WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:35:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:35
Redak 29:		Redak 29:
	==Životopis==		==Životopis==
	Raymond Thornton Chandler rođen je u [[Chicago\|Chicagu]] [[1888.]] Nakon [[Bračno pravo#Razvod braka\|razvoda]] roditelja, Chandler s majkom 1895. godine odlazi u [[Engleska\|Englesku]] kod svog ujaka, koji ih uzdržava.<ref name="nyrb-12-06-2007">		Raymond Thornton Chandler rođen je u [[Chicago\|Chicagu]] [[1888.]] Nakon [[Bračno pravo#Razvod braka\|razvoda]] roditelja, Chandler s majkom 1895. godine odlazi u [[Engleska\|Englesku]] kod svog ujaka, koji ih uzdržava.<ref name="nyrb-12-06-2007">
	{{~~cite news~~		{{Citiranje novina
	\| first = Pico		\| first = Pico
	\| last = Iyer		\| last = Iyer

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T01:24:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Raymond Chandler
| boja = #e9b47f
| slika = Raymond Chandler (Lady in the Lake portrait, 1943).jpg
| veličina =
| opis slike = Raymond Chandler, američki pisac
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[23. srpnja]] [[1888.]] {{SAD grad|Chicago|Illinois}}
| smrt = [[26. ožujka]] [[1959.]] {{SAD grad|La Jolla|Kalifornija}}
| zanimanje = [[književnik]], [[scenarist]]
| nacionalnost = [[SAD|američka]]
| period pisanja = 1933-1959.
| vrsta = kriminalistički roman, kriminalističke priče
| teme =
| period =
| supruga = Cissy Pascal
| suprug =
| djeca =
| djela = "Veliki san", "Zbogom dragana moja", "Visoki prozor", "Dama u jezeru", "Sestrica", "Dugi oproštaj"
| nagrade = Edgar Allan Poe za roman ''Dugi oproštaj'' 1955.
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Raymond Thornton Chandler''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[23. srpnja]] [[1888.]] - {{SAD grad|La Jolla|Kalifornija}}, [[26. ožujka]] [[1959.]]), [[SAD|američki]] pisac [[kriminalistički]]h [[kratka priča|priča]] i [[roman]]a, s ogromnim utjecajem na razvoj i stil pisanja moderne kriminalističke literature. Njegov junak '''[[Philip Marlowe]]''' sinonim je za "[[Privatni istražitelj|privatnog detektiva]]".

==Životopis==
Raymond Thornton Chandler rođen je u [[Chicago|Chicagu]] [[1888.]] Nakon [[Bračno pravo#Razvod braka|razvoda]] roditelja, Chandler s majkom 1895. godine odlazi u [[Engleska|Englesku]] kod svog ujaka, koji ih uzdržava.<ref name="nyrb-12-06-2007">
{{cite news
| first = Pico
| last = Iyer
| title = The Knight of Sunset Boulevard
| work = The New York Review of Books
| pages = 31–33
| date =[[6. prosinca]] [[2007.]]}}</ref> Od 1900. školuje se na ''Dulwich Collegeu'' u [[London]]u, gdje je stekao klasično obrazovanje. Prima britansko [[državljanstvo]] 1907. da bi mogao raditi u [[Britanski Admiralitet|Admiralitetu]]. Na tom poslu proveo je godinu dana, a zatim je neuspješno radio kao [[novinar]]. U to vrijeme piše i romantičnu [[poezija|poeziju]].

Vraća se u [[SAD]] 1912. godine i nastanjuje se u [[Los Angeles]]u. Dulje razdoblje proveo je radeći razne poslove i štedeći (novac za povratak iz Engleske posudio je od ujaka i morao ga je vratiti s kamatom). Konačno, završio je dopisni tečaj za [[knjigovodstvo|knjigovođu]], nakon čega je našao stalan posao. Kad su SAD 1917. ušle u [[Prvi svjetski rat]], Chandler se prijavljuje u [[Canada|kanadsku]] [[vojska|vojsku]] i služi u [[Francuska|Francuskoj]]. Poslije rata vraća se s majkom u Los Angeles, gdje se zaljubljuje u Cissy Pascal (rođena Pearl Eugenie Hurlburt), udanu ženu, 18 godina stariju od njega. Nedugo nakon majčine smrti, 1924. Chandler i Pascalova su se vjenčali. U svojoj karijeri knjigovođe 1932. postao je potpredsjednik naftne kompanije, ali nakon godinu dana njegov [[alkoholizam]], rastresenost i prijetnje [[samoubojstvo]]m povod su za gubitak dobro plaćenog posla.

U traženju izvora prihoda, Chandler se okušava u pisanju "žute literature" (''pulp fiction''). Svoju prvu [[kriminalistički|kriminalističku]] [[kratka priča|priču]] objavljuje 1933. u [[časopis]]u ''Crna maska'' (''Black Mask''), a zatim i seriju priča u raznim časopisima. Neke od tih priča kasnije je preradio u [[roman]]e.

Njegov prvi roman "Veliki san" (''The Big Sleep'') objavljen je 1939. i postigao je veliki uspjeh. Uspjeh je vodio u [[Hollywood]], gdje je radio kao [[scenarist]]: s [[Billy Wilder|Billyjem Wilderom]] napisao je scenarij za [[film]] "Dvostruka obmana" (''Double Indemnity'', 1944.), originalni [[scenarij]] "Plava dalija" (''The Blue Dahlia'', 1946.), a surađivao je i na scenariju za "Stranci u vlaku" (''Strangers on a Train'', 1951.) [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]].

Chandlerovo zdravstveno i psihičko stanje se pogoršava nakon ženine smrti 1954, odaje se alkoholu i pokušava samoubojstvo. Njegovo pisanje postalo je siromašnije i po kvaliteti i po kvantiteti. Umire 1959. godine od [[upala pluća|upale pluća]] u [[La Jolla|La Jolli]], [[Kalifornija]].

==Kritika i priznanja==
[[Proza]] Raymonda Chandlera predmet je divljenja [[kritičar]]a i pisaca. Iako je na njegov tečan [[stil]] "grubijana" nesumnjivo utjecao [[Dashiell Hammett]], njegove oštre i lirske [[poredba|poredbe]] su originalne: "Činilo se da minute prolaze na vrhovima prstiju, s prstom na usnama", "Svjetlo me prikovalo za zid kao zgnječenu muhu", definirajući stil žanra privatnog detektiva. Mada, njegov junak [[Philip Marlowe]] nije [[stereotip]]an grubijan, već kompleksan, ponekad sentimentalan čovjek s malo prijatelja, studira [[šah|šahovske]] partije i sluša [[klasična glazba|klasičnu glazbu]]. On će odbiti novac od [[klijent]]a ako [[etika|etički]] nije zadovoljan urađenim poslom.

Chandlerove priče i romani pisani su [[evokacija|evokacijski]], prenoseći nam vrijeme, mjesto i ugođaj Los Angelesa iz 1930-ih i 1940-ih godina. Mjesta su stvarna, mada pod [[pseudonim]]ima: Bay City je [[Santa Monica]], Gray Lake je [[Silver Lake]], a Idle Valley je [[sinteza]] bogate zajednice [[San Fernando Valley]].

Chandler je također i osjećajan kritičar kriminalističke literature, njegov [[esej]] "Jednostavna umjetnost ubojstva" (''The Simple Art of Murder'') je [[standard]]na [[referenca]] za ovu oblast.

Svi njegovi romani [[kinematografija|kinematografski]] su [[adaptacija|adaptirani]], od kojih se ističe "'''Veliki san'''" (1946.) [[Howard Hawks|Howarda Hawksa]], s [[Humphrey Bogart|Humphreyjem Bogartom]] u ulozi Philipa Marlowea; koscenarist je bio [[William Faulkner]]. Rad Raymonda Chandlera na scenarijima i adaptaciji svojih romana imao je dokazan utjecaj na [[žanr]] američkog "crnog filma" (''[[film noir]]'').

Nagradu [[Edgar Allan Poe Award|''Edgar'']] [[Mystery Writers of America|Udruženja kriminalističkih pisaca Amerike]] za najbolji roman 1955. dobio je za "Dugi oproštaj", a u veljači 1959. postavljen je za predsjednika te organizacije.

Komisija kulturnog nasljeđa Los Angelesa jednoglasno je usvojila prijedlog novinara Jessa Bravina, pa je Gradska uprava Los Angelesa [[5. kolovoza]] [[1994.]] službeno imenovala Trg Raymonda Chandlera (''Raymond Chandler Square'') kao kulturno povijesni spomenik, u počast Raymondu Chandleru, za doprinos u pisanju [[kronika|kronike]] Los Angelesa. Trg se nalazi na raskrižju ''Cahuenga'' i ''Hollywood'' bulevara, mjesto na kojemu je smješten ured Philipa Marlowea u Chandlerovim romanima.<ref>Trg Raymonda Chandlera na web stranici [http://home.comcast.net/~mossrobert/html/la/rcsquare.htm Raymonda Chandlera] i na stranici [http://blackmaskmagazine.com/bm_15.html časopisa ''Black Mask'']</ref>

==Romani==
* "[[Veliki san]]"<ref name="krimbis">''Izabrana djela majstora kriminalističke literature'', Krimbis - Kriminalistička biblioteka Spektar, Spektar, Zagreb, 1984.</ref> (''The Big Sleep''), 1939.
* "[[Zbogom dragana moja]]"<ref name="krimbis"/> (''Farewell, My Lovely''), 1940.
* "[[Visoki prozor]]"<ref name="krimbis"/> (''The High Window''), 1942.
* "[[Dama u jezeru]]"<ref name="krimbis"/> (''The Lady in the Lake''), 1943.
* "[[Sestrica]]"<ref name="krimbis"/> (''The Little Sister''), 1949.
* "[[Dugi oproštaj]]"<ref name="krimbis"/> (''The Long Goodbye''), 1954. (Nagrada Edgar za najbolji roman, 1955.)
* "[[Ponovna igra]]"<ref>"Svjetski kriminalistički bestseleri", Trag 235, Vjesnik, Zagreb, 1986.</ref>, "Plejbek"<ref>''Playback'', Solaris, Novi Sad, 1994.</ref> (''Playback''), 1958.
* "Poodle Springs" (''Poodle Springs''), 1959. (nezavršen; dovršio [[Robert Parker]] 1989.)

Ovo su kriminalistički slučajevi Philipa Marlowea, Los Angeleskog privatnog detektiva. Njihovi zapleti prate uzorak, po kojemu se ispostavlja da su ljudi koji ga unajmljuju pokvareni, korumpirani i suučesnici u kriminalu, isto kao i ljudi od kojih ih treba zaštiti.

==Kratke priče==
Kratke priče su kronika slučajeva Philipa Marlowea i drugih privatnih detektiva, npr. John Dalmas, Steve Grayce ili dobri [[samaritanac|samaritanci]], npr. Mr Carmady). Izuzetak su sablasne "Bronzana vrata" (''The Bronze Door'') i "Englesko ljeto" (''English Summer''), [[gotika|gotička]] [[romansa]] smještena u englesku unutrašnjost.

===Detektivske kratke priče===
* "Ucjenjivači ne pucaju" (''Blackmailers Don't Shoot''), 1933.
* "Ubojstvo pametnog Aleka" (''Smart-Aleck Kill''), 1934.
* "Crvenokosa u akciji" (''Finger Man''), 1934.
* "Ubojica na kiši" (''Killer in the Rain''), 1935.
* "Nevada Gas" (''Nevada Gas''), 1935.
* "Španjolska krv" (''Spanish Blood''), 1935.
* "Zavjesa" (''The Curtain''), 1936.
* "Pucnjava kod Cyrana" (''Guns at Cyrano's''), 1936.
* "Zlatna ribica" (''Goldfish''), 1936.
* "Čovjek koji je volio pse" (''The Man Who Liked Dogs''), 1936.
* "Hapšenje u ulici Noon" (''Pickup on Noon Street''), 1936; originalno izdata pod naslovom "Osveta u ulici Noon" (''Noon Street Nemesis'')
* "Mandarinova raga" (''Mandarin's Jade''), 1937.
* "Probaj djevojku" (''Try the Girl''), 1937.
* "Bay City Blues" (''Bay City Blues''), 1938.
* "Kralj u žutom" (''The King in Yellow''), 1938.
* "Crveni vjetar" (''Red Wind''), 1938.
* "Dama u jezeru" (''The Lady in the Lake''), 1939.
* "Opasni biseri" (''Pearls Are a Nuisance''), 1939.
* "Opasnost je moj posao" (''Trouble is My Business''), 1939.
* "Nema zločina u planinama" (''No Crime in the Mountains''), 1941.
* "Olovka" (''The Pencil''), 1959. objavljena posthumno; originalno objavljena pod naslovom "Marlowe protiv Sindikata" (''Marlowe Takes on the Syndicate''), također objavljena pod naslovima "Pogrešan golub" (''Wrong Pigeon'') i "Posljednji slučaj Philipa Marlowea" (''Philip Marlowe's Last Case'')

Većina kratkih priča objavljena je prije 1940. u "žutoj štampi", pa su tako priče imale ograničenu publiku. Chandler je koristio zaplet i likove iz ovih priča kad se posvetio pisanju romana, namijenjenih širem auditoriju.

===Druge kratke priče===
* "Čekat ću" (''I'll Be Waiting''), 1939.
* "Brončana vrata" (''The Bronze Door''), 1939.
* "Profesor Bingo njuška" (''Professor Bingo's Snuff''), 1951.
* "Englesko ljeto" (''English Summer''), 1976. objavljena posthumno

"Čekat ću", "Brončana vrata" i "Profesor Bingo njuška" bave se neprirodnim smrtima i istražiteljima (hotelski detektiv, Scotland Yard i Kalifornijska policija, respektivno), ali naglasak nije na detaljima istrage ubojstava.

Članci objavljeni u časopisu ''Atlantic Monthly'':
* "Pisci u Hollywoodu" (''Writers in Hollywood''), 1944.
* "Jednostavna umjetnost ubojstva" (''The Simple Art of Murder''), 1945.
* "Noć Oscara u Hollywoodu" (''Oscar Night in Hollywood''), 1948.
* "Deset posto tvog života" (''Ten Percent of your Life''), 1952.

==Ekranizacija==
===Literarni original===
{| class="wikitable"
! Godina !! Naslov !! Režija !! Prema djelu
|-
| 1942. || "Vrijeme za ubojstvo" (''Time to Kill'') || [[Herbert I. Leeds]] || "Visoki prozor"
|-
| 1942. || "Falcon preuzima slučaj" (''The Falcon Takes Over'') || [[Irving Reis]] || "Zbogom dragana moja"
|-
| 1944. || "Ubojstvo, draga moja" (''Murder, My Sweet'') || [[Edward Dmytryk]] || "Zbogom dragana moja"
|-
| 1946. || "Veliki san" (''The Big Sleep'') || [[Howard Hawks]] || "Veliki san"
|-
| 1946. || "Dama u jezeru" (''The Lady in the Lake'') || [[Robert Montgomery]] || "Dama u jezeru"
|-
| 1947. || "Brasherov dublon" (''The Brasher Doubloon'') || [[John Brahm]] || "Visoki prozor"
|-
| 1969. || "Marlowe" (''Marlowe'') || [[Paul Bogart]] || "Sestrica"
|-
| 1973. || "Dugi oproštaj" (''The Long Goodbye'') || [[Robert Altman]] || "Dugi oproštaj"
|-
| 1975. || "Zbogom dragana moja" (''Farewell, My Lovely'') || [[Dick Richards]] || "Zbogom dragana moja"
|-
| 1978. || "Veliki san" (''The Big Sleep'') || [[Michael Winner]] || "Veliki san"
|}


===Scenarij===
* 1944: "Dvostruka obmana" (''Double Indemnity'')
* 1944: "Velika tišina" (''And Now Tomorrow'')
* 1945: "Neprimijećeni" (''The Unseen'')
* 1946: "Plava dalija" (''The Blue Dahlia'')
* 1951: "Stranci u vlaku" (''Strangers on a Train'')
* 1996: "Kad sretneš stranca" (''Once you meet a stranger'')

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://home.comcast.net/~mossrobert/ Web stranica o Raymondu Chandleru]
* [http://thrillingdetective.com/trivia/chandler.html Raymond Chandler na Web stranici ''Thrilling Detective'']
* [https://web.archive.org/web/20070601181406/http://homepage.mac.com/llatker/ ''Raymond Chandler's Shamus Town''] Povijest Los Angelesa prikazana preko lokacija na kojima je Chandler živio i o kojima je pisao, 1912-1946.
* [http://blackmaskmagazine.com/bm_15.html ''Raymond Chandler's Los Angeles at 70'', Mike Valerio] Članak Mikea Valerio na Web strani časopisa ''Black Mask''
* {{imdb ime|id=0151452|ime=Raymond Chandler}}

{{GLAVNIRASPORED:Chandler, Raymond}}
[[Kategorija:Američki književnici]]
[[Kategorija:Romanopisci]]

Raymond Chandler - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica