WikiSysop: bnz

2022-03-24T09:16:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 09:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rehijar'''-->'''~~Rehijar''' (? - [[456.]]) bio je [[Svevi\|svevski]] [[kraljevina Galicija\|kralj Galicije]], poznat kao prvi [[Katoličanstvo\|katolik]] među [[Germani\|germanskim]] kraljevima, odnosno prvi germanski vladar koji je kovao [[novac]] sa svojim likom. Bio je sin [[poganstvo\|poganskog]] kralja [[Rechila\|Rehile]], a vjeruje se kako su ga prije stupanja na prijestolje [[pokrštenje\|pokrstili]] hispanorimski [[misionar]]i. Suvremeni povjesničari navode kako je ta odluka bila politički motivirana, odnosno da je on njome nastojao steći saveznike među lokalnim hispanorimskim stanovnicima u borbi za dominaciju nad [[Pirinejski poluotok]]om. U svakom slučaju, njegov primjer nisu slijedili njegovi sunarodnjaci, koji su, prema svjedočenju biskupa [[Hidacije\|Hidacija]] ostali pogani; Hidacije ga također opisuje kao ratobornog vladara koji nije previše mario za kulturu niti poštovao [[rimsko pravo]].		Rehijar''' (? - [[456.]]) bio je [[Svevi\|svevski]] [[kraljevina Galicija\|kralj Galicije]], poznat kao prvi [[Katoličanstvo\|katolik]] među [[Germani\|germanskim]] kraljevima, odnosno prvi germanski vladar koji je kovao [[novac]] sa svojim likom. Bio je sin [[poganstvo\|poganskog]] kralja [[Rechila\|Rehile]], a vjeruje se kako su ga prije stupanja na prijestolje [[pokrštenje\|pokrstili]] hispanorimski [[misionar]]i. Suvremeni povjesničari navode kako je ta odluka bila politički motivirana, odnosno da je on njome nastojao steći saveznike među lokalnim hispanorimskim stanovnicima u borbi za dominaciju nad [[Pirinejski poluotok]]om. U svakom slučaju, njegov primjer nisu slijedili njegovi sunarodnjaci, koji su, prema svjedočenju biskupa [[Hidacije\|Hidacija]] ostali pogani; Hidacije ga također opisuje kao ratobornog vladara koji nije previše mario za kulturu niti poštovao [[rimsko pravo]].

	Oženio se za [[vizigoti\|vizigotsku]] princezu, kćer kralja [[Teodorik I.\|Teodorika I.]]. Od [[448.]] je poduzeo niz pohoda protiv [[Baski\|Baska]] i na sredozemnu obalu [[Hispanija\|Hispanije]], pri čemu je kao saveznike koristio [[Bagaudi\|Bagaude]], odnosno pobunjene seljake. Godine [[455.]] je po nalogu zapadnorimskog cara [[Avit]]a na njega pohod pokrenuo vizigotski kralj [[Teodorik II.]], a u kome su sudjelovali i [[Franci]] i [[Vizigoti]]. Svevska je vojska poražena [[5. listopada]] [[456.]] kraj [[Astorga\|Astorge]]; Rehijar je pobjegao na zapad, ali je u prosincu uhićen i pogubljen. Njegova je smrt dovela do raspada svevske države na nekoliko suprotstavljenih [[klan]]ova. Formalno ga je naslijedio vizigotski velmoža [[Aioulf]], odnosno svevski plemić [[Maldras]].		Oženio se za [[vizigoti\|vizigotsku]] princezu, kćer kralja [[Teodorik I.\|Teodorika I.]]. Od [[448.]] je poduzeo niz pohoda protiv [[Baski\|Baska]] i na sredozemnu obalu [[Hispanija\|Hispanije]], pri čemu je kao saveznike koristio [[Bagaudi\|Bagaude]], odnosno pobunjene seljake. Godine [[455.]] je po nalogu zapadnorimskog cara [[Avit]]a na njega pohod pokrenuo vizigotski kralj [[Teodorik II.]], a u kome su sudjelovali i [[Franci]] i [[Vizigoti]]. Svevska je vojska poražena [[5. listopada]] [[456.]] kraj [[Astorga\|Astorge]]; Rehijar je pobjegao na zapad, ali je u prosincu uhićen i pogubljen. Njegova je smrt dovela do raspada svevske države na nekoliko suprotstavljenih [[klan]]ova. Formalno ga je naslijedio vizigotski velmoža [[Aioulf]], odnosno svevski plemić [[Maldras]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T04:09:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Rehijar''' (? - [[456.]]) bio je [[Svevi|svevski]] [[kraljevina Galicija|kralj Galicije]], poznat kao prvi [[Katoličanstvo|katolik]] među [[Germani|germanskim]] kraljevima, odnosno prvi germanski vladar koji je kovao [[novac]] sa svojim likom. Bio je sin [[poganstvo|poganskog]] kralja [[Rechila|Rehile]], a vjeruje se kako su ga prije stupanja na prijestolje [[pokrštenje|pokrstili]] hispanorimski [[misionar]]i. Suvremeni povjesničari navode kako je ta odluka bila politički motivirana, odnosno da je on njome nastojao steći saveznike među lokalnim hispanorimskim stanovnicima u borbi za dominaciju nad [[Pirinejski poluotok]]om. U svakom slučaju, njegov primjer nisu slijedili njegovi sunarodnjaci, koji su, prema svjedočenju biskupa [[Hidacije|Hidacija]] ostali pogani; Hidacije ga također opisuje kao ratobornog vladara koji nije previše mario za kulturu niti poštovao [[rimsko pravo]].

Oženio se za [[vizigoti|vizigotsku]] princezu, kćer kralja [[Teodorik I.|Teodorika I.]]. Od [[448.]] je poduzeo niz pohoda protiv [[Baski|Baska]] i na sredozemnu obalu [[Hispanija|Hispanije]], pri čemu je kao saveznike koristio [[Bagaudi|Bagaude]], odnosno pobunjene seljake. Godine [[455.]] je po nalogu zapadnorimskog cara [[Avit]]a na njega pohod pokrenuo vizigotski kralj [[Teodorik II.]], a u kome su sudjelovali i [[Franci]] i [[Vizigoti]]. Svevska je vojska poražena [[5. listopada]] [[456.]] kraj [[Astorga|Astorge]]; Rehijar je pobjegao na zapad, ali je u prosincu uhićen i pogubljen. Njegova je smrt dovela do raspada svevske države na nekoliko suprotstavljenih [[klan]]ova. Formalno ga je naslijedio vizigotski velmoža [[Aioulf]], odnosno svevski plemić [[Maldras]].

==Literatura==
*Collins, Roger. "The Basques in Aquitaine and Navarre: Problems of Frontier Government." ''War and Society in the Middle Ages: Essays in Honour of J. O. Prestwich''. edd. J. Gillingham and J. C. Holt. Cambridge: Boydell Press, 1984. Reprinted in ''Law, Culture and Regionalism in Early Medieval Spain''. Variorum, 1992. {{ISBN|0-86078-308-1}}.
*Collins, Roger. ''Visigothic Spain, str. 409.–711.''. Oxford: Blackwell Publishing, 2004. {{ISBN|0-631-18185-7}}.
*Edmondson, J. C. [http://links.jstor.org/sici?sici=0075-4358%281989%2979%3C84%3AMITLRE%3E2.0.CO%3B2-L "Mining in the Later Roman Empire and Beyond: Continuity or Disruption?"] ''The Journal of Roman Studies'', Vol. 79. (1989.), str. 84.–102.
*Thompson, E. A. "The Conversion of the Spanish Suevi to Catholicism." ''Visigothic Spain: New Approaches''. ed. [[Edward James (historian)|Edward James]]. Oxford: Oxford University Press, 1980. {{ISBN|0-19-922543-1}}.
*Thompson, E. A. ''Romans and Barbarians: The Decline of the Western Empire''. Madison: University of Wisconsin Press, 1982. {{ISBN|0-299-08700-X}}.

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Povijest Španjolske]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]

Rehijar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica