neophodnu]]“ itd. informaciju, ali koji je na teorijskom planu teže odrediti. "[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog2.htm#24]

=== Relevantnost u sklopu komunikacijskog procesa ===

Ipak, pojam relevantnosti možemo shvatiti i na drugačiji način. Relevantnost možemo tumačiti samo u sklopu komunikacijskog procesa. U njemu se [[informacija]] prenosi od [http://hr.wikipedia.org/wiki/Izvor izvora] do [[odredišta]]. Između njih postoji [[dinamična i povratna veza]], a osim toga oni mogu mijenjati svoje uloge. Međutim [http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije komunikacija] se može proučavati kao neovisan [http://hr.wikipedia.org/wiki/Proces proces]ili kao proces koji ima učinke na druge procese. U tom kontekstu javlja se relevantnost kao [[mjera djelotvornosti]] između izvora i odredišta. Pošto je [[mjera]] odnos i relevantnost je odnos. 
[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/Poglavlje%202%20slike/237-17.jpg] 

=== Relevantnost u sklopu razmjene znanja ===

"Iako termini informacija i komunikacija u informacijskoj znanosti imaju mnoštvo značenja, ti se nazivi tumače unutar područja [[razmjene znanja]]. Zato je razmjena znanja polazna pretpostavka i za proučavanje relevantnosti; pri tome ne možemo zanemariti naredne postavke.
Znanje je organizirano i strukturirano prema [[predmetima]], [[prezentirano jezikom]], a [[zapisano (pohranjeno) u/na dokumentima]], odnosno [[literaturi]].

Strukture predmetnog znanja]i predmetne [[literature]] nisu iste iako su u određenom odnosu. Isti je slučaj i sa [[strukturom jezika]] (odnosno simboličkim sustavima što se koriste za prikaz znanja).
[[Struktura znanja, jezika i literature]] ključni su pojmovi za razumijevanje razmjene znanja. Shematski to možemo prikazati još jednim »trokutom« ili tročlanim odnosom." [http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog2.htm#24] 
[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/Poglavlje%202%20slike/237-18.jpg]

Na odredištu kao i na izvoru [http://hr.wikipedia.org/wiki/Dokument dokumenti] i predmetno znanje organizirani su na određen način. Zato se razmjena znanja može prikazati kao komunikacija između [http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka datoteka] na [[izvorištu i odredištu]]. Vrste datoteka mogu biti različite: [[memorije]], [[zbirke knjiga]], [[katalozi]] itd. Razmjena znanja je djelotvorna kada i ako [[obavijest]] koja se prenosi iz jedne datoteke rezultira promjenama u drugoj. Relevantnost je mjera tih promjena. Relevantnost je uvjetovana elementima koje možemo shematski prikazati na sljedeći način. 
[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/Poglavlje%202%20slike/237-19.jpg]

"[http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustav Informacijski sustavi] također su posrednici u razmjeni znanja. Njihova je zadaća da [[osiguraju, povećaju, zaštite ili prošire sam proces razmjene]]. Informacijski sustav selekcionira postojeće fondove znanja, predmetnu [[literaturu]] (fondove dokumenata ili podataka), osigurava prijenos i diseminaciju obavijesti do odredišta. Međutim informacijski sustavi djeluju i u granicama određene [[okoline]]: [[društvene]], [[tehnologijske]], [[ekonomske]] itd. Zato se i [[okolina]] javlja kao [[ključni element]] za procjenu relevantnosti obavijesti. Ništa manje važne nisu ni [[društvene vrijednosti]]. Cjelokupni sustav razmjene znanja (i [http://hr.wikipedia.org/wiki/Dokument dokumenata]) uvjetovan je[[vrijednostima]]: [[etičkim, društvenim, političkim, filozofskim, religijskim, pravnim.]]

Tako su za razumijevanje i tumačenje pojma relevantnosti ključni sljedeći elementi:
# [[predmetno znanje]];
# [[predmetna literatura]];
# [[jezična ili simbolična prezentacija]];
# [http://hr.wikipedia.org/wiki/Izvor izvor] (posebno fondovi);
# [[odredište (posebno fondovi)]];
# [http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi informacijski sustav];
# [[okolina]];
# [[vrijednosti]].

Svi navedeni elementi sudjeluju u procesu razmjene znanja; pojam relevantnosti vezan je za uspjeh razmjene znanja u nekom komunikacijskom procesu. Odnosno relevantnost je osnovni [http://hr.wikipedia.org/wiki/Pojam pojam] za mjeru djelotvornosti razmjene između izvora i odredišta u komunikacijskom procesu."[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog2.htm#24]

== Priroda relevantnosti ==

Termin [[Informacijske znanosti|informacijske znanosti]] se razvio iz problema informacijske eksplozije. 1950-tih su pioniri [[Informacijske znanosti|informacijskih znanosti]] razvili sustav povrata [[Informacija|informacija]] i kao cilj naveli povrat '''relevantnih [[informacija]]'''. Sve do danas se razvijaju razni pristupi u vezi s relevantnošću. [[Informacija|Informacija]] okarakterizirana po relevantnosti je postala ključna nota [[Informacijske znanosti|informacijskih znanosti]]. Ali relevantnost nije nužno trebala biti ključna. Pri samom razvoju, razmatrala se i nepouzdanost kao baza sustavima za povrat [[Informacija|informacija]], ali se relevantnost prihvatila. Nepouzdanost i relevantnost razlikuju [[Ekspertni sustavi|ekspertne sustave]] od sustava za povrat informacija. Ključni kriterij je efektivnost u povratu [[Informacija|informacija]], tj. objekata. Relevantnost je postala glavna tema [[Istraživanje|istraživanja]] unutar informacijskih znanosti.

1960-tih je relevantnost postala rastuća istraživačka tema u [[Informacijske znanosti|informacijskim znanostima]] i dosegla je točku gdje se više istražuje relevantnost nego bilo koje drugo područje unutar [[Informacijske znanosti|informacijskih znanosti]]. Najmanje se istražuje priroda relevantnosti. Već pet desetljeća od kad je relevantnost postala centralni pojam u [[Informacijske znanosti|informacijskim znanostima]], četiri okosnice su proizašle iz prirode relevantnosti. Nazivaju se:

# Sistemska okosnica
# [[Komunikacije|Komunikacijska]] okosnica
# Situacijska okosnica
# [[Psihologija|Psihologijska]] okosnica

Nijedna od tih okosnica nije u potpunosti prihvaćena. Predlaže se i peta, interaktivna okosnica. Isto tako postoje ideje o mnogim drugim okosnicama.

=== Sistemska okosnica ===

Ovo je najranija okosnica, adaptirana za pragmatičnu upotrebu relevantnosti u sustavima za povrat [[Informacija|informacija]]. Taj model predstavlja sustav za povrat [[Informacija|informacija]] kao dvodijelni set elemenata, sistema i korisnika, baziranih na usporedbi ili koji si pristaju. Ukratko, relevantnost se ostvaruje usporedbom, koju [[Računalo|računalo]] šalje povratnom informacijom, feedback. Snaga sistemske okosnice leži u pragmatizmu za sistemske aplikacije i procjenu. Slabost ove okosnice leži u tome što je jednostrana. Ona implicira, ali ne utjelovljuje ništa od korisnikove potražnje, osim [[Istraživanje|istrižavanja]].

=== [[Komunikacije|Komunikacijska]] okosnica ===

Cilj [[Komunikacije|komunikacijska]] okosnice je postići izmjenu [[Upravljanje i kontrola poruka|poruka]] između izvora i destinacije, s mogućim interferencijama buke, uključujući feedback. Relevantnost je glavni kriterij za uspostavu efektne [[Komunikacije|komunikacije]] između izvora i destinacije. Snaga ove okosnice je ta da čvrsto pozicionira relevantnost unutar šire [[Komunikacije|komunikacijske]] okosnice u svoj njenoj odnosnoj kompleksnosti. Slabost leži u svojstvenoj slabosti modela same [[Komunikacije|komunikacije]]. Ona implicira, ali ne utjelovljuje izvedenost zaključivanjem i interaktivnost [[Komunikacije|komunikacijske]] izmjene.

=== Situacijska okosnica ===

U ovoj okosnici situacija, socijalni kontekst, multidimenzijalnost, ovisnost o vremenu i [[Dinamika|dinamika]] su ključni elementi koji karakteriziraju prirodu relevantnosti i procese gdje se uspostavljaju relevantni odnosi. Snaga ove okosnice je u pozicioniranju relevenatnosti između situacijskog konteksta, prepoznaje i umanjuje subjektivnu prirodu relevantnosti. Pripisuje praktičnu važnost individualaca i njihove dane situacije. Slabost ove okosnice je u tome što ona zaboravlja povezati [[Dinamika|dinamiku]] i situaciju u sistemima za povrat [[Informacija|informacija]], iako se implitivno bavi njima.

=== [[Psihologija|Psihologijska]] okosnica ===

Tijekom godina, nekoliko informacijskih [[Znanost|znanstvenika]] je predložilo da se korisnikčko spoznajno stanje i procesi koriste kao baza za razmatranje relevantnosti kada se suočavaju s [[Informacija|informacijama]]. Razlog razvoja ove okosnice je ograničenost sistemskih okosnica. [[Psihologija|Psihologijska]] relevantnost je gledana kao [[Dinamika|dinamična]], uvijek mjenjiva interpretacija [[Informacija|informacija]] potrebna za prezentaciju teksta. Ova okosnica prikazuje realan i težak problem verbalizacije i izražavanja u riječima. Ona prikazuje teškoću takve prezentacije, dajući do znanja da je važnija relevantnost od običnih riječi. Ona često ignorira razlike u situacijama, što nas dovodi do zaključka da [[Informacija|informacija]] mora postojati od loše do dobro definirane informacije.

=== Interaktivna okosnica ===

Sustav povrata [[Informacija|informacija]] je od statičnog procesa evoluirao u visoko interaktivni proces. Interaktivnost je danas obilježje svih pragmatičnih sustava za povrat [[Informacija|informacija]]. Provođena su mnoga [[Istraživanje|istraživanja]] na području interaktivnosti u sustavima za povrat [[Informacija|informacija]], no samo dva takva modela se izdvajaju: Igwersenov kognitivni model i Belkinov epizodni model.

U Igwersenovom kognitivniom modelu, korisnik se ne suočava samo sa sistemom već i s tekstom, što su kognitivne strukture, smatrane kao informacijski prostor. Interaktivni procesi su visoko [[Dinamika|dinamični]] i koriste istovremeno više prezentacija. Relevantnost, iako ne direktno spominjana je u ovom modelu strogo uvrštena. Belkinov epizodni model prikazuje interakciju sa sustavom za povrat [[Informacija|informacija]] kao sekvenca epizoda različitih vrsta. Centralni proces je korisnikova interakcija s [[Informacija|informacijama]]. Korisnik se služi s nekoliko interakcija koje ovise o mnogim faktorima, kao što su trenutni zadatak, cilj i namjera. Relevantnost se pojavljuje u nekim, ali ne svim interakcijama.

Prof. Saračević je naveo i treći model, tzv. stratificirani model interakcije sustava za povrat [[Informacija|informacija]]. To je pokušaj prepoznavanja suvremene realnosti u sustavima za povrat [[Informacija|informacija]]. Isto tako, to je pokušaj da se optimizira snaga i razriješe ili minimiziraju slabosti oba sistemski ili korisnički orijentirana pristupa sustavima za povrat [[Informacija|informacija]] i da se stvori nova okosnica za razmatranje prirode relevantnosti u [[Informacijske znanosti|informacijskim znanostima]]. Ovaj model je razvijen na konceptu studije o interakciji na relaciji [[Čovjek|čovjek]]-[[Strojevi|stroj]] i stratifikacijskoj teoriji razvijenoj u [[Jezikoslovlje|lingvistici]].

== Izvori ==
* Saracevic, T., Relevance reconsidered, 1996., URL: http://www.scils.rutgers.edu/~tefko/CoLIS2_1996.doc, (15.2.2012.)
* Tuđman, M., Dovedan, Z., Boras, D., Uvod u informacijske znanosti, 1992., Uvod u informacijske znanosti, URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog2.htm#24, (19.1.2012.)
* Informacijske znanosti, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijske_znanosti, (19.1.2012.)
* Sustav, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sustav, (19.1.2012.)
* Informacija, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija, (19.1.2012.)
* Komunikacija, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacije, (19.1.2012.)
* Znanje, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Znanje, (19.1.2012.)
* Informacijski sustav, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi, (19.1.2012.)
* Vrijednosni sustav, URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrijednosti, (19.1.2012.)

[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:Logika]]

Relevantnost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica