WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T22:41:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Refractometer.jpg|mini|desno|250px|[[Refraktometar]].]]

[[datoteka:WinzerMitRefraktometer.jpg|mini|desno|250px|Uzgajivač [[Vinova loza|vinove loz]]e s refraktometrom.]]

[[datoteka:Fénytörés.jpg|mini|desno|250px|[[Refrakcija]] ili [[lom svjetlosti]].]]

[[datoteka:Snells law2.svg|mini|desno|250px|[[Snelliusov zakon]] se odnosi na dobro poznatu pojavu [[Refrakcija|lomljenja svjetlosti]] (refrakcije) na granici dvaju sredstava.]]

'''Refraktometrija''' je određivanje indeksa loma svjetlosti. Obavlja se refraktometrom, mjerenjem kuta pod kojim se svjetlosna zraka lomi pri prijelazu iz istraživane tekućine u staklenu prizmu poznatog indeksa loma. Budući da je indeks loma [[otopina]] razmjeran njihovoj koncentraciji, refraktometrija služi i kao analitička tehnika za određivanje [[koncentracija|koncentracije]] [[Voćni sok|šećernih sokova]], voćnih [[sirup]]a, [[marmelada]], [[masti]] u [[mlijeko|mlijeku]], [[alkoholi|alkohola]] u [[Alkoholno piće|alkoholnim pićima]], za određivanje čistoće [[glicerol]]a, [[Mineralna ulja|mineralnih]] i [[Eterična ulja|eteričnih ulja]], [[Vosak|voskova]], [[masti]] i tako dalje. Refraktometrija je također važna metoda za određivanje konstitucije organskih spojeva. <ref> '''refraktometrija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52227] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Refraktometar ==
{{Glavni|Refraktometar}}

'''Refraktometar''' je [[mjerni instrument]] kojim se određuje [[indeks loma]] [[svjetlost]]i. Indeks loma može se odrediti i mjerenjem [[kut]]a otklona svjetlosne zrake kada ona prolazi [[prizma (optika)|prizmom]] od [[materijal]]a kojemu se želi odrediti indeks loma. Tako je indeks loma određivao [[Ruđer Bošković]] na specijalnom ''vitrometru'', kod kojega se mogao mijenjati kut loma prizme. Danas se upotrebljavaju refraktometri za tekućine i čvrste tvari kod kojih se iz izmjerenoga graničnoga kuta pri totalnoj refleksiji određuje indeks loma. Na tom su načelu načinjeni Abbeov refraktometar (za određivanje indeksa loma malih količina tekućine), refraktometar s prizmom za uranjanje (za određivanje indeksa loma većih količina tekućine), Pulfrichov refraktometar (za određivanje indeksa loma tekućine i čvrstih tvari). Indeks loma plinova određuje se iz pomaka [[Interferencija valova|interferencijskih pruga]] dviju [[Koherencija|koherentnih]] zraka svjetlosti koje prolaze kroz dvije kivete od kojih jedna sadrži plin poznatog indeksa loma, a druga plin kojemu se određuje indeks loma. Na tom načelu radi [[John William Strutt Rayleigh|Rayleighov]] interferencijski refraktometar za plinove. Indeks loma ovisi o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti pa se mjerenja provode monokromatskom svjetlošću ili su pak u refraktometru ugrađeni kompenzatori kojima se može mjeriti indeks loma za određenu valnu duljinu svjetlosti, obično za [[natrij]]evu D-liniju, upotrebljavajući bijelu svjetlost, ili s pomoću [[Optička rešetka|optičke rešetke]] za različite valne duljine. <ref> '''refraktometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52226] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Indeks loma ==
{{Glavni|Indeks loma}}

'''Indeks loma''' (oznaka ''n'') je bezdimenzionalna [[fizikalna veličina]] koja opisuje međudjelovanje [[svjetlost]]i i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u [[vakuum]]u ''c'' i brzine svjetlosti u tvari ''v'',

:<math>n = \frac{c}{v} </math>

Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo. Što je indeks loma veći, veća je promjena pravca, odnosno veći je [[lom svjetlosti]] ([[refrakcija]]). Indeks loma može se s pomoću Snelliusova zakona odrediti iz geometrijskih odnosa kutova zraka svjetlosti prema površini sredstva u kojem dolazi do loma:

:<math> \frac{n_2}{n_1} = \frac{\sin\theta_1}{\sin\theta_2} = \frac{v_1}{v_2} = </math>

gdje je: ''θ1'' - upadni kut prema okomici na površinu sredstva, ''θ1'' - kut loma, ''n1'' - indeks loma optičkoga sredstva iz kojega svjetlost dolazi, a ''n2'' - indeks loma optičkoga sredstva u koje svjetlost ulazi. Često se rabi relativni indeks loma, koji je jednak omjeru indeksa loma dvaju sredstava:

:<math> n_r = n_{21} = \frac{n_2}{n_1} </math>

Svjetlost se u nekoj tvari širi brzinom:

:<math>v={c\over\sqrt{\mu_r \cdot \varepsilon_r}}</math>

gdje je: ''εr'' - [[relativna dielektrična permitivnost]] tvari, a ''μr'' - [[relativna magnetska permeabilnost]]. Kako za relativnu magnetsku permeabilnost u optički prozirnom sredstvu vrijedi ''μr'' ≈ 1, proizlazi da indeks loma ovisi samo o relativnoj dielektričnoj permitivnosti:

:<math>n = \sqrt{ \varepsilon_r} </math>

Međutim, za mnoge tvari dolazi do odstupanja od toga izraza, zbog postojanja električnih [[dipol]]a u [[dielektrik|dielektricima]] i ovisnosti relativne dielektrične permitivnosti o frekvenciji svjetlosti. <ref> '''indeks loma''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69487] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Indeks loma materijala je broj koji pokazuje koliko puta je [[brzina svjetlosti]] u nekoj sredini manja od brzine u [[vakuum]]u. Lom je najočiglednija manifestacija promjene brzine [[svjetlost]]i [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] pri prelasku iz jedne sredine u drugu.

Indeks loma zavisi od [[frekvencija|frekvencije]] svjetlosti što se eksperimentalno pokazuje u pojavi [[spektar (fizika)|spektra]] kada se zrak polikromatske (bijele) svjetlosti propusti kroz prizmu.

Indeks loma je važna osobina materijala i mjeri se pomoću refraktometra.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optika]]
[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]

Refraktometrija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica