WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T06:42:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Kuehlregal USA.jpg|mini|desno|300px|[[Tržište|Tržišni]] rashladni stroj.]]

[[datoteka:BIB - Kältemaschine.jpg|mini|desno|300px|Parni rashladni strojevi koji je napravio [[Carl von Linde|C. von Linde]] koristeći [[amonijak]] kao radnu tvar (oko 1870.).]]

[[datoteka:AppareilCarré.jpg|mini|desno|300px|Stroj za stvaranje leda koji je napravio Ferdinand Carré oko 1862.]]

[[datoteka:Peltierelement 16x16.jpg|mini|desno|300px|[[Termoelektrični generator]] ili [[Termoelektricitet|Peltierov element]].]]

[[datoteka:Food into a refrigerator - 20111002.jpg|mini|desno|300px|Moderni kućni [[hladnjak]].]]

'''Rashladni stroj''' je [[uređaj]] kojim se postiže [[hlađenje]] nekoga [[prostor]]a, [[Roba|robe]] ili [[objekt|predmeta]]. Kod današnjih se rashladnih strojeva i uređaja, kao kod [[dizalice topline]] ([[toplinske pumpe]]), [[toplina]] prenosi s tijela ili sredstva niže temperature na tijelo ili sredstvo više [[temperatura|temperature]], za što je potrebna [[energija]]. Osim u različitim industrijskim pogonima (industrijske [[hladnjača|hladnjače]], uređaji za smrzavanje namirnica), kao i drugim tehnološkim postrojenjima i [[naprava]]ma, rashladni strojevi i uređaji imaju važnu ulogu i u svakodnevnom životu. Uz kućanske [[hladnjak]]e i zamrzivače, sve se više primjenjuju i za hlađenje i [[klimatizacija|klimatizaciju]] životnih prostora, pa se procjenjuje da u svjetskim potrošnji energije rashladni sustavi sudjeluju u udjelu od približno 20%. <ref> '''rashladni stroj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51852] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Povijest ==
Nastojanja da se nešto hladi sežu u daleku prošlost. Skupljanje [[snijeg]]a i [[led]]a tijekom zime i njihovo čuvanje u [[pećina]]ma poznato je od davnine. U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] [[voda]] se hladila u [[Poroznost|poroznim]] [[Glina (tlo)|glinenim]] ćupovima, koji su se polijevali vodom i hladili [[lepeza]]ma. Poslije je primijećeno da se [[voda]] može ohladiti ako se u njoj otopi neka [[Soli|sol]], pa postoje potvrde o upotrebi [[Salitra|salitre]] za hlađenje vode iz 16. i 17. stoljeća, dok je početkom prvih znanstvenih razmišljanja o hlađenju, miješanjem [[snijeg]]a i [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], bila postignuta temperatura od –40 °C. Otada se stalno istražuju različiti procesi hlađenja, pa su prvi upotrebljivi industrijski rashladni strojevi bili izrađeni sredinom 19. stoljeća. Isprva su to bili plinski, a potom i parni kompresijski rashladni strojevi. Nešto poslije pojavili su se apsorpcijski rashladni uređaji, koji, kao i kompresijski, rade na temelju pojave hlađenja nekoga medija kada mu se smanji (priguši) [[tlak]] ili kada [[Isparavanje|ispari]] iz [[Tekućine|tekućeg]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Naposljetku su razvijeni i uređaji što se zasnivaju na drukčijem, Peltierovu učinku.

=== Plinski rashladni uređaj ===
'''Plinski rashladni uređaj''' sastojao se od [[kompresor]]a kojim se uz utrošak energije tlačio [[zrak]], pri čem bi mu porasla [[temperatura]]. Nakon toga zrak se hladio u [[Izmjenjivač topline|izmjenjivaču toplin]]e na temperaturu okoline, dok bi mu tlak ostajao povišen. Odvođenjem u [[Ekspanzija|ekspander]], u kojem bi mu se tlak snizio na prvotni, zrak bi se ohladio, sada na temperaturu nižu od prvotne (okolne), te je takav mogao poslužiti za hlađenje. Takvi uređaji s plinom kao radnim sredstvom slabo su učinkoviti jer plin ima malen [[toplinski kapacitet]], a [[Prijenos topline|izmjena topline]] radnoga sredstva obavlja se uz promjenu temperature, što zahtijeva veće omjere tlakova pri [[Kompresija|komprimiranju]] i [[ekspanzija|ekspanziji]], a time i veći utrošak [[energija|energije]].

=== Parni rashladni strojevi ===
'''Parni rashladni strojevi''' danas su zamijenili plinske, rade prema sličnomu načelu, ali kao radnu tvar (medij) koriste [[para|paru]]. Izmjena topline događa se pri konstantnoj temperaturi uz promjenu agregatnoga stanja, što je znatno učinkovitije, a i omjeri su tlakova manji. Prve takve komercijalne strojeve konstruirao je [[Carl von Linde|C. von Linde]] koristeći [[amonijak]] kao radnu tvar. Zasićena para komprimira se u [[kompresor]]u i nakon toga, odvođenjem topline okolini, kondenzira u [[Parni kondenzator|kondenzatoru]]. Potom se tako ukapljena radna tvar prigušuje na nizak tlak s pomoću prigušnoga [[ventil]]a, kapilare ili slično, pri čem dijelom isparava, a zbog toga joj temperatura pada. Hladna radna tvar odvodi se u isparivač uređaja, gdje preuzima toplinu od hlađene robe ili prostorije te isparava do stanja suhe ili malo pregrijane pare i odlazi na ponovnu kompresiju. Radna tvar parnih rashladnih strojeva i danas je često amonijak, ali se koriste druge, obično organske tvari pod komercijalnim nazivom [[freon]]i, od kojih neki imaju štetan učinak na ozonski omotač, pa se zbog toga danas zamjenjuju novim tvarima, s manje štetnim učinkom na [[okoliš]]. Rashladni strojevi malog i srednjeg učinka koriste raznovrsne stapne kompresore, dok se za strojeve najvećih kapaciteta upotrebljavaju turbokompresori. Mehanički kompresor može se također zamijeniti mlaznim ([[ejektor]]).

=== Apsorpcijski rashladni uređaj ===
'''Apsorpcijski rashladni uređaj''' zasniva se na sličnom načinu kao i parni, te na svojstvu dvojne smjese (na primjer [[amonijak]]a i vode) tako da topla kapljevina višega [[vrelište|vrelišta]] ([[voda]]) može apsorbirati paru niže temperature (amonijak). Kod takva je uređaja [[mehanički rad]], koji se kod plinskog i parnoga stroja troši za pogon kompresora, zamijenjen energijom potrebnom za zagrijavanje radne tvari. To je kod malih kućanskih hladnjaka obično plinski [[plamenik]], a kod velikih industrijskih apsorpcijskih rashladnih sustava [[vodena para]]. Najprije se zagrijavanjem iz smjese istjeruje amonijak, koji se kondenzira u kondenzatoru predajući toplinu okolini. Tada se amonijak prigušuje na niži tlak, pri čem dijelom isparava i hladi se, te se odvodi u isparivač, gdje preuzima toplinu od hlađene robe te pritom potpuno isparava. Osiromašena tekuća radna tvar (pretežno voda) prigušuje se i odvodi u apsorber, gdje se ponovno miješa s parama amonijaka, pri čem se zagrijava, pa se apsorber mora hladiti zrakom ili vodom iz okoline. Zasićena smjesa vraća se pumpom natrag na ponovno zagrijavanje.

=== Rashladni uređaji zasnovani na Peltierovu učinku ===
Rashladni uređaji zasnovani na Peltierovu učinku rade koristeći pojavu razlike u temperaturi na spojevima dvaju električnih vodiča od različita materijala, kroz koje teče [[Istosmjerna struja|istosmjerna električna struja]] ([[Jean Charles Athanase Peltier]]). Ti se uređaji najčešće koriste za hlađenje izletničkih električnih hladnjaka, mikroelektroničkih sklopova u [[računalo|računalima]] i slično.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Termodinamika]]
[[Kategorija:Energetika]]

Rashladni stroj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica