WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T22:14:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Infookvir knjiga
| naziv = Regoč
| naziv_izvornika =
| prijevod =
| slika = [[Datoteka:Regoč naslovnica.jpg|250px]]
| opis_slike = Naslovnica knjige (Uliks, 2010.)
| autor = [[Ivana Brlić-Mažuranić]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država = [[Hrvatska]]
| jezik = [[hrvatski]]
| serijal =
| žanr = [[književnost]] za [[Djeca|djecu]]
| vrsta_djela = [[pripovijetka]]
| izdavač =
| datum_izdanja = [[1916.]] ([[Matica hrvatska]])
| vrijeme_i_mjesto_nastanka =
| vrsta_korica =
| broj_stranica =
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje =
| mjesto_radnje =
| glavni_lik =
| teme =
| isbn =
| prethodna =
| sljedeća =
}}
'''''Regoč''''' je jedna od osam [[Pripovijetka|pripovijedaka]] iz knjige ''[[Priče iz davnine]]'' koje je [[Ivana Brlić-Mažuranić]] oblikovala na temelju sadržaja i likova iz [[Slavenska mitologija|slavenske mitologije]] i hrvatske usmene predaje.<ref>[http://mondo.hr/regoc Mondo.hr – ''Regoč''], pristupljeno 25. rujna 2015.</ref> U toj se priči isprepliću životi stvarnih likova poput [[seljak]]a i [[čoban]]a te nestvarnih likova kao što su [[Vila (mitologija)|vila]] Kosjenka, [[div]] Regoč i mnoge [[životinje]].<ref>[http://www.lektire.hr/regoc/ www.lektire.hr – Regoč], pristupljeno 25. rujna 2015.</ref>

== Sadržaj ==
{{spoiler}}
Radnja započinje na [[Livada|livadi]] s [[konj]]ima na kojima jašu prekrasne vile. Najmlađa među njima, Kosjenka, dobila je najbržeg konja koji je odvoji od ostalih vila i odvede sve do grada [[Legen (mitološki grad)|Legena]] gdje upoznaje Regoča, ogromnog diva koji je cijeli svoj život proveo brojeći srušene zidine grada. Pošto tamo vječno pada [[snijeg]] odnosno nikada nema [[Ljeto|ljeta]], Kosjenka i Regoč odlaze tražiti dva [[Selo|sela]] koja su se Kosjenki učinila prelijepim dok je jurila na svom hirovitom konju. Zbog Kosjenkine znatiželje nastave put ispod zemlje gdje nailaze na mnoge probleme koje zajednički uspješno rješavaju te tako dolaze do svog cilja. Izašavši na svjetlo dana Kosjenka upoznaje male [[pastir]]e s kojima se vrlo brzo sprijatelji, a Regoč upoznaje Ljilju, najpametnijeg i najljepšeg [[dječak]]a u oba kotara, koji mu ispriča nesretnu priču o oba sela. Naime, stanovnici i jednog idrugog sela bili su u stalnoj svađi pa su se starješine Ljiljinog sela uputile prema rijeci Zlovodi u namjeri da otklone [[nasip]] i tako potope susjedno selo. No brza i jaka [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] Zlovoda potapa oba sela, a pastiri se spašavaju tako što ih Regoč prenosi na uzvisinu do koje još nije dolazila voda. Svi bi tako gledali kako Zlovoda ruši sve što se pred njom nađe, da se Kosjenka ne dosjeti i poviče Regoču da rupu kroz koju je prolazila voda začepi svojim tijelom. Nakon nekoliko pokušaja Regoč ipak zaustavlja vodu te tako izazove val veselja koji brzo splasne jer su oba sela bila pod vodom bez žive duše. Tužni pastiri priopćavaju Kosjenki, koja ih je u međuvremenu jako zavoljela, da nemaju kako živjeti jer nitko od odraslih nije preživio, ne znaju obrađivati zemlju, a da i znaju sve je ionako pod vodom. Tada Ljiljo naredi Regoču da probuši rupu u zemlji koja proguta svu vodu i ponovo se pokažu krovovi sela, a na njihovo najveće iznenađenje na jednom prozoru ugledaju lica djeda i bake. Otad pastiri žive u sreći i veselju sagradivši samo jedno selo, a usred sela je [[kula]] u kojoj je živjela prelijepa Kosjenka. A što je bilo s Regočom? On se uplašio kad je vidio naborana lica djeda i bake te je pomislio da su oni proživjeli strašne muke, pa se tako vratio nazad u svoj hladni Legen kojeg se ionako zaželio.

== Utjecaj i značenje ==
''Regoč'' je jedna od popularnijih [[priča]] iz zbirke te je vrlo često inscenirana u [[Kazalište|kazalištima]] za djecu i mlade. Likovi Regoča i Kosjenke te pojam Legen grada su postali opća mjesta [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] za djecu, a priča o dva posvađana sela se često koristi kao [[metafora]] za razjedinjenost. Kao lik, Regoč nalazi mjesto u galeriji takozvanih "nježnih divova" koji su često motiv europskih [[legenda|legendi]] i [[mit]]ova. Po njemu je nazvana najveća pozornica Ogulinskog festivala bajke koji se u čast Ivane Brlić-Mažuranić održava svake godine u njenom rodnom mjestu, [[Ogulin]]u.<ref>[http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/ www.tz-grada-ogulina.hr – Zašto je Ogulin zavičaj bajke], pristupljeno 25. rujna 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.lektire.hr/regoc/ www.lektire.hr – ''Regoč'']
*[http://www.lektire.me/prepricano/ivana-brlic-mazuranic-regoc_521 www.lektire.me – Ivana Brlić-Mažuranić: ''Regoč'']
*[http://www.childrenslibrary.org/icdl/BookPreview?bookid=mazregc_00040005&route=simple_25,274_0_0_Croatian_111&lang=Croatian&msg=&ilang=Croatian www.childrenslibrary.org – ''Regoč''] (pregledavanje knjige)
*[http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Brli2.htm dzs.ffzg.unizg.hr – Ivana Brlić-Mažuranić: ''Priče iz davnine'']

[[Kategorija:Priče iz davnine]]

Regoč - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica