WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T04:35:14Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 04:35
Redak 201:		Redak 201:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Breast cancer}}~~
	*[http://www.mcs.hr/senologija/hsd_rakdojke.asp Hrvatsko senološko društvo]		*[http://www.mcs.hr/senologija/hsd_rakdojke.asp Hrvatsko senološko društvo]
	*[http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13572 Hrvatski časopis za javno zdravstvo: Rak dojke u Hrvatskoj – kako stojimo i što očekujemo?]		*[http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13572 Hrvatski časopis za javno zdravstvo: Rak dojke u Hrvatskoj – kako stojimo i što očekujemo?]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T22:52:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir bolest
| latinski = Carcinoma mammae
| kod-1 = C50
| naziv-1 = Zloćudna novotvorina dojke
| kod-2 = C50.0
| naziv-2 = Bradavica i areola
| kod-3 = C50.1
| naziv-3 = Središnji dio dojke
| kod-4 = C50.2
| naziv-4 = Gornji unutrašnji četverokut dojke
| kod-5 = C50.3
| naziv-5 = Donji unutrašnji četverokut dojke
| kod-6 = C50.4
| naziv-6 = Gornji vanjski četverokut dojke
| kod-7 = C50.5
| naziv-7 = Donji vanjski četverokut dojke
| kod-8 = C50.6
| naziv-8 = Aksilarni dio dojke
| kod-9 = C50.8
| naziv-9 = Preklapajuća lezija dojke
| kod-10 = C50.9
| naziv-10 = Dojka, neodređeno
}}
[[Datoteka:Pink ribbon.svg|mini|150px|Ružičasta vrpca – simbol solidarnosti, svjesnosti i podrške ženama oboljelim od raka dojke]]
'''Rak dojke''' je najčešći zloćudni [[tumor]] u [[žena]] u [[svijet]]u i cjelini, koji nastaje kad normalne žljezdane [[stanica|stanice]] [[Dojka|dojke]] promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo [[tkivo]]. Broj oboljelih žena raste s dobi i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je vodeći uzrok [[smrt]]i zbog [[rak (bolest)|rak]]a. Prema podatcima Registra za rak Hrvatske ([[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]]), godišnje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 žena. Rak dojke je i najčešći uzrok smrti od raka žena u Hrvatskoj, godišnje umire preko 800 žena. Očekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih u Hrvatskoj. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, ali mogu i žene mlađe dobi. Zemlje koje su rano počele s organiziranim programima ranog otkrivanja ([[palpacija]] i [[mamografija]]) već imaju prisutan pad smrtnosti.
U Hrvatskoj je [[18. listopada]] [[2006.]] počela provedba nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve žene u dobi 50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25 %. Od raka dojke mogu oboljeti i [[Muškarac|muškarci]], ali je rak dojke stotinu puta češći kod žena, nego u muškaraca.<ref>http://rakdojke.kbsplit.hr/rakdojke.htm</ref><br />
Od ukupnog broja pregleda dojki u 2011. godini zabilježeno je 10,6 % onih s patološkim nalazom što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu (5,4 %).<ref>http://www.hzjz.hr/publikacije/hzs_ljetopis/uvod.htm (pristupljeno 10. svibnja 2013.)</ref>
[[Datoteka:Brust.png|mini|250px|Učestalost raka dojke prema kvadrantima (desna dojka)]]
Dojka se sastoji od žljezdanog i potpornog tkiva. Žljezdano tkivo čine mliječne žlijezde i mliječni kanali, a potporno čine masno i vezivno tkivo. Najveći broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima [[žlijezda|žljezdanog]] [[tkivo|tkiva]] usmjerenim prema [[aksila|aksili]] (pazušnoj jami).
Zloćudni tumori dojke najčešće su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz [[epitel]]a kanalića (90 %) ili epitela režnjića (10 %), a oba se dijele na one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajući ''[[in situ]]'') i na one koji su se probili (infiltrirajući).

== Histološka klasifikacija ==
[[neinvanzivan|Neinvanzivni]] oblici raka dojke
* neinfiltrirajući duktalni ''Carcinoma in situ''
* neinfiltrirajući lobularni ''Carcinoma in situ''
* neinfiltrirajući papilarni

[[invazivan|Invazivni]] oblici raka dojke
* infiltrirajući duktalni karcinom
* infiltrirajući lobularni karcinom
* medularni karcinom
* mucinozni karcinom
* Pagetova bolest
* tubularni karcinom
* adenoidno - cistični karcinom
* papilarni karcinom
* sekretorni karcinom
* apokrini karcinom
* miješani oblici karcinoma

== Uzroci i rizici ==
[[Etiologija]] raka dojke nije poznata. Jedan od glavnih čimbenika rizika je nasljednost, a dva [[gen]]a odgovorna za nasljedni rak dojke (otkriveni [[1994.]] i [[1995.]] g.) nazvani su ''Breast Cancer 1'' i ''Breast Cancer 2'', odnosno [[BRCA-1]] i [[BRCA-2]]. Ženama koje naslijede poremećaj prijeti velika opasnost da obole, prema nekim stručnjacima i do 80 %. [[Mutacija|Mutacije]] BRCA-1 ujedno povećavaju i rizik od [[rak jajnika|raka jajnika]]. Kod više od polovice žena bolest se pojavi do pedesete godine, a kod nekih čak u tridesetima. Gene može prenijeti bilo koji roditelj i vjerojatnost da ih djeca naslijede je 50:50. U rizičnoj su skupini
* žene u čijim je obiteljima bilo raka dojke (majka, sestra),
* nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine
* žene s produženom menstrualnom aktivnošću (kojima je [[menstruacija]] nastupila prije 12. godine i koje imaju menstruaciju trideset i više godina)
* žene kojima je, zbog karcinoma, već operirana dojka imaju 4 do 5 puta veći rizik od razvoja karcinoma u drugoj dojci
* žene s [[benigni]]m [[proliferacija|proliferativnim]] bolestima dojke
* žene koje su imale udarac u dojku (tjelesna [[trauma]])
U čimbenike rizika spadaju i oni na koje možemo djelomično sami utjecati poput višeg društveno-ekonomskog statusa, učestali stresovi, prekomjerna tjelesna težina, prehrana s mnogo [[masnoće|masnoća]] i [[proteini|proteina]], [[alkoholizam]] (već samo svakodnevno pijenje pola čaše vina povećava rizik od oboljevanja za 6 %), [[pušenje]], [[ionizirajuće zračenje]] (posebice u [[pubertet]]u), utjecaj okoliša.

== Simptomi ==
[[Datoteka:En_Breast_cancer_illustrations.png|mini|200px|Simptomi raka dojke]]
Rak dojke je u početnom stadiju obično bezbolan i asimptomatičan. Osobitu pažnju treba obratiti na
* pojavu kvržice (čvora), a koja ne boli, čvrsta je do tvrda, nije pomična i ima nepravilne rubove (koju više od 80 % [[pacijent]]ica otkrije samopregledom)
* otvrdnuća ili tvrda mjesta na dojci
* novonastale promjene u veličini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj)
* novonastalo raznoliko ponašanje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu povezani s početkom mjesečnice)
* zadebljanje ili izbočenje jedne dojke
* iznenada nastalo crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, ili [[koža]] plavičaste boje
* uvlačenje kože ili izgled narančine kore (zadebljana koža s uvučenim mjestima)
* promjene na koži [[bradavica|bradavice]]
* iscjedak iz bradavice i to vodenasti, gnojni ili sukrvavi, jantarnožuti, svjetlocrveni i smeđecrveni (u 3-5 % slučajeva radi se o raku u izvodnim kanalima)
* svrbež i pečenje uz [[ekcem]]atozne promjene na koži u okolini bradavice
* [[malaksalost]] nepoznatog uzroka
* neobjašnjive bolove u [[kost]]ima
Da bi rak narastao do kvržice čiji je promjer 1 [[cm]] treba mu šest godina, a takav se smatra izlječivim, jer u 99 % slučajeva nema [[metastaza]] (nije se proširio u ostale dijelove tijela).

== Dijagnostičke metode ==
=== Samopregled dojki ===
[[Datoteka:Breast self-exam NCI visuals online.jpg|mini|300px|Ilustracije samopregleda dojki]]
Nakon 25. godine života sve bi žene jednom mjesečno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjesečnice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.
* Treba stati ispred zrcala, ruke ispružiti niz tijelo, a zatim ih podignuti. Provjeriti da li su dojke simetrične i bez udubljenja ili promjena na koži bradavica.
* Nježno pritisnuti bradavice i provjeriti da li izlazi kakav iscjedak.
* Leći na leđa, ispod lijevog ramena staviti jastuk, a lijevu ruku ispod glave. Ispruženim prstima desne ruke kružnim pokretima opipati unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.
* Lijevu ruku zatim ispružiti uz bok, pa pregledati vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema sredini.
Na isti način pregledati desnu dojku.
Samopregled dojki je dobra navika, ali treba i redovito obavljati stručne preglede, čiju će učestalost odrediti [[liječnik]] specijalist.

[[Datoteka:Mammo breast cancer.jpg|mini|Mamogram dojke]]

=== Klinički pregled i palpacija dojki ===
Najvažnija dijagnostička metoda, koja podrazumijeva uzimanje obiteljske [[anamneza (medicina)|anamneze]] i detaljnu [[palpacija|palpaciju]] obiju dojki i pazušnih jama u različitim položajima od strane iskusnog specijalista.

=== Ultrazvučni pregled ===
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog tkiva. [[Ultrazvuk]]om dojki može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je riječ o [[cista|cisti]] ili tumoru). Ako je potrebno, u slučaju sumnjive kvržice, pomoću vrlo tanke [[igla|igle]] može se učiniti ciljana [[punkcija]] i citološki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno, nije bolna, niti su moguće komplikacije.

=== Mamografija ===
[[Mamografija]] je točna i sigurna [[rendgen]]ološka pretraga (danas se koristi samo pedeseti dio doze zračenja potrebne u početku) kojom se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati. Mamografski pregled u većini slučajeva nije bolan. U mladih žena žljezdano tkivo zauzima gotovo cijelu dojku i mamografska slika je prilično nejasna, stoga je uobičajeno da nema razloga (osim iznimno) snimati dojke žena mlađih od 35 godina. Prvu mamografiju tzv. bazični (inicijalni) [[mamogram]] savjetuje se napraviti ženama između 38. i 40. godine, a zatim ženama starijim od 40 godina jednom godišnje. U žena u dobi od 50-69 godina preporuka je mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine. Mamografija obuhvaća dvije snimke dojke uz maksimalno stlačivanje dojki (pritiskom na dojku kompresijskom pločom), snimku dojke sprijeda te s njezine bočne strane, koje prikazuju njezinu građu i sumnjiva mjesta. Unatoč nezamjenjivosti mamografije u ranom otkrivanju i najmanjih karcinoma, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15-20 % karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. U Hrvatskoj se radi dogovora za mamografiju treba javiti svom izabranom [[liječnik]]u obiteljske medicine ili [[ginekolog]]u.

Kod suspektnih nalaza dijagnostika se proširuje na [[aspiracija|aspiraciju]] i citološku analizu dobivene tekućine, kao i [[biopsija|biopsiju]], te histološki pregled dobivenog tkiva, kao i pregledi radi isključenja [[diseminacija|diseminacije]] bolesti ([[RTG]] pluća, [[UZ]] jetre, RTG [[kralježnica|kralježnice]], [[zdjelica|zdjelice]], kraniogram). Kao pomoćna metoda u dijagnosticiranju raka pomaže i mjerenje [[tumorski markeri|tumorskih markera]]. Tumorski marker ''[[Karcinomski antigen 15-3|CA 15-3]]'' dobro prati širenje karcinoma dojke, ali zbog slabe osjetljivosti ne pomaže u ranom otkrivanju raka dojke. Detaljnije pretrage koje se koriste samo rijetko su [[magnetna rezonancija]] (MR), [[računalna tomografija]] (CT) i [[scintigrafija]].

== Klasifikacija raka dojke ==
Nakon [[obrada|obrade]], a prije [[terapija|terapijskog]] postupka, [[bolest]] je potrebno klasificirati prema [[TNM]] ([[tumor]], [[limfni čvorovi]], [[metastaze]]) sustavu i pacijenticu razvrstati prema stadiju bolesti.

==== Klinička TNM klasifikacija ====
* '''T: primarni [[tumor]]'''
** Tx: primarni tumor ne može se odrediti
** T0: ne može se dokazati primarni tumor
** TiS: [[Carcinoma in situ]], neinvanzivni tumor i manji od 0,1 cm
** T1: tumor dojke promjera manjeg ili jednakog 2 cm
***T1mic: mikroinvazija 0,1 cm ili manja
***T1a: tumor veći od 0,1 cm, a manji ili jednak 0,5 cm
***T1b: tumor veći od 0,5 cm, a manji ili jednak 1 cm
***T1c: tumor veći od 1 cm, a manji ili jednak 2 cm
** T2: tumor dojke promjera većeg od 2 cm, a manjeg ili jednakog 5 cm
** T3: tumor dojke promjera većeg od 5 cm
** T4: tumor dojke bilo koje veličine s izravnom proširenošću na torakalnu stijenku ili kožu
***T4a: proširenost na torakalnu stijenku
***T4b: [[edem]] kože (uključujući peau d'orange) ili ulceraciju na koži dojke ili satelitski kožni čvorovi ograničeni na istu dojku
***T4c: oboje (T4a i T4b)
***T4d: upalni karcinom
* '''N regionalni (ipsilateralni) limfni čvorovi'''
** Nx: postojanje [[metastaze|metastaza]] u regionalnim limfnim čvorovima nije moguće odrediti
** N0: bez metastaza u regionalnim limfnim čvorovima
** N1: metastaze u pomičnim aksilarnim limfnim čvorovima
** N2: metastaze u aksilarnim limfnim čvorovima su međusobno ili u odnosu na okolinu fiksirane
** N3: metastaze u unutrašnjim mamarnim limfnim čvorovima
* '''M udaljene metastaze'''
** M0: bez udaljenih metastaza u drugim organima
** M1: prisutne udaljene metastaze, najčešće u [[kost]]ima, [[pluća|plućima]], [[jetra|jetri]] ili [[mozak|mozgu]]

==== Razvrstavanje u stadije bolesti ====
*Stadij 0: Tis
*Stadij I: T1,N0,M0
*Stadij IIA: T0-1,N1,M0 ili T2,N0,M0
*Stadij IIB: T2,N1,M0 ili T3,N0,M0
*Stadij IIIA: T3,N1,M0 ili T0-3,N2,M0
*Stadij IIIB: T4, bilo koji N,M0
*Stadij IIIC: bilo koji T,N3,M0
*Stadij IV: bilo koji T, bilo koji N,M1

== Terapija raka dojke ==
Liječenje i prognoza raka dojke određuju se i opisuju s obzirom na dobivene stadije, uznapredovalost malignog procesa i opće stanje organizma. Brojna znanstvena istraživanja posljednjih dvadesetak godina doprinijela su sve ranijem otkrivanju zloćudnih promjena na dojci i s time promijenila i način liječenja raka dojke. Tako se uz [[kirurgija|kirurško]] liječenje sve češće koristi [[radioterapija]], [[kemoterapija]], [[hormon]]sko liječenje i [[imunoterapija]].

=== Operativni zahvat ===
Ukoliko je rak otkriven na samom početku kada je kvržica manja od 1 cm, ako je moguće odstraniti sve tumorsko tkivo, ako tumor nije fiksiran na [[koža|kožu]] ili duboke strukture, ako nije metastazirao izvan [[limfni čvor|limfnih čvorova]] [[aksila|aksile]], ovisno o pokretljivosti tumora prema prsnim mišićima ili ako je dojka tako velika da nakon što se tumor odstrani ostane tri četvrtine dojke, radi se poštedna operacija, modificirana radikalna [[mastektomija]]. Uklanja se samo bolesno tkivo (tumor), okolni [[parenhim]] i najbliži limfni čvor, koji se šalje na analizu.
Rekonstrukcija dojke nakon mastektomije i poštedne operacije ima vrlo veliki utjecaj na psihičko stanje i oporavak bolesnice, moguće ju je učiniti istodobno s mastektomijom, tj. poštednim kirurškim zahvatom ili naknadno, pomoću implantata ili mišićno-kožnog režnja.

Najčešće komplikacije nakon kirurške terapije jesu popuštanje šava i edem ruke nakon disekcije aksile, koji može prerasti i u tromboflebitis.

=== Radioterapija ===
Uz radioterapiju je često omogućeno poštedno kirurško liječenje s boljim kozmetičkim rezultatom i istom lokalnom kontrolom bolesti kao nakon mastektomije. Radioterapiju bi trebalo započeti 6 tjedana, a najkasnije do 12 tjedana, nakon operativnog zahvata.
Dojka se zrači telekobaltom ili [[X-zrake|X-zrakama]] linearnog akceleratora, čija je energija prilagođena debljini tkiva koje se zrači, a zbog blizine pluća i srca, zračenje se mora svesti na najmanju moguću mjeru i stoga je radioterapija vrlo složen postupak.
Uobičajena preporučena tumorska doza koja se aplicira na cijelu dojku, tangencijalnim poljima iznosi 45 do 50 Gy, a raspodijeljena je u 22 do 25 frakcija zračenja tijekom 4,5 do 5 tjedana sa ili bez boosta (dodatne doze zračenja).
Radioterapija nakon poštednog kirurškog liječenja, obuhvaća osim preostale dojke i područja regionalnih limfnih čvorova, ukoliko je patohistološki nalaz diseciranih ([[Latinski jezik|lat.]] ''dissectio''; ''dissecare'': rasijecati) čvorova bio pozitivan.

Najčešća komplikacije kod radioterapije je radiodermatitis, a kod bolesnica kod kojih je proveden poštedni kirurški zahvat, može se pojaviti fibroza dojke, mastitis ili miozitis sa serijskim prijelomom rebara.

=== Kemoterapija ===
Kod nekih tumora kemoterapija ima važnu ulogu u liječenju ili ublažava simptome i produljuje preživljavanje. Koliko dugo treba uzimati kemoterapiju ovisi o njezinoj vrsti, tako se razlikuju:
*'''Adjuvantna terapija''' -oblik sistemnog liječenja nakon lokalnog (koji je najčešće kirurška operacija), a cilj je iskorijeniti mikrometastatska žarišta bolesti)
*'''Neoadjuvantna terapija''' - ili primarna kemoterapija, kojom se nastoji postići smanjenje tumorske mase, kako bi kirurški zahvat bio manji, a obično se primjenjuje u nekoliko ciklusa
*'''Palijativna terapija'''- njezin je cilj produljenje života, odnosno smanjenje simptoma bolesti. Nastoji se postići potpuna ili djelomična remisija bolesti (nestanak bolesti ili značajno smanjenje tumorske mase) i obično se primjenjuje dok god postoji terapijski odgovor.

Najčešći kemoterapijski protokol:
* [[CMF]]: Ciklofosfamid , Metotrexat i [[Fluorouracil|5-Fluorouracil]]
Ciklus se ponavlja svaka tri tjedna. Postoji i klasični CMF protokol, koriste se kao adjuvantna terapija, te za metastatsku i recidivnu bolest.
* FAC: Ciklofosfamid, Doxorubicin i 5-Fluorouracil.
Ciklus se ponavlja svaka tri tjedna. Koristi se kao adjuvantna terapija N+ i visoko rizičnog N- raka dojke, te u terapiji recidivne i metastatske bolesti.
*FEC: Ciklofosfamid, Epirubicin i 5-Fluorouracil.
Ciklus se ponavlja svaka tri tjedna i koristi se kao adjuvantna terapija N+ bolesnika.
* AC s paclitaxelom: Doxorubicin i Ciklofosfamid
Ciklus se ponavlja svaka tri tjedna od ukupno četiri ciklusa, nakon kojih slijedi Paclitaxel. Ciklus se ponavlja svaka tri tjedna do ukupno četiri ciklusa i koristi se kao adjuvantna terapija u visoko rizičnih N+ i ER- tumora.

=== Hormonsko liječenje i imunoterapija ===
*Antiestrogeni
:[[Tamoxifen]] - palijativna terapija kod postmenopauzalnih bolesnica
:Raloxifen
*[[Inhibitori aromataze]] - terapija za uznapredovali rak dojke u postmenopauzalnih bolesnica kod progresije bolesti uz antiestrogen
:Anastrazol
:Letrazol
*Progestini - palijativna terapija kod uznapredovalog raka dojke, najčešće nakon neuspjele terapije Tamoxifenom.
:Magestrol acetat
:Medroxyprogesteron acetat.

*Ciljana terapija
U nekih pacijentica kod kojih je indicirano, koristi se monoklonalno antitijelo [[Transtuzumab]] (Herceptin ®).

== Povezani članci ==

* [[Dan ružičaste vrpce]]
* [[Dan narcisa]]
* [[Mjesec borbe protiv raka dojke]]
* [[Europa donna hrvatska]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Šamija, Mirko i suradnici, ''Onkologija'', Medicinska naklada, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-176-109-4}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Breast cancer}}
*[http://www.mcs.hr/senologija/hsd_rakdojke.asp Hrvatsko senološko društvo]
*[http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=13572 Hrvatski časopis za javno zdravstvo: Rak dojke u Hrvatskoj – kako stojimo i što očekujemo?]
*[http://www.mzss.hr/hr/banneri_s_naslovnice/nacionalni_program_ranog_otkrivanja_raka_dojke Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke]

{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Zloćudne novotvorine]]

Rak dojke - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica