Rat i mir - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:55:50Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:55
Redak 209:		Redak 209:
	</div>		</div>
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscat = War and Peace~~
	}}
	*[http://www.online-literature.com/tolstoy/war_and_peace/ Online izadnje knjige]		*[http://www.online-literature.com/tolstoy/war_and_peace/ Online izadnje knjige]
	*[http://www.ourcivilisation.com/smartboard/shop/smmnsej/tolstoy/chap5.htm Recenzija romana]		*[http://www.ourcivilisation.com/smartboard/shop/smmnsej/tolstoy/chap5.htm Recenzija romana]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T00:15:12Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 00:15
Redak 28:		Redak 28:
	'''Rat i mir''' ([[ruski\|rus]]. Война и мир) epski je [[roman]] [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]] objavljen između [[1865.]] i [[1869.]] Prikazuje rusko društvo tijekom [[Napoleon Bonaparte\|Napoleonovog]] razdoblja. Smatra se jednim od dva Tolstojeva remek-djela uz ''[[Ana Karenjina\|Anu Karenjinu]]'' te je jedan od najvećih romana u povijesti [[književnost]]i.<ref name="Moser"/>		'''Rat i mir''' ([[ruski\|rus]]. Война и мир) epski je [[roman]] [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]] objavljen između [[1865.]] i [[1869.]] Prikazuje rusko društvo tijekom [[Napoleon Bonaparte\|Napoleonovog]] razdoblja. Smatra se jednim od dva Tolstojeva remek-djela uz ''[[Ana Karenjina\|Anu Karenjinu]]'' te je jedan od najvećih romana u povijesti [[književnost]]i.<ref name="Moser"/>

	Roman se bavi životom nekoliko [[Aristokracija\|aristokratskih]] [[Rusi\|ruskih]] [[obitelj]]i: Bezuhov, Bolkonski i Rostov te njihovim sudjelovanjem u povijesnom razdoblju od [[1805.]] do [[1813.]] godine, posebno u vrijeme [[Napoleonova invazija na Rusiju\|Napoleonove invazije na Rusiju]]. [[Tekst]] je podijeljen u četiri knjige (petnaest dijelova) i dva [[epilog]]a. Prve dvije trećine romana sadrže čistu [[fikcija\|fikciju]], dok u drugi dijelovima pisac piše i o [[politika\|politici]], [[povijest]]i i [[historiografija\|historiografiji]]. 2003., BBC je objavio popis 21 najomiljenije knjige u Britaniji, zasnovano na glasovima 140.000 čitatelja, a među njima se našao i ''Rat i mir''.<ref>{{~~Citiranje web~~\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''UK's top 21 books uncovered''\|date=19. listopada 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3203642.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Našao se i na popisu 100 najboljih knjiga Britanije.<ref>{{~~Citiranje web~~\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''Big Read Top 100''\|date=17. svibnja 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3035807.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Iako je roman hvaljen, [[Gustave Flaubert]] i [[Henry James]] su kritizirali Tolstoja zboga preširokih "povijesnih eseja", koje su smatrali nebitnim i "anti-književnim". <ref>{{~~Citiranje web~~\|publisher=Guardian\|title=''A Masterpiece in Miniature''\|date=8. listopada 2005\|first=Adam \|last=Thirlwell \|url=http://www.guardian.co.uk/books/2005/oct/08/classics.leonikolaevichtolstoy\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref>		Roman se bavi životom nekoliko [[Aristokracija\|aristokratskih]] [[Rusi\|ruskih]] [[obitelj]]i: Bezuhov, Bolkonski i Rostov te njihovim sudjelovanjem u povijesnom razdoblju od [[1805.]] do [[1813.]] godine, posebno u vrijeme [[Napoleonova invazija na Rusiju\|Napoleonove invazije na Rusiju]]. [[Tekst]] je podijeljen u četiri knjige (petnaest dijelova) i dva [[epilog]]a. Prve dvije trećine romana sadrže čistu [[fikcija\|fikciju]], dok u drugi dijelovima pisac piše i o [[politika\|politici]], [[povijest]]i i [[historiografija\|historiografiji]]. 2003., BBC je objavio popis 21 najomiljenije knjige u Britaniji, zasnovano na glasovima 140.000 čitatelja, a među njima se našao i ''Rat i mir''.<ref>{{citiranje weba\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''UK's top 21 books uncovered''\|date=19. listopada 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3203642.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Našao se i na popisu 100 najboljih knjiga Britanije.<ref>{{citiranje weba\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''Big Read Top 100''\|date=17. svibnja 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3035807.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Iako je roman hvaljen, [[Gustave Flaubert]] i [[Henry James]] su kritizirali Tolstoja zboga preširokih "povijesnih eseja", koje su smatrali nebitnim i "anti-književnim". <ref>{{citiranje weba\|publisher=Guardian\|title=''A Masterpiece in Miniature''\|date=8. listopada 2005\|first=Adam \|last=Thirlwell \|url=http://www.guardian.co.uk/books/2005/oct/08/classics.leonikolaevichtolstoy\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref>

	Roman je filmski ekraniziran nekoliko puta. Najpoznatiji inačice su: američki ''[[Rat i mir (1956.)\|Rat i mir]]'' iz 1956. i ruski ''[[Rat i mir (1967.)\|Rat i mir]]'' iz 1968.<ref>{{~~Citiranje web~~\|publisher=Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0063794/\|title=''War and Peace (1968)''\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Ruska verzija je najskuplji film svih vremena, drugi film s najviše statista na ekranu (navodno preko 100.000 u scenama Napoleonovih osvajanja), iza Attenboroughova epa ''[[Gandhi (film)\|Gandhi]]'' te s trajanjem od 8 sati, istodobno i jedan od najdužih filmova svih vremena. Najnovija filmska verzija je talijanska mini-serija iz 2007. pod istim nazivom.		Roman je filmski ekraniziran nekoliko puta. Najpoznatiji inačice su: američki ''[[Rat i mir (1956.)\|Rat i mir]]'' iz 1956. i ruski ''[[Rat i mir (1967.)\|Rat i mir]]'' iz 1968.<ref>{{citiranje weba\|publisher=Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0063794/\|title=''War and Peace (1968)''\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Ruska verzija je najskuplji film svih vremena, drugi film s najviše statista na ekranu (navodno preko 100.000 u scenama Napoleonovih osvajanja), iza Attenboroughova epa ''[[Gandhi (film)\|Gandhi]]'' te s trajanjem od 8 sati, istodobno i jedan od najdužih filmova svih vremena. Najnovija filmska verzija je talijanska mini-serija iz 2007. pod istim nazivom.

	==Radnja==		==Radnja==
Redak 181:		Redak 181:
	[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>		[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>

	Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{~~Citiranje web~~\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>		Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{citiranje weba\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>

	==Nastanak==		==Nastanak==

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-07T18:43:43Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 18:43
Redak 184:		Redak 184:

	==Nastanak==		==Nastanak==
	[[~~File~~:L.N.Tolstoy Prokudin-Gorsky.jpg\|thumb\|desno\|upright\|Jedina poznata fotografija u boji koja prikazuje Tolstoja, snimljena 1908.]]		[[Datoteka:L.N.Tolstoy Prokudin-Gorsky.jpg\|thumb\|desno\|upright\|Jedina poznata fotografija u boji koja prikazuje Tolstoja, snimljena 1908.]]
	''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.		''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T05:32:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:32
Redak 179:		Redak 179:
	Roman je također domoljuban, slavi hrabrost [[plemstvo\|plemstva]], naglašava obiteljske vrijednosti, pretpostavlja da se mora boriti kako bi se osigurao opstanak patrijarhalnoga ''statusa quo'' u miru, te je također naveo kako bi pravednost i pravedni društveni sustav, sa svim političkim značenjima povezanim uz njega, morali biti cilj "aktivne vrline" koja nadahnjuje najbolje ljude u Rusiji. <ref name="Moser">[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 299</ref>		Roman je također domoljuban, slavi hrabrost [[plemstvo\|plemstva]], naglašava obiteljske vrijednosti, pretpostavlja da se mora boriti kako bi se osigurao opstanak patrijarhalnoga ''statusa quo'' u miru, te je također naveo kako bi pravednost i pravedni društveni sustav, sa svim političkim značenjima povezanim uz njega, morali biti cilj "aktivne vrline" koja nadahnjuje najbolje ljude u Rusiji. <ref name="Moser">[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 299</ref>

	[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{~~cite news~~\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>		[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>

	Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{Citiranje web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>		Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{Citiranje web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>
Redak 187:		Redak 187:
	''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.		''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.

	Tolstoj je isprva roman planirao nazvati samo ''1805.'', međutim promijenio je mišljenje kada je pročitao ''La Guerre et la Paix'' (''Rat i mir'') koji je napisao [[Pierre Joseph Proudhon]]. Također je sudjelovao u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]] te je već imao iskustva s pisanjem kratkih priča o ratu. Priču je pisao u godinama kada se oženio i skrasio na jednom imanju. Djela [[Arthur Schopenhauer\|Arthura Schopenhauera]] i [[Aleksandr Ivanovič Hercen\|Aleksandra Hercena]] su ga nadahnula prilikom smišljanja likova i priče. <ref>[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 303</ref> Navodno je lik Petra Rostova skrojio prema ponašanju svoga oca.<ref>{{~~cite news~~\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0828.html\|date=20. studeni 1910.\|title=''Obituary - Tolstoy Is Dead; Long Fight Over''}}</ref>		Tolstoj je isprva roman planirao nazvati samo ''1805.'', međutim promijenio je mišljenje kada je pročitao ''La Guerre et la Paix'' (''Rat i mir'') koji je napisao [[Pierre Joseph Proudhon]]. Također je sudjelovao u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]] te je već imao iskustva s pisanjem kratkih priča o ratu. Priču je pisao u godinama kada se oženio i skrasio na jednom imanju. Djela [[Arthur Schopenhauer\|Arthura Schopenhauera]] i [[Aleksandr Ivanovič Hercen\|Aleksandra Hercena]] su ga nadahnula prilikom smišljanja likova i priče. <ref>[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 303</ref> Navodno je lik Petra Rostova skrojio prema ponašanju svoga oca.<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0828.html\|date=20. studeni 1910.\|title=''Obituary - Tolstoy Is Dead; Long Fight Over''}}</ref>

	Tolstoj je u romanu Napoleona prikazao poput neučinkovitog egomana, cara Aleksandra I. poput ispraznog demagoga kojeg jedino brine kako će povjesničari pisati o njemu a Kutuzova poput strpljivog i mudrog starca koji razumije ograničenja ljudske volje i planiranja. Posebno je zanimljivo što su ratne scene prikazane kao čisti kaos jer generali misle da mogu predvidjeti tijek djelovanja bitke, ali su one rezultat milijuna različitih prilika. Time se rat uzima kao simbol za život, gdje nijedan model ne može obuhvatiti beskrajne složenosti ljudskog ponašanja.<ref name="britannica">[[#Britannica\|Britannica - ''Rat i mir'']]</ref> Smrt Andreja Bolkonskog smatra se jednom od najdojmljivijih u ruskoj književnosti. Pjer pak na kraju otkriva ''tolstojevsku istinu'' - da se mudrost ne nalazi u sustavima, nego u običnim procesima svakodnevnog života. <ref name="britannica"/>		Tolstoj je u romanu Napoleona prikazao poput neučinkovitog egomana, cara Aleksandra I. poput ispraznog demagoga kojeg jedino brine kako će povjesničari pisati o njemu a Kutuzova poput strpljivog i mudrog starca koji razumije ograničenja ljudske volje i planiranja. Posebno je zanimljivo što su ratne scene prikazane kao čisti kaos jer generali misle da mogu predvidjeti tijek djelovanja bitke, ali su one rezultat milijuna različitih prilika. Time se rat uzima kao simbol za život, gdje nijedan model ne može obuhvatiti beskrajne složenosti ljudskog ponašanja.<ref name="britannica">[[#Britannica\|Britannica - ''Rat i mir'']]</ref> Smrt Andreja Bolkonskog smatra se jednom od najdojmljivijih u ruskoj književnosti. Pjer pak na kraju otkriva ''tolstojevsku istinu'' - da se mudrost ne nalazi u sustavima, nego u običnim procesima svakodnevnog života. <ref name="britannica"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T01:47:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 01:47
Redak 28:		Redak 28:
	'''Rat i mir''' ([[ruski\|rus]]. Война и мир) epski je [[roman]] [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]] objavljen između [[1865.]] i [[1869.]] Prikazuje rusko društvo tijekom [[Napoleon Bonaparte\|Napoleonovog]] razdoblja. Smatra se jednim od dva Tolstojeva remek-djela uz ''[[Ana Karenjina\|Anu Karenjinu]]'' te je jedan od najvećih romana u povijesti [[književnost]]i.<ref name="Moser"/>		'''Rat i mir''' ([[ruski\|rus]]. Война и мир) epski je [[roman]] [[Lav Nikolajevič Tolstoj\|Lava Nikolajeviča Tolstoja]] objavljen između [[1865.]] i [[1869.]] Prikazuje rusko društvo tijekom [[Napoleon Bonaparte\|Napoleonovog]] razdoblja. Smatra se jednim od dva Tolstojeva remek-djela uz ''[[Ana Karenjina\|Anu Karenjinu]]'' te je jedan od najvećih romana u povijesti [[književnost]]i.<ref name="Moser"/>

	Roman se bavi životom nekoliko [[Aristokracija\|aristokratskih]] [[Rusi\|ruskih]] [[obitelj]]i: Bezuhov, Bolkonski i Rostov te njihovim sudjelovanjem u povijesnom razdoblju od [[1805.]] do [[1813.]] godine, posebno u vrijeme [[Napoleonova invazija na Rusiju\|Napoleonove invazije na Rusiju]]. [[Tekst]] je podijeljen u četiri knjige (petnaest dijelova) i dva [[epilog]]a. Prve dvije trećine romana sadrže čistu [[fikcija\|fikciju]], dok u drugi dijelovima pisac piše i o [[politika\|politici]], [[povijest]]i i [[historiografija\|historiografiji]]. 2003., BBC je objavio popis 21 najomiljenije knjige u Britaniji, zasnovano na glasovima 140.000 čitatelja, a među njima se našao i ''Rat i mir''.<ref>{{~~cite~~ web\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''UK's top 21 books uncovered''\|date=19. listopada 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3203642.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Našao se i na popisu 100 najboljih knjiga Britanije.<ref>{{~~cite~~ web\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''Big Read Top 100''\|date=17. svibnja 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3035807.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Iako je roman hvaljen, [[Gustave Flaubert]] i [[Henry James]] su kritizirali Tolstoja zboga preširokih "povijesnih eseja", koje su smatrali nebitnim i "anti-književnim". <ref>{{~~cite~~ web\|publisher=Guardian\|title=''A Masterpiece in Miniature''\|date=8. listopada 2005\|first=Adam \|last=Thirlwell \|url=http://www.guardian.co.uk/books/2005/oct/08/classics.leonikolaevichtolstoy\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref>		Roman se bavi životom nekoliko [[Aristokracija\|aristokratskih]] [[Rusi\|ruskih]] [[obitelj]]i: Bezuhov, Bolkonski i Rostov te njihovim sudjelovanjem u povijesnom razdoblju od [[1805.]] do [[1813.]] godine, posebno u vrijeme [[Napoleonova invazija na Rusiju\|Napoleonove invazije na Rusiju]]. [[Tekst]] je podijeljen u četiri knjige (petnaest dijelova) i dva [[epilog]]a. Prve dvije trećine romana sadrže čistu [[fikcija\|fikciju]], dok u drugi dijelovima pisac piše i o [[politika\|politici]], [[povijest]]i i [[historiografija\|historiografiji]]. 2003., BBC je objavio popis 21 najomiljenije knjige u Britaniji, zasnovano na glasovima 140.000 čitatelja, a među njima se našao i ''Rat i mir''.<ref>{{Citiranje web\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''UK's top 21 books uncovered''\|date=19. listopada 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3203642.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Našao se i na popisu 100 najboljih knjiga Britanije.<ref>{{Citiranje web\|author=BBC News\|publisher=bbc.co.uk\|title=''Big Read Top 100''\|date=17. svibnja 2003\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3035807.stm\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Iako je roman hvaljen, [[Gustave Flaubert]] i [[Henry James]] su kritizirali Tolstoja zboga preširokih "povijesnih eseja", koje su smatrali nebitnim i "anti-književnim". <ref>{{Citiranje web\|publisher=Guardian\|title=''A Masterpiece in Miniature''\|date=8. listopada 2005\|first=Adam \|last=Thirlwell \|url=http://www.guardian.co.uk/books/2005/oct/08/classics.leonikolaevichtolstoy\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref>

	Roman je filmski ekraniziran nekoliko puta. Najpoznatiji inačice su: američki ''[[Rat i mir (1956.)\|Rat i mir]]'' iz 1956. i ruski ''[[Rat i mir (1967.)\|Rat i mir]]'' iz 1968.<ref>{{~~cite~~ web\|publisher=Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0063794/\|title=''War and Peace (1968)''\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Ruska verzija je najskuplji film svih vremena, drugi film s najviše statista na ekranu (navodno preko 100.000 u scenama Napoleonovih osvajanja), iza Attenboroughova epa ''[[Gandhi (film)\|Gandhi]]'' te s trajanjem od 8 sati, istodobno i jedan od najdužih filmova svih vremena. Najnovija filmska verzija je talijanska mini-serija iz 2007. pod istim nazivom.		Roman je filmski ekraniziran nekoliko puta. Najpoznatiji inačice su: američki ''[[Rat i mir (1956.)\|Rat i mir]]'' iz 1956. i ruski ''[[Rat i mir (1967.)\|Rat i mir]]'' iz 1968.<ref>{{Citiranje web\|publisher=Internet Movie Database\|url=http://www.imdb.com/title/tt0063794/\|title=''War and Peace (1968)''\|accessdate=12. ožujka 2012}}</ref> Ruska verzija je najskuplji film svih vremena, drugi film s najviše statista na ekranu (navodno preko 100.000 u scenama Napoleonovih osvajanja), iza Attenboroughova epa ''[[Gandhi (film)\|Gandhi]]'' te s trajanjem od 8 sati, istodobno i jedan od najdužih filmova svih vremena. Najnovija filmska verzija je talijanska mini-serija iz 2007. pod istim nazivom.

	==Radnja==		==Radnja==
Redak 181:		Redak 181:
	[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{cite news\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>		[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{cite news\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>

	Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{~~cite~~ web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>		Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{Citiranje web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>

	==Nastanak==		==Nastanak==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T01:25:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 01:25
Redak 202:		Redak 202:
	{{col-begin}}		{{col-begin}}
	{{col-2}}		{{col-2}}
	* {{~~cite book~~\| ref=Detoni-Dujmić\|title=Leksikon svjetske književnosti: djela\| publisher=[[Školska knjiga]]\| year=2004\| location=Zagreb\| last=Detoni-Dujmić\|first=Dunja\| isbn=9530611129}}		* {{Citiranje knjige\| ref=Detoni-Dujmić\|title=Leksikon svjetske književnosti: djela\| publisher=[[Školska knjiga]]\| year=2004\| location=Zagreb\| last=Detoni-Dujmić\|first=Dunja\| isbn=9530611129}}
	* {{~~cite book~~\|ref=Krleža\|last=Krleža\|first=Miroslav\|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (Ska-Žuv)\|location=Zagreb\|year=1969\|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod}}		* {{Citiranje knjige\|ref=Krleža\|last=Krleža\|first=Miroslav\|title=Enciklopedija Leksikografskog Zavoda (Ska-Žuv)\|location=Zagreb\|year=1969\|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod}}
	* {{~~cite book~~\| ref=Moser\| title=The Cambridge History of Russian Literature (2. izdanje)\| last=Moser \|first=Charles\| location=Cambridge\| year=1992\| publisher=Cambridge University Press\| isbn= 9780521425674}}		* {{Citiranje knjige\| ref=Moser\| title=The Cambridge History of Russian Literature (2. izdanje)\| last=Moser \|first=Charles\| location=Cambridge\| year=1992\| publisher=Cambridge University Press\| isbn= 9780521425674}}
	* {{~~cite book~~\|ref=Britannica\|title=Leo Tolstoy - War and Peace\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/598700/Leo-Tolstoy/13424/War-and-Peace\|author=George Saul Morson\|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]\|year=2010\|lokacija=Chicago, Illinois\|datum=2012\|isbn=9781593393106}}		* {{Citiranje knjige\|ref=Britannica\|title=Leo Tolstoy - War and Peace\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/598700/Leo-Tolstoy/13424/War-and-Peace\|author=George Saul Morson\|publisher=[[Encyclopædia Britannica]]\|year=2010\|lokacija=Chicago, Illinois\|datum=2012\|isbn=9781593393106}}
	{{col-end}}		{{col-end}}
	</div>		</div>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T02:07:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 05:32
Redak 179:		Redak 179:
	Roman je također domoljuban, slavi hrabrost [[plemstvo\|plemstva]], naglašava obiteljske vrijednosti, pretpostavlja da se mora boriti kako bi se osigurao opstanak patrijarhalnoga ''statusa quo'' u miru, te je također naveo kako bi pravednost i pravedni društveni sustav, sa svim političkim značenjima povezanim uz njega, morali biti cilj "aktivne vrline" koja nadahnjuje najbolje ljude u Rusiji. <ref name="Moser">[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 299</ref>		Roman je također domoljuban, slavi hrabrost [[plemstvo\|plemstva]], naglašava obiteljske vrijednosti, pretpostavlja da se mora boriti kako bi se osigurao opstanak patrijarhalnoga ''statusa quo'' u miru, te je također naveo kako bi pravednost i pravedni društveni sustav, sa svim političkim značenjima povezanim uz njega, morali biti cilj "aktivne vrline" koja nadahnjuje najbolje ljude u Rusiji. <ref name="Moser">[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 299</ref>

	[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{~~cite news~~\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>		[[George Orwell]], koji inače nije osobito uvažavao Tolstoja, je volio roman te izjavio da se njegovi likovi doimaju toliko stvarnima da bi "vrlo rado neprekidno čitao o njihovim dogodovštinama."<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://readingroom.blogs.nytimes.com/2007/11/07/war-and-peace-on-the-campaign-trail/\|author=Bill Keller\|date=7. studeni 2007\|title=''‘War and Peace’ on the Campaign Trail''}}</ref>

	Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{Citiranje web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>		Paul Vitanyi je usporedio Tolstojeva razmišljanja o utjecaju milijuna ljudi i slučajnih interakcija na razvoj povijesti sa pokušajem matematičkog analiziranja društva. <ref>{{Citiranje web\|accessdate=23. kolovoza 2012\| url=http://www.illc.uva.nl/j50/contribs/vitanyi/vitanyi.pdf\| author=Paul Vitanyi\|publisher=illc.uva.nl\| date=7. studeni 2007\| title=''Tolstoy's Mathematics in \War and Peace"''}}</ref>
Redak 187:		Redak 187:
	''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.		''Rat i mir'' je jedan od najdužih romana ikada napisanih, iako nije najduži. Trenutno je sedmi najduži roman napisan na latinici ili ćirilici te je podijeljen na četiri knjige koje se pak sastoje od nekoliko poglavlja.

	Tolstoj je isprva roman planirao nazvati samo ''1805.'', međutim promijenio je mišljenje kada je pročitao ''La Guerre et la Paix'' (''Rat i mir'') koji je napisao [[Pierre Joseph Proudhon]]. Također je sudjelovao u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]] te je već imao iskustva s pisanjem kratkih priča o ratu. Priču je pisao u godinama kada se oženio i skrasio na jednom imanju. Djela [[Arthur Schopenhauer\|Arthura Schopenhauera]] i [[Aleksandr Ivanovič Hercen\|Aleksandra Hercena]] su ga nadahnula prilikom smišljanja likova i priče. <ref>[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 303</ref> Navodno je lik Petra Rostova skrojio prema ponašanju svoga oca.<ref>{{~~cite news~~\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0828.html\|date=20. studeni 1910.\|title=''Obituary - Tolstoy Is Dead; Long Fight Over''}}</ref>		Tolstoj je isprva roman planirao nazvati samo ''1805.'', međutim promijenio je mišljenje kada je pročitao ''La Guerre et la Paix'' (''Rat i mir'') koji je napisao [[Pierre Joseph Proudhon]]. Također je sudjelovao u [[Krimski rat\|Krimskom ratu]] te je već imao iskustva s pisanjem kratkih priča o ratu. Priču je pisao u godinama kada se oženio i skrasio na jednom imanju. Djela [[Arthur Schopenhauer\|Arthura Schopenhauera]] i [[Aleksandr Ivanovič Hercen\|Aleksandra Hercena]] su ga nadahnula prilikom smišljanja likova i priče. <ref>[[#Moser\|Moser 1992.]], str. 303</ref> Navodno je lik Petra Rostova skrojio prema ponašanju svoga oca.<ref>{{Citiranje novina\|publisher=New York Times\|accessdate=17-08-2012\|url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0828.html\|date=20. studeni 1910.\|title=''Obituary - Tolstoy Is Dead; Long Fight Over''}}</ref>

	Tolstoj je u romanu Napoleona prikazao poput neučinkovitog egomana, cara Aleksandra I. poput ispraznog demagoga kojeg jedino brine kako će povjesničari pisati o njemu a Kutuzova poput strpljivog i mudrog starca koji razumije ograničenja ljudske volje i planiranja. Posebno je zanimljivo što su ratne scene prikazane kao čisti kaos jer generali misle da mogu predvidjeti tijek djelovanja bitke, ali su one rezultat milijuna različitih prilika. Time se rat uzima kao simbol za život, gdje nijedan model ne može obuhvatiti beskrajne složenosti ljudskog ponašanja.<ref name="britannica">[[#Britannica\|Britannica - ''Rat i mir'']]</ref> Smrt Andreja Bolkonskog smatra se jednom od najdojmljivijih u ruskoj književnosti. Pjer pak na kraju otkriva ''tolstojevsku istinu'' - da se mudrost ne nalazi u sustavima, nego u običnim procesima svakodnevnog života. <ref name="britannica"/>		Tolstoj je u romanu Napoleona prikazao poput neučinkovitog egomana, cara Aleksandra I. poput ispraznog demagoga kojeg jedino brine kako će povjesničari pisati o njemu a Kutuzova poput strpljivog i mudrog starca koji razumije ograničenja ljudske volje i planiranja. Posebno je zanimljivo što su ratne scene prikazane kao čisti kaos jer generali misle da mogu predvidjeti tijek djelovanja bitke, ali su one rezultat milijuna različitih prilika. Time se rat uzima kao simbol za život, gdje nijedan model ne može obuhvatiti beskrajne složenosti ljudskog ponašanja.<ref name="britannica">[[#Britannica\|Britannica - ''Rat i mir'']]</ref> Smrt Andreja Bolkonskog smatra se jednom od najdojmljivijih u ruskoj književnosti. Pjer pak na kraju otkriva ''tolstojevsku istinu'' - da se mudrost ne nalazi u sustavima, nego u običnim procesima svakodnevnog života. <ref name="britannica"/>