WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-11T00:46:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
'''Rapsodija''' je jednostavačna glazbena vrsta koja je epizodne ali ujedno integrirane strukture, slobodnog toka, sa nizom vrlo kontrastnih raspoloženja, boja i tonaliteta. Dojam spontane inspiracije i smisao za improvizaciju čine rapsodiju slobodnijom u obliku nego varijacije.

[[Riječ]] "rapsodija" dolazi od [[Grčki jezik|grčke riječi]] ''rhapsōdos'', što znači ''recitator epske poezije'', a u Europi se počela koristiti u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kao oznaka za literarne forme; ne samo epske pjesme, već i za zbirke raznovrsnih tekstova, a kasnije kao naziv za bilo kakav ekstravagantan izraz sentimenta ili osjećaja. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] književne rapsodije prvi put postaju vezane uz glazbu, kao kod Christiana Friedricha Daniela Schubarta u djelu ''Musicalische Rhapsodien'' (1786.) - zbirci klavirskih komada i pjesama uz klavirsku pratnju.

Prve solo klavirske skladbe s nazivom rapsodija bile su Petnaest rapsodija [[Václav Jan Tomašek|Václava Jana Tomašeka]], od kojih se prva pojavila [[1810.]] godine. Iako se vokalni primjeri mogu naći čak i do Brahmsove ''Alto Rhapsody'', op.53 (1869.), u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] rapsodija postaje prvenstveno instrumentalni oblik, prvo za klavir, a zatim u drugoj polovini stoljeća, pod rapsodijom se podrazumijeva i velika nacionalna orkestralna skladba epskih razmjera – trend koji je pokrenuo Franz Liszt. Interes za ciganski stil sviranja violine koji se javlja sredinom 19. stoljeća doveo je do niza važnih djela skladanih u tom stilu ([[Franz Liszt]], [[Antonín Dvorak]], [[George Enescu]], [[Erno Dohnányi]], [[Béla Bartók]]), a početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] britanski skladatelji pod utjecajem tradicionalnih pjesama pišu niz primjera: Ralph Vaughan Williams - 3 ''Norfolk rapsodije'', [[George Butterworth]] - ''A Shropshire Lad'', [[Frederick Delius]] - ''Brigg Fair'' (kojemu je podnaslov ''An English Rhapsody'')

Neki poznati primjeri rapsodija:
* [[Hugo Alfvén]], Švedska Rapsodija br. 1 (Midsommarvaka), za orkestar
* Béla Bartók, Rhapsodija br. 1 i Rapsodija br. 2 za violinu i glasovir (također prerađena za orkestar)
* [[Johannes Brahms]], Dvije rapsodije, op. 79, i Rapsodija u E - duru, op. 119 br.4, za solo klavir
* [[Emmanuel Chabrier]], España, rapsodija za orkestar
* [[Claude Debussy]], Première rhapsodie za klarinet i glasovir
* Claude Debussy, Rapsodija za alt saksofon i orkestar
* Ernő Dohnányi, Četiri rapsodije, op. 11, za solo klavir
* George Enescu, Rumunjske rapsodije br. 1 i 2, za orkestar
* [[Edward German]], Velška Rapsodija, za orkestar
* [[George Gershwin]], Rapsodija u plavom, Druga rapsodija, za glasovir i orkestar
* [[Franz Liszt]], Mađarske rapsodije, za solo klavir
* [[David Popper]], Mađarska Rapsodija
* [[Pancho Vladigerov]], Bugarska Rapsodija "Vardar"
* [[Sergej Rahmanjinov]], Rapsodije na Paganinijevu temu, op. 43, za glasovir i orkestar
* [[Maurice Ravel]], Rapsodie espagnole, za orkestar
* [[Ralph Vaughan Williams]], Norfolk Rhapsody br. 1, za orkestar

Godine 1975. britanski rock sastav [[Queen]] izdao je grandiozni hit "Bohemian Rhapsody", bombastičnu i podrugljivu rock pjesmu koja je u obliku četverostavačne suite, ali u izvedbi rock instrumentacije. Iako ju je skladatelj, pjevač [[Freddie Mercury]] opisao kao "lažnu operu", ona je također bila karakteristična kao "svojevrsna 7- minuta rock kantata ili 'megapjesma') u tri različita stavka" (Taruskin 2009., 328.). Bohemian Rhapsody postala je jedan od najprodavanijih britanskih singlova svih vremena.

[[Kategorija: Klasična glazba]]

Rapsodija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica