<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ramanova_spektroskopija</id>
	<title>Ramanova spektroskopija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ramanova_spektroskopija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ramanova_spektroskopija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T08:43:29Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ramanova_spektroskopija&amp;diff=654295&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ramanova_spektroskopija&amp;diff=654295&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-05T04:01:12Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 5. ožujak 2026. u 04:01&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l20&quot;&gt;Redak 20:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 20:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{commons|Category:Raman spectroscopy}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Spektroskopija]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Kategorija:Spektroskopija]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ramanova_spektroskopija&amp;diff=338460&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ramanova_spektroskopija&amp;diff=338460&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T22:51:04Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ramanova spektroskopija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Ramanova spektroskopija 1.png|mini|desno|300px|Skica jedne moguće disperzivne Ramanove spektroskopije.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:1928 Benzene Raman Spectrum.png|mini|desno|300px|[[Spektar (fizika)|Spektar]] [[benzen]]a koji su vrlo rano objavili [[Čandrasekara Venkata Raman|Raman]] i Krishnan.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ramanova spektroskopija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (po indijskom [[fizičar]]u [[Čandrasekara Venkata Raman|Č. V. Ramanu]]) je [[tehnika]] ispitivanja [[energijsko stanje|energetskih stanja]] [[molekula]] u [[otopina]]ma i energije veza u [[kristal]]ima, temeljena na [[Ramanov učinak|Ramanovu efektu]]. Standardni se [[uređaj]] sastoji od izvora [[svjetlost]]i ([[laser]]), ćelije za uzorak ili držača uzorka, selektora valnih duljina (najčešće [[optička rešetka]]), [[detektor]]a i sustava za obradu [[signal]]a. Laser ima veliku gustoću energije uz malu širinu (monokromatske) linije, što omogućuje precizan rad, s obzirom na to da je udjel [[Koherencija|nekoherentnoga]] [[Raspršenje|raspršenoga zračenja]], na kojem se temelji [[Ramanov učinak]], u ukupno raspršenom zračenju vrlo malen (manji od 1%). Za razliku od linija pri drugim spektrometrijskim tehnikama, linije toga raspršenoga zračenja osim dviju osnovnih svojstava ([[frekvencija]] i [[jakost]]) posjeduju i treću: stupanj (valne) [[polarizacija|polarizacije]] ili faktor (valne) depolarizacije (omjer jakosti dane spektralne linije za dvije različite polarizacije izlazne [[svjetlost]]i), pa je moguće ispitivanje simetrije [[Molekularne vibracije|molekularnih vibracija]] (i [[Rotacijska spektroskopija|rotacija]]), odnosno usmjerenosti [[Kemijska veza|kemijskih veza]] u [[kristal]]ima. Moderni laserski izvori također omogućuju ispitivanje mikrouzoraka, pa se Ramanova spektroskopija može koristiti i za analizu površine, tankih slojeva, prahova, svih vrsta [[otopina]] i [[plin]]ova. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ramanova spektroskopija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51728] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ramanov učinak ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Ramanov učinak}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Diskretan|Diskretne]] [[energija|energije]] [[molekula]] možemo studirati i Ramanovim učinkom. Ramanov učinak je prorekla [[Kvantna mehanika|kvantna teorija]], on je neminovna posljedica osnovnih načela kvantne teorije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kroz [[plin]] ili [[tekućine|tekućinu]] možemo pustiti određene [[valna duljina|valne duljine]]. Na molekulama plina takva se monokromatska svjetlost raspršuje. [[Raspršenje]] svjetlosti je razumljivo po klasičnoj [[valna teorija|valnoj teoriji]]. Molekule predstavljaju male [[ogib]]ne centre koji raspršuju [[Valne fronte|valnu frontu]] [[svjetlost]]i. Prilikom raspršenja na takvim ogibnim centrima, naravno, ne mijenja se valna duljina svjetlosti. Po klasičnoj teoriji dobili bismo raspršenu svjetlost s istom valnom duljinom kakva je valna duljina prvobitne svjetlosti. Djelomično se to zaista i opaža. Kvantna teorija pridodaje tom monokromatskom raspršenju svjetlosti još druge mogućnosti. Po [[Korpuskularna teorija|čestičnoj (korpuskularnoj) teoriji]] svjetlosti možemo svjetlost shvatiti kao roj [[čestica]] (korpuskula). Prilikom [[sraz]]ova s molekulama [[kvant]]i svjetlosti ([[foton]]i) mogu promijeniti svoju energiju i [[impuls sile]]. Promjena impulsa kvanta svjetlosti očito se očituje u promjeni smjera raspršene zrake. No kvant se ne mora uvijek odbiti od molekule kao od tvrde stijene. On može pri udaru prevesti molekulu u koje [[Elektronska konfiguracija|više energetsko stanje]]. Srazom kvanta pogođena molekula može prijeći iz [[rotacija|rotacije]] (vrtnje) s [[Kvantni brojevi|kvantnim brojem]] &amp;#039;&amp;#039;l&amp;#039;&amp;#039; u [[Rotacijska spektroskopija|rotaciju]] s kvantnim brojem &amp;#039;&amp;#039;l&amp;#039;&amp;#039; + 1. Pri takvim srazovima umanjuje se energija kvanta svjetlosti za energiju potrebnu za skok molekule u koje više [[Paulijev princip isključenja|energetsko stanje]]. Prema tome, [[frekvencija]] takve raspršene svjetlosti umanjuje se upravo za frekvenciju jedne od spektralnih linija, koje inače molekula [[Emisijski spektar|emitira]]. Pri srazu molekula može isto tako prenijeti nešto od svoje unutarnje energije na kvant svjetlosti. Srazom s molekulom kvant svjetlosti može umanjivati ili povećavati svoju energiju za razliku (diferenciju) između dvaju energetskih nivoa molekula. S povećanjem ili umanjenjem energije mijenja se frekvencija kvanta svjetlosti upravo za frekvenciju emitiranih ili [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorbiranih linija]] molekula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1928. uspjelo je Ramanu, a nezavisno i Grigoriju Samuiloviču Landsbergu i [[Leonid Isaakovič Mandeljštam|L. I. Mandeljštamu]] da utvrdi te pojave. Molekule su gušće nagomilane u tekućinama nego u plinovima, pa je zato raspršenje svjetlosti u tekućinama jače nego u plinovima. Pažljivim promatranjem Raman je utvrdio da se pored frekvencije primarne svjetlosti pojavljuje nalijevo i nadesno niz novih spektralnih linija. Broj novih linija vrlo je velik. Što uzimamo točniji i osjetljiviji [[spektroskop]], to nailazimo na veći broj linija. Pomak frekvencije prema većim ili manjim točno se slaže s frekvencijama koje inače mogu emitirati ili apsorbirati molekule. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojava novih linija u spektru raspršene svjetlosti odrazuje vjerno energije molekula. U Ramanovom učinku lijepo se opažaju [[Spektroskopska vrpca|vrpce molekularnih spektara]]. Prolazom monokromatske svjetlosti kroz plin i tekućine nastaje iz jedne spektralne linije čitava vrpca, a ta se vrpca svojim linijama gomila oko prvobitne vidljive linije. Ramanov učinak ima važnu primjenu u [[kemija|kemiji]] za ispitivanje strukture molekule. &amp;lt;ref&amp;gt; [[Ivan Supek]]: &amp;quot;Nova fizika&amp;quot;, Školska knjiga Zagreb, 1966.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commons|Category:Raman spectroscopy}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Spektroskopija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>