Suradnik10 u (test) 00:01, 31. srpanj 2025.

2025-07-31T00:01:09Z

←Starija inačica		Inačica od 31. srpanj 2025. u 00:01
Redak 211:		Redak 211:
	=== Citirana literatura ===		=== Citirana literatura ===
	* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Magaš2010\|prezime=Magaš\|ime=Damir\|autorlink=Damir Magaš\|naslov=Prikazi knjiga: Ratimir Kalmeta\|serija=Geoadria\|svezak=XV. 2\|izdavač=[[Hrvatsko geografsko društvo]]\|lokacija=Zadar\|url=http://hrcak.srce.hr/file/95019\|datum=2010.\|issn=1331-2294}}		* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Magaš2010\|prezime=Magaš\|ime=Damir\|autorlink=Damir Magaš\|naslov=Prikazi knjiga: Ratimir Kalmeta\|serija=Geoadria\|svezak=XV. 2\|izdavač=[[Hrvatsko geografsko društvo]]\|lokacija=Zadar\|url=http://hrcak.srce.hr/file/95019\|datum=2010.\|issn=1331-2294}}
	* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Nosić2006\|prezime=Nosić\|ime=Milan\|autorlink=Milan Nosić\|naslov=Život i djelo Ratimira Kalmete\|serija=[[Riječ (časopis)\|Riječ]]\|svezak=XII. 3\|izdavač=Hrvatsko filološko društvo\|lokacija=Rijeka\|url=http://hrcak.srce.hr/file/15787\|datum=2006.\|issn=1330-917X}}		* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Nosić2006\|prezime=Nosić\|ime=Milan\|autorlink=Milan Nosić\|naslov=Život i djelo Ratimira Kalmete\|serija=[[Riječ (časopis za slavensku filologiju)\|Riječ]]\|svezak=XII. 3\|izdavač=Hrvatsko filološko društvo\|lokacija=Rijeka\|url=http://hrcak.srce.hr/file/15787\|datum=2006.\|issn=1330-917X}}
	* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Ham2005\|prezime=Ham\|ime=Sanda\|autorlink=Sanda Ham\|naslov=U spomen: Ratimir Kalmeta\|serija=[[Jezik (časopis)\|Jezik]]\|svezak=LII. 5\|izdavač=Hrvatsko filološko društvo\|lokacija=Rijeka\|url=http://hrcak.srce.hr/file/24217\|datum=2005.\|issn=0021-6925}} <!-- NAPOMENA: Ima pogrješnih životopisnih podataka -->		* {{hrv icon}} {{citat knjiga\|ref=Ham2005\|prezime=Ham\|ime=Sanda\|autorlink=Sanda Ham\|naslov=U spomen: Ratimir Kalmeta\|serija=[[Jezik (časopis)\|Jezik]]\|svezak=LII. 5\|izdavač=Hrvatsko filološko društvo\|lokacija=Rijeka\|url=http://hrcak.srce.hr/file/24217\|datum=2005.\|issn=0021-6925}} <!-- NAPOMENA: Ima pogrješnih životopisnih podataka -->

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T01:23:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ratimir Kalmeta
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[22. lipnja]] [[1916.]]
| mjesto_rođenja = [[Obrovac]]
| datum_smrti = [[24. kolovoza]] [[2005.]]
| mjesto_smrti = [[Rijeka]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Hrvat]]
| etnicitet =
| polje = [[zemljopis|opći zemljopis]] [[etnologija]] [[etnografija]] [[ekonomski zemljopis]] [[jezikoslovlje]]
| radna_institucija = [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF u Zagrebu]] [[Ekonomski fakultet u Rijeci]]
| alma_mater = [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet (ZG)]]a [[Prirodoslovni fakultet u Beogradu|Prirodoslovni fakultet (BG)]]
| fusnote = aKasnije razdvojen i na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF]]
}}

'''Ratimir Kalmeta''' ([[Obrovac]], [[22. lipnja]] [[1916.]] − [[Rijeka]], [[24. kolovoza]] [[2005.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[zemljopisac]], [[pedagog]], [[izumitelj]], [[publicist]] i [[jezikoslovlje|jezikoslovac]].

== Životopis ==

=== Djetinjstvo i školovanje ===

Ratimir je Kalmeta rođen [[22. lipnja]] [[1916.]] godine u [[Obrovac|Obrovcu]],<ref name="Nosić2006.7">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 7.</ref> mjestu u [[zadar]]skom zaleđu. Otac Petar bio je rodom iz [[Arbanasi|Arbanasa]] kod Zadra (danas dijelom tog grada), a majka Katica (r. Knez) iz okolice [[Knin]]a. S obzirom da mu je otac radio kao financijski inspektor diljem [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], mladi je Ratimir pohađao škole u četiri različita grada.<ref name="Nosić2006.7"/> Pučko školovanje započeo je u [[Split]]u, a gimnazijsko obrazovanje u [[Pljevlja|Pljevljima]]. Godine [[1928.]] otac mu umire u [[Sarajevo|sarajevskoj]] bolnici pa se zajedno s obitelji seli kod strica u [[Šibenik]] i ondje nastavlja gimnaziju, a potom se zbog bratova upisa na studij ponovo sele u [[Zagreb]] gdje je maturirao [[1941.]] godine.<ref name="Nosić2006.7"/> Vojni rok odslužio je dvije godine ranije u [[Boka|Boki]]. Za vrijeme školovanja igrao je [[nogomet]] u amaterskom klubu „Jelačić” iz [[Trešnjevka|Trešnjevke]], a u slobodno vrijeme također je svirao [[violina|violinu]] i crtao [[karikatura|karikature]].<ref name="Nosić2006.7"/>

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] zaposlio se je u Ministarstvu prometa što mu je omogućilo financiranje redovitoga studija na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u gdje je slušao zemljopis ([[geografija|geografiju]]), narodoznanstvo s narodopisom ([[etnologija|etnologiju]] s [[etnografija|etnografijom]]), te hrvatsku povijest ([[historiografija|historiografiju]]).<ref name="Nosić2006.7"/> Diplomirao je sve tri [[antropogeografija|antropogeografske]] navedene discipline [[9. ožujka]] [[1946.]] godine, s time da je [[geografija]] već sljedeće akademske godine prebačena u program novoutemeljenog [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF)]]<ref name="Nosić2006.7"/>.

=== Profesorska karijera ===

Karijeru [[profesor]]a Kalmeta započinje [[1947.]] godine u gimnaziji u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]<ref name="Nosić2006.7"/>, no koncem iste godine na poziv [[Josip Roglić|Josipa Roglića]] vraća se u [[Zagreb]] gdje radi kao asistent na Odjelu za geografiju [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|PMF-a]]<ref name="Nosić2006.8">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 8.</ref>. Nakon tri godine odustaje od sveučilišne karijere i zapošljava se kao profesor na IX. zagrebačkoj gimnaziji, a potom [[1951.]] godine prelazi na Višu pedagošku školu (danas [[Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Učiteljski fakultet]]) gdje predaje zemljopis punih deset godina. Godine [[1961.]] temeljem javnog natječaja izabran je u nastavno zvanje višega predavača na novoutemeljenom [[Ekonomski fakultet u Rijeci|Ekonomskom fakultetu]] u [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]] gdje priprema doktorat na temu ''Rijeka – prometna funkcija''. Obranio ga je [[1965.]] godine u [[Beograd]]u, nakon čega radi u Rijeci kao izvanredni profesor za nastavne predmete [[ekonomski zemljopis|ekonomske]] i [[turistička geografija|turističke geografije]].<ref name="Nosić2006.8"/> Dugo vremena bio je i vanjskim suradnikom riječkog Ekonomskog instituta, a obavljao je i dužnost savjetnika Ekonomskog fakulteta.<ref name="Nosić2006.8"/>

=== Patenti ===

Svestranost Ratimira Kalmete očituje se i na primjeru dvaju [[izum]]a koje je pokušao [[patent]]irati u [[Beograd]]u.<ref name="Nosić2006.9Ham2005">Vidi: • [[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 9. • [[#Ham2005|Ham, Sanda (2005.)]], str. 200.</ref> Radi se o dva pomagala za nastavu [[zemljopis]]a kojima se učenicima predočavaju [[rotacija]] [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesečeve mijene]]. Zahjev za priznavanje autorstva predao je još [[1957.]] godine, a dobio ih je tek četiri odnosno šest godina kasnije. S obzirom da je za punu registraciju zatražena taksa od prilično visokih 6000 [[Jugoslavenski dinar|dinara]], Kalmeta je odustao od izdavanja konačne patentne isprave<ref name="Nosić2006.9Ham2005"/>.

=== Prisilno umirovljenje ===

Godine [[1972.]] Ratimir Kalmeta prisilno je umirovljen u 56. godini života što se tumači represijom vlasti odnosno atmosferom koja je vladala nakon [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]<ref name="Nosić2006.8"/>. Njegovo domoljublje i privrženost [[Hrvati|hrvatskom]] identitetu očituju se od najranije mladosti kada je igrao za nacionalistički klub „Jelačić”<ref name="Nosić2006.7"/> do akademske karijere i kasne starosti u kojoj se zalagao za [[hrvatski jezik]] odnosno tradicionalno [[nazivlje]].<ref name="Nosić2006.11">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 11.</ref> Do [[1970.]] godine Kalmetino zalaganje za korištenje hrvatskih naziva nije bilo sporno, primjerice [[Srbi|srpski]] urednici velikog „Geografskog atlasa” prihvatili su sve njegove korekture za [[Latinica|latinično]] izdanje i izrazili su mu čast na naslovnici nazvavši ga „stručnim suradnikom i korektorom za hrvatsko jezično područje”.<ref name="Nosić2006.12">[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 12.</ref> Međutim, nakon [[1972.]] godine i njegovog umirovljenja, u izdanjima na kojima je surađivao primjetno je sasvim drugačije raspoloženje. Primjerice, iz dvosveščane [[djeca|dječje]] [[enciklopedija|enciklopedije]] „Svijet oko nas” u izdanju iz [[1974.]] godine izbačeni su svi članci koje je sastavio Kalmeta, i to na izravan zahtjev tadašnjega ministra za kulturu [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] dr. [[Stipe Šuvar|Stipe Šuvara]].<ref name="Nosić2006.11"/> Njega se također smatra odgovornim i za progon Kalmete sa [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]], a neposredno kasnije zbog opasnosti od režimskog uhićenja morao je nakratko boraviti i u inozemstvu.<ref name="Nosić2006.11"/>

=== Jezikoslovno djelovanje ===

Umirovljeničke godine Kalmeta provodi u [[Rijeka|Rijeci]] gdje nastavlja sa [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, a bogato [[pedagogija|pedagoško]] iskustvo potaklo ga je da se posebno posveti [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] odnosno tradicionalnom hrvatskom [[zemljopis]]nom [[nazivlje|nazivlju]] za koje se zalagao još tijekom postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref name="Nosić2006.7"/> Ustrajno se borio protiv prihvaćanja [[srpski jezik|srbizama]] u [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] kao što su ''Evropa'', ''padavine'', ''kriva'', ''ravan'', ''pribrežni'', ''ivični'', ''gustina'', ''erozioni'', ''domaćinstvo'', ''moreplovac'', itd.<ref name="Magaš2010.391">[[#Magaš2010|Magaš, Damir (2010.)]], str. 391.</ref> Težio je i odgovarajućoj primjeni pojmova kao što su ''vrh'' i ''vrhunac'', ''uzvisina'' i ''uzvišenje'', ''tijek'' i ''tok'', ''okolica'' i ''okoliš'', ''gora'' i ''planina'', ''slijev'' i ''porječje'', ''kamen'' i ''stijena'', ''tjesnac'' i ''morski prolaz'', ''krš'' i ''kras'', ''razvodnica'' i ''razvođe'', itd. Kalmeta se također zalagao da se zemljopis i geografija koriste kao [[sinonim]]i ne samo za opće opisivanje [[Zemlja|Zemlje]] već i za znanstvenu disciplinu, te da se riječ zemljopis koristi kada je god to moguće<ref name="Magaš2010.391"/>

Kalmeta je navedenu tematiku obrazlagao u brojnim stručnim i drugim časopisima kao što su [[Geografski glasnik]], [[Priroda (časopis)|Priroda]], [[Turizam (časopis)|Turizam]], [[Ekološki glasnik]],<ref>[http://209.85.135.132/search?q=cache:zPUgFOKM0hsJ:www.ekoloski-glasnik.hr/onama/+%22Ratimir+Kalmeta%22&cd=10&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Ekološki glasnik] </ref> [[Dubrovački horizonti]], [[Hrvatski planinar]],<ref>[http://www.plsavez.hr/hr/Hrvatski_planinar/1998 Hrv. planinar] </ref> [[Nauta]], [[Jezik (časopis)|Jezik]], [[Hrvatska revija]], [[Dometi]], [[Novi list]], [[Šumarski list]], [[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik]], [[Tomislav (časopis)|Tomislav]], [[Školske novine]], [[Vjesnik]], [[Liječničke novine]], [[Glasnik HDZ-a]], [[Hrvatski književni list]], [[Hrvatsko sveučilište]], [[Kritika (časopis)|Kritika]], [[Hrvatsko slovo]], [[Krčki zbornik]], [[Zemlja i ljudi]], [[Moja Hrvatska]], itd.<ref name="Nosić2006.11"/> Velikim zalaganjem njegove supruge Vere postumno su izdane i dvije njegove zbirke ''Zemljopisne rasprave'' odnosno ''Zemljopisne i druge rasprave''.<ref>[[#Magaš2010|Magaš, Damir (2010.)]], str. 390.</ref> Svestrani hrvatski [[zemljopisac]] preminuo je [[24. kolovoza]] [[2005.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]], a sahranjen je na [[zagreb]]ačkom groblju [[Miroševac|Miroševcu]].<ref name="Nosić2006.8"/>

== Obitelj ==

Ratimir Kalmeta oženio se [[17. srpnja]] [[1948.]] godine [[Dubrovnik|Dubrovčankom]] Verom Prvulović, profesoricom [[biologija|biologije]] i [[geografija|geografije]]. Imali su dvoje djece, Petra (r. [[1949.]]) i Mirjanu (r. [[1957.]]).<ref name="Nosić2006.8"/>

== Opus ==
<div style="height: 455px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
Nepotpuni kronološki popis:<ref>[[#Nosić2006|Nosić, Milan (2006.)]], str. 13. – 14.</ref>
* ''Međunarodni geografski kongres u Lisabonu''. Geografski glasnik 11-12: str. 227., Zagreb, 1950.
* ''Erupcija Etne'', Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950.
* ''Veliki njemački gradovi''. Geografski glasnik 11- 12: str. 232., Zagreb, 1950.
* ''Kanal Dunav - Crno more u Rumunjskoj''. Geografski glasnik 11-12: str. 232., Zagreb, 1950.
* ''Vodeni sistem Ob - Aralo - Kaspijsko jezero'', Geografski glasnik 11-12: str. 233., Zagreb, 1950.
* ''Katastrofalni učinak monsuna u Indiji''. Geografski glasnik 11-12: str. 237. – 238., Zagreb, 1950.
* ''Američka ekspedicija na Antarktiku''. Geografski glasnik 11-12: str. 240., Zagreb, 1950.
* ''Južna Amerika'', Školska knjiga, 55 str., Zagreb, 1951.
* ''Opća geografija : za više razrede gimnazije'', Školska knjiga, 308 str., Zagreb, 1955. (kasnija izdanja: 1956. (288 str.) i 1958. (252 str.), (udžbenik).
* ''Opća geografija'', Viša upravna škola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta).
* ''Geografija Jugoslavije'', Viša upravna Ikola u Zagrebu, Zagreb, 1957. (skripta).
* ''Geografski atlas'', Zavod za kartografiju Geokarta, Beograd, 1960. (27 str.), 1961. (31 str.), 1963. (31 str.), 1966. (35 str.), 1966. (35 str.) i 1972. (35 str.).
* ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', Školska knjiga, Zagreb, 1960. i 1974. - R. Kalmeta je autor natuknica: ''Koralji'' (1. sv.: str. 221.), ''Prašume'' (2. sv.: str. 80. – 81.), ''Pustinje'' (2. sv.: str. 90.), ''Stepe i tundre'' (2. sv.: str. 152.), ''Vulkani'' (2. sv.: str. 210.), itd.
* ''Idejna skica materijalne baze i nacrt Nastavnoga programa za katedre geografije za pedagoške akademije u SR Hrvatskoj''. Pedagoška akademija u Zagrebu i Školska knjiga, Zagreb, 1962.
* ''Obradba klimatskih elemenata i modikatora u svrhu ocjene mogućnosti razvoja zimskoga turizma u Gorskome kotaru''. (elaborat Ekonomskoga instituta u Rijeci), Rijeka, 31. ožujka 1963.
* ''Privreda Islanda, Zemlja i ljudi''. Zbornik Srpskoga geografskog društva 12: 86. – 93., Beograd, 1963.
* ''Rijeka kao tranzitna luka, Zemlja i ljudi''. Zbornik Srpskoga geografskog društva, 13: 41. – 50., Beograd, 1963.
* ''Pregled privrede područja kotara Rijeke'', Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, prosinac 1965.
* ''Poznajete li Jadran?'', Vjesnik u srijedu, str. 1., Zagreb, 12. svibnja 1965.
* ''Ekonomsko-geografska osnova teritorija; Cestovne saobraćajnice riječkog kotara''. Ekonomski institut – Rijeka, Rijeka, 1966.
* ''Kritički osvrt na udžbenik za osnovne Škole "Moja domovina" i na pomoćno sredstvo Moj prvi atlas'' (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967.
* ''O stručno pogrešnom objašnjavanju pojmova "geografski elementi" i "geografski faktori" u srednjoškolskom programu'' (elaborat Sekretarijata za prosvjetu i kulturu SR Hrvatske), Rijeka, 1967.
* ''Upute o načinu izgovora nekih glasova u stranim zemljopisnim nazivima'' (elaborat Zavoda za kartografiju Geokarta u Beogradu), Rijeka, 1967.
* ''Mogućnost suradnje fakulteta i srednjih škola'' (elaborat Ekonomskoga fakulteta u Rijeci i Sveuilišta u Zagrebu), Rijeka, 1968.
* ''Uvod u ekonomsku geografiju'', Ekonomski fakultet u Rijeci, 33 str., Rijeka, 1968. i drugo izdanje: 1971. (skripta).
* ''SR Hrvatska ima svoje Hrvatsko primorje''. Hrvatski književni list 17: str. 11., Zagreb, 1969.
* ''Geografski položaj otoka Krka''. Krčki zbornik 1: 19. – 58., Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1970.
* ''Kamo s Dalmacijom?'', Vjesnik, str. 4., Zagreb, 13. rujna 1970.
* ''Kvarnerski kraj ili Hrvatsko primorje''. Vjesnik, str. 12., Zagreb, 19. prosinca 1970.
* ''Nazivi Jadranska ili Primorska Hrvatska''. Vjesnik, str. 8., Zagreb, 26. prosinca 1970.
* ''Ekonomska geografija SFR Jugoslavije'', 257 str., Rijeka, 1971. (skripta Ekonomskoga fakulteta).
* ''Priručnik za studij na Ekonomskom fakultetu'', Ekonomski fakultet – Rijeka, 80 str., Rijeka, 1971.
* ''O zemljopisnom nazivu za primorje SR Hrvatske''. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Rijeci, knj. 1: 101. – 108., Sveučilište u Zagrebu - Ekonomski fakultet Rijeka, 1971.
* ''Neke zamjedbe na nacrt djela: Regionalna geografija Hrvatske''. Hrvatsko sveuilište sv. 1 / 12: str. 15., izd. Sveučilište u Zagrebu, 3. lipnja 1971.
* ''Što su Kvarnerski kraj i Hrvatsko primorje'' ?, Kritika 4 / 19: 696. – 705. Društvo književnika Hrvatske, Zagreb, srpanj – kolovoz 1971.
* ''O nazivu Hrvatsko primorje''. Dometi 4 / 9: 126. – 127., Rijeka, rujan 1971.
* ''O stručnim nedostacima naziva na zemljovidu projekta "Gornji Jadran"''. Hrvatsko sveučilište 1 / 24: str. 7., izd. Sveučilište u Zagrebu, 27. listopada 1971.
* ''U većini udžbenika zemljopisa loše je objašnjen pojam turizma''. Školske novine 24 / 41 (776.): str. 9., Zagreb, 11. prosinca 1973.
* ''Obrazovno značenje pravilnog pisanja zemljopisnih naziva'', Školske novine 25 / 12 (789.): str. 12., Zagreb, 12. ožujka 1974.
* ''Izvorno pisanje zemljopisnih naziva ima i klasno-odgovornu vrijednost (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?)''. Školske novine 25 / 13. (790.): str. 12., Zagreb, 19. ožujka 1974.
* ''Pisanje zemljopisnih imena s politikog gledišta (nadnaslov: Kako pisati zemljopisna imena?''), Školske novine, god. 25/14 (791.): str. 12., Zagreb, 26. ožujka 1974.
* ''Neznanstveno'', Školske novine 26 / 5. (824.): str. 11., Zagreb, 28. siječnja 1975.
* ''Tradicionalna seoska kultura i turizam''. Turizam 23 / l: str. 19. – 24., Zagreb, siječanj 1975.
* ''O našem "inozemnom i domaćem" turizmu''. Turizam 23 / 4: str. 22. – 24., Zagreb, travanj 1975.
* ''Pojam morske obale''. Turizam 23 / 5: str. 20. – 22., Zagreb, svibanj 1975.
* ''Je li Evropa kontinent?'', Školske novine 26 / 31. (850.): str. 12., Zagreb, 7. listopada 1975.
* ''Obala i obalna crta''. Školske novine 26 / 34. (853.): str. 10., Zagreb, 28. listopada 1975.
* ''Turizam nije grana privrede''. Novi list, str. 10., Rijeka, 8. – 9. studenoga 1975.
* ''Zemljopisni nazivi u našem jeziku: riječje, riječni sustav, poriječje, morski sliv
ili slijev, razvođe ili razvodnica''. Jezik 24 / 2: str. 50. – 53., Zagreb, prosinac 1976.
* ''Zloporaba naziva fjord''. Jezik 24 / 2: str. 53. – 54., Zagreb, prosinac 1976.
* ''Olimpijada u Montrealu''. Jezik 24 / 2: str. 54. – 55., Zagreb, prosinac 1976.
* ''Društvena okolina i zagrebačka okolica''. Vjesnik, 9. prosinca 1976.
* ''Popularno-znanstvena sinteza o Grčkoj'', Školske novine 29 / 18-19: str. 22., Zagreb, 25. travnja 1978.
* ''Imenica okolina, okolica i okoliš u zemljopisnom znanstvenom jeziku''. Jezik, 26 / 2: str. 48. – 53., Zagreb, prosinac 1978.
* ''Zdravstveni turizam i turizmologija'', Liječnike novine, Zagreb, 8/30: str. 21., lipanj 1978. (1.); 8/31: str. 16., rujan 1978. (2.); 8/32: str. 10., prosinac 1978. (3.); 9/34: str. 10., travanj 1979. (4.) i 9/35: str. 16., lipanj 1979. (5.).
* ''Elzas - Elzašanin, Elsas - Elsašanin, Alzas - Alzašanin, ili Alsace - Alsašanin''. Jezik 27 / 1: str. 22. – 23., Zagreb, listopad 1979.
* ''Filter 160 i prijedlog''. Jezik 27 / 2-3: str. 91., Zagreb, prosinac 1979.- veljača 1980.
* ''O nazivima za oblike razvedenosti naše obale''. Priroda 68/5-6: str. 172. – 174., Zagreb, siječanj - veljača 1980.
* ''Orografska i hidrografska obilježja Karlovca i okolice''. Priroda 68/9-10: str. 289. – 290., Zagreb, svibanj – lipanj 1980.
* ''Titulomanija''. Novi list 1. listopada 1980.
* ''Pirineji ili Pireneji?'', Jezik 28 / 2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1980.
* ''Dogovarati (ne)što ili dogovarati se o (ne)čem?'' Jezik 2/28: str. 63. – 64., Zagreb, prosinac 1980.
* ''Škriljci, škriljevci ili škriljavci''. Jezik 28/3: str. 94., Zagreb, veljača 1981.
* ''O nazivu planet(a)''. Jezik 28 / 3: str. 94 – 95., Zagreb, veljača 1981.
* ''O nazivlju za oblike razvedenosti naše morske obale'', Jezik 28/5: str. 156. – 158., Zagreb, lipanj 1981.
* ''O nazivima turist, turizam i turizmologija''. Jezik 29/2: str. 48. – 52., Zagreb, prosinac 1981.
* ''Pješčenik, pješčar, pješćar, pješćenjak ili pješćenjak?'' Jezik 29/2: str. 62. – 63., Zagreb, prosinac 1981.
* ''Kretanje ili gibanje Zemlje i Sunca?'' Jezik 29/4: str. 128., Zagreb, travanj 1982.
* ''O moreplovcu i pomorcu'', Jezik 29 / 5: str. 155. – 157., Zagreb, lipanj 1982.
* ''Znanstveni nazivi za 21. ožujka i 23. rujna''. Jezik 30/1: str. 8. – 11., Zagreb, listopad 1982. (dopuna: 31/1: str. 32.).
* ''Nazivi brdo i brijeg u hipsometrijskom sustavu nazivlja za uzvisine''. Jezik 31/1: str. 14. – 18., Zagreb, listopad 1983.
* ''1. kolosjek do 5. kolosjek.'' Jezik 31 / 3: 94. – 95., Zagreb, veljača 1984.
* ''Znanstveni nazivi za 22. lipnja i 22. prosinca''. Jezik 31/5: 141. – 144., Zagreb, lipanj 1984.
* ''O imenima na našim zemljovidima''. Jezik 32/3: 88. – 89., Zagreb, veljača 1985.
* ''Nazivi krš i kras u hrvatskoj znanosti''. Šumarski list 109/9-10: 411. – 418., Zagreb, 1985.
* ''O nekim jezičnim nedostacima Zakona o šumama SR Hrvatske''. Šumarski list 109/11-12: 573. – 578., Zagreb, 1985.<ref>[http://www.sumari.hr/sumlist/198511.pdf Šumarski list] (pdf velik 11 MB!)</ref>
* ''Nazivi prevlaka (istam) i morski tjesnac nisu istoznačni''. Jezik 33/4: 122. – 123., Zagreb, travanj 1986.
* ''O zemljopisnim nazivima gora i planina''. Priroda 79/7: 27. – 29., Zagreb, veljača 1990.
* ''Nazivi vrh i vrhunac u zemljopisnom jeziku'', Priroda 80/1: 37. – 38., Zagreb, 1990.
* ''Zagaditi okolinu ili onečistiti okoliš''. Ekološki glasnik 1/5-6: str. 45. – 47., Donja Lomnica, 1990.
* ''Toponimija i politika''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 12: str. 63., Zagreb, 11. lipnja 1990.
* ''Zemljopisni rječnik''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb, 17: str. 16. – 27., 24. kolovoza 1990. (1.); sv. 19.: str. 31., 7. rujna 1990. (2.); sv. 20.: str. 28. – 29., 14. rujna 1990. (3.); sv. 21.: str. 22. – 23., 21. rujna 1990. (4.); sv. 22.: str. 45. – 46., 28. rujna 1990. (5.); sv. 23.: str. 45. – 46., 5. listopada 1990. (6.) i sv. 24.: str. 43. – 44., 12. listopada 1990. (7.), dopuna: sv. 26.: str. 42.
* ''Turistički zemljovidi s nepodpunom "osobnom kartom"''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, 21: str. 23., Zagreb, 21. rujna 1990.
* ''O nazivima kras i krš''. Priroda 80 / 4-5: 46 - 47, Zagreb, prosinac 1990.
* ''Hoćemo li popisivati domaćinstva ili kućanstva''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 38: str. 31., Zagreb, 18. siječnja 1991.
* ''Okolina, okolica i okoliš''. Novi list, str. 8., Rijeka, 20. siječnja 1991.
* ''Popis domaćinstava ili kućanstava''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 45: str. 38, Zagreb, 8. ožujka 1991.
* ''Naziv sliv u Zakonu o vodama''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 46: str. 29, Zagreb, 15. ožujka 1991.
* ''HSK Jelačić - SK Zrinski (Sisak) 6 : l''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 48: 3-4, Zagreb, 29. ožujka 1991.
* ''Sociološko-politički rječnički sadržaj u Vrančićevu Dikcionaru''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 51: 34-35, Zagreb, 19. travnja 1991.
* ''Koji je jezik u Hrvatskoj?'', Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 56: str. 37., Zagreb, 24. svibnja 1991.
* ''Hrvatske ("dalmatinske") riječi iz pomorstva u Vrančićevu Dikcionaru''. Dubrovački horizonti 22/31: 53-57, Zagreb, 1991.
* ''Kako posrbiti hrvatski jezik?''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 97: 38-39, 16. ožujka 1992. (1.) i sv. 98: str. 39., 23. ožujka 1992. (2.).
* ''Rasizam u Srbiji''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 102: 36-37, Zagreb, 20. travnja 1992.
* ''Što čeka Hrvatska pošta?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 108: 38-39, Zagreb, 1. lipnja 1992.
* ''Realistička norma''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 119: str. 2., 17. kolovoza 1992.
* ''Zemljopisne (prirodne) značajke''. Moja Hrvatska: zemljom kroz prostor i vrijeme, str. 111-119, DMD, Zagreb, 1992. i dopunjeno (prerađeno izdanje 1993., str. 104-112. (Geographic and natural characteristics, in: My Croatia: the land and its history) - 1994, englesko izdanje.
* ''Ustavno je prigovarati jeziku Ustava''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 112: 42-43., 29. lipnja 1992. (1.) i sv. 113: str. 38., 6. srpnja 1992. (2.).
* ''Igre u duhu jugoslavenstva''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 114: 42-43, Zagreb, 13. srpnja 1992.
* ''Rječnik za (ne)obrazovane''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 116: str. 41, Zagreb, 27. srpnja 1992.
* ''Hrvatski vani još zovu - srpskohrvatski''. Glasnik HDZ 121: str. 2, Zagreb, 31. kolovoza 1992.
* ''"Moja Hrvatska" ne dezinformira''. Vjesnik, str. 2., Zagreb, 10. veljače 1993.
* ''Da li je Republika Hrvatska - "balkanska država"?''. Hrvatska revija 43/2-3: 256-264, Matica hrvatska, Zagreb 1993.
* ''Plod zabluda'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država"?, - 1.). Vjesnik, str. 37, Zagreb, 23. ožujka 1993.
* ''Zauvijek napušteni'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država" ?, - 2)., Vjesnik, str. 37., Zagreb, 24. ožujka 1993.
* ''Za Hrvate veliko zlo'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska država ?, - 3.), Vjesnik, str. 37., Zagreb, 25. ožujka 1993.
* ''Balkanomani'' (nadnaslov: Je li Hrvatska "balkanska drava" ?, - 4.), Vjesnik, str. 45., Zagreb, 26. oujka 1993.
* ''Je li Hrvatska "balkanska država"?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 149: 42-43, 10. prosinca 1993. (1.); sv. 150: 42-43, 22. prosinca 1993. (2.) i sv. 151: 44-45, 14. siječnja 1994. (3.).
* ''Zemljopisne riječi u Brodnjaka''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, Zagreb: sv. 153: 46-47, 11. veljače 1994. (1.) i sv. 154: 46-47, 25. veljače 1994. (2.).
* ''Oko primorja i Hrvatskog primorja'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 1.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 158., str. 48., Zagreb, 22. travnja 1994.
* ''Hrvatska znanost i regionim Hrvatsko primorje'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 2.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 159: str. 48., Zagreb, 6. svibnja 1994.
* ''Toponomastički, zemljopisno i povijesno Hrvatsko primorje'' (nadnaslov: Zemljopisno nazivlje 3.). Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 160: str. 48., Zagreb, 20. svibnja 1994.
* ''Klaićeve misli u Washingtonskom sporazumu''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice, sv. 164-165: str. 31. - 38., Zagreb, 15. srpnja 1994.
* ''Disidenti u "mrkoj stranci"''. Vjesnik, str. 16., Zagreb, 13. rujna 1994.
* ''Zašto srpski naziv "mrki medvjed" na hrvatskoj kuni?'' Glasnik Hrvatske demokratske zajednice l71: 32. - 34., Zagreb, 27. listopada 1994.
* ''O Babićevu "mrkom" jezikoslovlju''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 173: str. 44, Zagreb, 25. studenoga 1994.
* ''Grozni - simbol borbe Čečena za slobodu''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 178: 44-45, Zagreb, 3. veljače 1995.
* ''Kako je zemljopisno određena republika Hrvatska?''. Glasnik Hrvatske demokratske zajednice 179: 44-46, Zagreb, 17. veljae 1995.
* ''Životni standard pučanstva u Ekvadoru i Peruu''. Glasnikp Hrvatske demokratske zajednice 180: 40-41, Zagreb, 4. ožujka 1995.
* ''Krivopis vlastitih imena u "Hrvatskome pravopisu"''. Tomislav 4/46: 24-25, Zagreb, listopad 1995.
* ''Hrvatsko primorje - od Dragonje do Boke''. Nauta 2 / 11: 82-83, Rijeka, siječanj 1996.
* ''Hrvatska nije "balkanska država"''. Nauta 2 / 12: 80-81, Rijeka, veljača 1996.
* ''O zaljevu fjordu''. Nauta 2 / 16: 52 - 55 i 91, Rijeka, srpanj 1996.
* ''Mjesečeve mijene (faze)''. Ekološki glasnik 5/1: 37 - 41, Donja Lomnica, rujan 1996.
* ''Polarni dan i noć''. Nauta 2 / 18: 68 - 70, Rijeka, listopad 1996.
* ''O fjordu kao posebnoj vrsti zaljeva''. Ekološki glasnik 5/2: 57-65, Donja Lomnica, listopad 1996.
* ''Je li Republika Hrvatska - "balkanska država"...?'' Ekološki glasnik 5/4: 59-62, Donja Lomnica, prosinac 1996.
* ''Planeti, planetoidi, sateliti i militarizacija svemira''. Ekološki glasnik 5/5: 45-54, Donja Lomnica, siječanj 1997.
* ''Čovjek prkosi vulkanskim erupcijama''. Ekološki glasnik 5/7: 51-55, Donja Lomnica, ožujak 1997.
* ''Nazivi za pojmove vezane uz rijeku od izvora do ušća'' (nadnaslov: Iz riznice hrvatskih zemljopisnih naziva). Ekološki glasnik 5/7: 57-58, Donja Lomnica, ožujak 1997.
* ''Sargaško more''. Ekološki glasnik 5/9: 51 - 53, Donja Lomnica, svibanj 1997.
* ''O uporabi naziva kamen i stijena''. Ekološki glasnik 5/10: 29-31, Donja Lomnica, lipanj 1997.
* ''Spojni morski kanali''. Ekološki glasnik 6/4: 55 - 58, Donja Lomnica, prosinac 1997.
* ''Arktik - područje burne budućnosti''. Ekološki glasnik 6/6., str 37-44, Donja Lomnica, veljača 1998.
* ''Brdo, brijeg, gora, planina: o suvremenoj morfološko-hipsometrijskoj ljestvici naziva za uzvisine i prijedlog za njihovu promjenu''. Hrvatski planinar 90/11-12: 330-332, Zagreb, studeni-prosinac 1998.
* ''O uporabi zemljopisnih naziva''. ''Hrvatsko slovo'', str. 12., Zagreb, 3. srpnja 1998.
* ''Zemljopisni nazivi u Vrančićevu Dikcionaru i suvremenoj znanosti''. Hrvatsko slovo, str. 30., Zagreb, 28. kolovoza 1998.
* ''Brdo, brijeg, gora, planina''. Ekološki glasnik 7/3: 37-40, Donja Lomnica, ožujak 1999.
* ''Spojni morski kanali''. Ekološki glasnik 7/5: 24 - 28, Donja Lomnica, kolovoz 1999.
* ''Balkan i balkanomani''. Politički zatvorenik 9 / 90: 56 - 57, Zagreb, rujan 1999.
* ''O nazivima geološka građa i geološki sastav''. Ekološki glasnik 7/6: 24-28, Donja Lomnica, rujan 1999.
* ''Dva besmislena smisla u nazivima "krš u užem smislu" i "krš u širem smislu"''. Ekološki glasnik 7/8-9: 48-53, Donja Lomnica, studeni-prosinac 1999.
*[http://www.vjesnik.hr/html/2000/01/10/Clanak.asp?r=pis&c=2 Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja], Vjesnik - Pismo dr Ratimira Kalmete, str. 13., Zagreb, 10. siječnja 2000.
* ''Dr. Tihomir Marjanac u ulozi recenzenta i lektora''. Ekološki glasnik 8/4: 27-31, Donja Lomnica, travanj 2000.
* ''Je li cilj alpinista uspon na vrh planine ili na njezin vrhunac''. Ekološki glasnik 8/6: 19-21, Donja Lomnica, lipanj 2000.
* ''O fjordu kao posebnoj prirodnoj pojavi uz Dan planeta Zemlje''. Ekološki glasnik 10/4-5: 25-29, Donja Lomnica, travanj-svibanj 2002.
* ''Zemljopisne rasprave'', Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2008., 312 str.
* ''Zemljopisne i druge rasprave'', Ekološki glasnik, d.o.o., Zagreb, 2009., 342 str.
</div>

== Izvori ==

=== Bilješke ===
{{izvori|3}}

=== Citirana literatura ===
* {{hrv icon}} {{citat knjiga|ref=Magaš2010|prezime=Magaš|ime=Damir|autorlink=Damir Magaš|naslov=Prikazi knjiga: Ratimir Kalmeta|serija=Geoadria|svezak=XV. 2|izdavač=[[Hrvatsko geografsko društvo]]|lokacija=Zadar|url=http://hrcak.srce.hr/file/95019|datum=2010.|issn=1331-2294}}
* {{hrv icon}} {{citat knjiga|ref=Nosić2006|prezime=Nosić|ime=Milan|autorlink=Milan Nosić|naslov=Život i djelo Ratimira Kalmete|serija=[[Riječ (časopis)|Riječ]]|svezak=XII. 3|izdavač=Hrvatsko filološko društvo|lokacija=Rijeka|url=http://hrcak.srce.hr/file/15787|datum=2006.|issn=1330-917X}}
* {{hrv icon}} {{citat knjiga|ref=Ham2005|prezime=Ham|ime=Sanda|autorlink=Sanda Ham|naslov=U spomen: Ratimir Kalmeta|serija=[[Jezik (časopis)|Jezik]]|svezak=LII. 5|izdavač=Hrvatsko filološko društvo|lokacija=Rijeka|url=http://hrcak.srce.hr/file/24217|datum=2005.|issn=0021-6925}} 

{{GLAVNIRASPORED:Kalmeta, Ratimir}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski geografi]]
[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski izumitelji]]

Ratimir Kalmeta - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:01, 31. srpanj 2025.

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Hrvatski geografi' u '[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 02:28
Redak 216:		Redak 216:
	{{GLAVNIRASPORED:Kalmeta, Ratimir}}		{{GLAVNIRASPORED:Kalmeta, Ratimir}}
	[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]		[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
	[[Kategorija:Hrvatski ~~geografi~~]]		[[Kategorija:Hrvatski zemljopisci]]
	[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]		[[Kategorija:Hrvatski pedagozi]]
	[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]		[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
	[[Kategorija:Hrvatski izumitelji]]		[[Kategorija:Hrvatski izumitelji]]