Rama - Povijest promjena

Suradnik10: /* Geologija */

2025-12-04T01:18:16Z

Geologija

←Starija inačica		Inačica od 4. prosinac 2025. u 01:18
Redak 27:		Redak 27:

	== Geologija ==		== Geologija ==
	Na jugoistoku Rame u širem području naselja Hudutskoga, Tošćanice i Grevića tragovi su sraza oceana, kontinenta i jezera koji se zbio tijekom donjega i srednjega trijasa. Dogodila se je subdukcija litosfernih ploča – oceanske Tethys i euroazijske ploče te potom subdukcija – kolizija jadransko-apulijske (dio afričke kontinentske ploče) pod euroazijsku kontinentsku litosfernu ploču. Time je počela alpinska orogeneza i nastanak ramskog Dinarida (geoloških struktura i reljefa) koji traje i u današnjici. U srednjem trijacu u Tethysu su se zbivali geološki procesi koji su rezultirali nastankom polifaznog submarinskog vulkana (iz oceana Tethys – nazvan i vulkan Tethys). Tragovi aktivnosti tog vulkana su vidljivi ovdje. Postupno su oceanska ploča i vulkan Tethys subduirali pod euroazijsku ploču. U tom su se procesu iskristalizirale magmatske efuzivne ( mjestimice i intruzivne i žične) stijene. Na koncu je potpuno zatvoren ocean Tethys kolizijom afričke i euroazijske ploče, od čega je danas od cijelog oceana ostalo Sredozemno more. U mezozoiku i kenozoikuk su orogenezom i neotektonskim pokretima nastajala ovdašnja sredogorja i planine, prije svih Bokševica. Potkraj oligocena tektonskim pokretima ekstenzije oblikuje se Jablaničko-konjička tektonska kotlina. U miocenu nastaje slatkovodno miocensko jezero čiji su tragovi vidljivi i danas. Neotektonskim pokretima u pliocenu i pleistocenu ramski se je dio miocenskih (jezerskih) naslaga izdigao i smjestio na današnje mjesto i visinu.<ref>Miro Pavličević: [https://ramski-vjesnik.ba/clanak/jugoistok-rame-mjesto-susreta-oceana-kontinenta-i-jezera/110196/ ''Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera '']. Ramski vjesnik. 22. listopada 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>		Na jugoistoku Rame u širem području naselja Hudutskoga, Tošćanice i Grevića tragovi su sraza oceana, kontinenta i jezera koji se zbio tijekom donjega i srednjega trijasa. Dogodila se je subdukcija litosfernih ploča – oceanske Tethys i euroazijske ploče te potom subdukcija – kolizija jadransko-apulijske (dio afričke kontinentske ploče) pod euroazijsku kontinentsku litosfernu ploču. Time je počela alpinska orogeneza i nastanak ramskog Dinarida (geoloških struktura i reljefa) koji traje i u današnjici. U srednjem trijacu u Tethysu su se zbivali geološki procesi koji su rezultirali nastankom polifaznog submarinskog vulkana (iz oceana [[Tethys (ocean)\|Tethysa]] – nazvan i vulkan Tethys). Tragovi aktivnosti tog vulkana su vidljivi ovdje. Postupno su oceanska ploča i vulkan Tethys subduirali pod euroazijsku ploču. U tom su se procesu iskristalizirale magmatske efuzivne ( mjestimice i intruzivne i žične) stijene. Na koncu je potpuno zatvoren ocean Tethys kolizijom afričke i euroazijske ploče, od čega je danas od cijelog oceana ostalo Sredozemno more. U mezozoiku i kenozoikuk su orogenezom i neotektonskim pokretima nastajala ovdašnja sredogorja i planine, prije svih [[Bokševica]]. Potkraj oligocena tektonskim pokretima ekstenzije oblikuje se [[Jablaničko-konjička tektonska kotlina]]. U miocenu nastaje slatkovodno miocensko jezero čiji su tragovi vidljivi i danas. Neotektonskim pokretima u pliocenu i pleistocenu ramski se je dio miocenskih (jezerskih) naslaga izdigao i smjestio na današnje mjesto i visinu.<ref>Miro Pavličević: [https://ramski-vjesnik.ba/clanak/jugoistok-rame-mjesto-susreta-oceana-kontinenta-i-jezera/110196/ ''Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera '']. Ramski vjesnik. 22. listopada 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 01:17, 4. prosinac 2025.

2025-12-04T01:17:20Z

←Starija inačica		Inačica od 4. prosinac 2025. u 01:17
Redak 25:		Redak 25:
	U srednjem vijeku područje Rame bilo je jako značajno. Rama je jedna od značajnijih pritoka [[Neretva\|Neretve]]. U nju se ulijeva nekoliko kilometara prije [[Jablanica\|Jablanice]].		U srednjem vijeku područje Rame bilo je jako značajno. Rama je jedna od značajnijih pritoka [[Neretva\|Neretve]]. U nju se ulijeva nekoliko kilometara prije [[Jablanica\|Jablanice]].
	U središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca, nalaze se ostatci trijaskog polifaznog submarinskog vulkana [[Tethys (vulkan)\|Tethysa]].<ref>[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] RP: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref>		U središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca, nalaze se ostatci trijaskog polifaznog submarinskog vulkana [[Tethys (vulkan)\|Tethysa]].<ref>[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] RP: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref>

			== Geologija ==
			Na jugoistoku Rame u širem području naselja Hudutskoga, Tošćanice i Grevića tragovi su sraza oceana, kontinenta i jezera koji se zbio tijekom donjega i srednjega trijasa. Dogodila se je subdukcija litosfernih ploča – oceanske Tethys i euroazijske ploče te potom subdukcija – kolizija jadransko-apulijske (dio afričke kontinentske ploče) pod euroazijsku kontinentsku litosfernu ploču. Time je počela alpinska orogeneza i nastanak ramskog Dinarida (geoloških struktura i reljefa) koji traje i u današnjici. U srednjem trijacu u Tethysu su se zbivali geološki procesi koji su rezultirali nastankom polifaznog submarinskog vulkana (iz oceana Tethys – nazvan i vulkan Tethys). Tragovi aktivnosti tog vulkana su vidljivi ovdje. Postupno su oceanska ploča i vulkan Tethys subduirali pod euroazijsku ploču. U tom su se procesu iskristalizirale magmatske efuzivne ( mjestimice i intruzivne i žične) stijene. Na koncu je potpuno zatvoren ocean Tethys kolizijom afričke i euroazijske ploče, od čega je danas od cijelog oceana ostalo Sredozemno more. U mezozoiku i kenozoikuk su orogenezom i neotektonskim pokretima nastajala ovdašnja sredogorja i planine, prije svih Bokševica. Potkraj oligocena tektonskim pokretima ekstenzije oblikuje se Jablaničko-konjička tektonska kotlina. U miocenu nastaje slatkovodno miocensko jezero čiji su tragovi vidljivi i danas. Neotektonskim pokretima u pliocenu i pleistocenu ramski se je dio miocenskih (jezerskih) naslaga izdigao i smjestio na današnje mjesto i visinu.<ref>Miro Pavličević: [https://ramski-vjesnik.ba/clanak/jugoistok-rame-mjesto-susreta-oceana-kontinenta-i-jezera/110196/ ''Jugoistok Rame – mjesto „susreta“ oceana, kontinenta i jezera '']. Ramski vjesnik. 22. listopada 2018. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T23:02:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Rama
| slika = Rama Valley.jpg
| slika_opis = Dolina rijeke Rame
| Duljina =
| Nadmorska visina izvora =
| Prosječni istjek =
| Površina porječja =
| Izvor = selo [[Varvara (Prozor-Rama, BiH)|Varvara]], općina [[Prozor-Rama]], BiH
| Ušće =
| Tip ušća =
| Pritoke =
| Države kroz koje protječe = [[BiH]]
| Gradovi kroz koje protječe =
| Sliv = [[Jadranski slijev|Jadranski]]
| Ulijeva se u = [[Jablaničko jezero]], tj. [[Neretva|Neretvu]]
| Plovna od - do =
}}
Rijeka '''Rama''', nalazi se u općini [[Prozor-Rama]] u [[Sjeverna Hercegovina|sjevernoj Hercegovini]]. Izvire u selu [[Varvara (Prozor-Rama, BiH)|Varvara]] i desna je pritoka rijeke [[Neretva|Neretve]], te pripada [[Jadranski slijev|Jadranskom slijevu]]. Cijela rijeka je potopljena umjetnim [[Ramsko jezero|Ramskim jezerom]], u gornjem toku, i [[Jablaničko jezero|Jablaničkim jezerom]], u donjem toku. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je potopilo dobar dio rijeke. Rama teče prema jugoistoku i na tom putu prima pritoke: Baden, Crimu, Dušicu, [[Gračanica (pritoka Rame)|Gračanicu]] i [[Volujak (rijeka)|Volujak]]. Izgradnja Ramskog jezera skratila je gornji tok Rame, dok je donji tok značajno skratilo [[Jablaničko jezero]]. Nekad su se u Ramu ulijevali i Tršćanski potok i Klekovica, dok danas nisu. Rama je jako skraćena izgradnjom jezera, a prije je imala 33 km dug riječni tok.
Kroz Ramsku kotlinu tekla je širokim plitkim koritom sa malim padom, a nakon 10 km ulazila je u uski kanjon s visokim padom.
Devet kilometara prije svog ušca ulazi u hidroakumulaciju [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]]. Visinski pad od izvora do ušca iznosi 376 metara. Korito rijeke Rame je pjeskovito. Izgradnjom brane 1968. godine, dolina Rame je ujezerena do sela [[Mluša]].
Od brane do [[Marina pećina|Marine pećine]] u duzini od 9 km, dokle dopire voda Jablaničkog jezera, šljunkovitim koritom Rame i danas teče voda.
[[Temperatura]] vode rijeke Rame je od 4,5 °C u zimskom razdoblju do 13,9 °C tijekom mjeseca svibnja, s visokom koncentracijom [[kisik]]a što je od posebnog značaja za život potočne pastrmke. Prema svim fizikalno-kemijskim pokazateljima, voda rijeke Rame je tipična [[Salmonidae|salmonidna]] voda.<ref>[http://www.bistrobih.ba/nova/rijeka-rama/ Rijeka Rama]</ref>
U srednjem vijeku područje Rame bilo je jako značajno. Rama je jedna od značajnijih pritoka [[Neretva|Neretve]]. U nju se ulijeva nekoliko kilometara prije [[Jablanica|Jablanice]].
U središtu Rame, u masivu sredogorja Krstaca, nalaze se ostatci trijaskog polifaznog submarinskog vulkana [[Tethys (vulkan)|Tethysa]].<ref>[http://www.rportal.eu/index.php/georama/item/134-trijarski-vulkan-tethys-dragulj-u-sredistu-rame Rportal] RP: ''Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame '', 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Porječje Neretve]]
[[Kategorija:Prozor-Rama]]