Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

2025-04-08T01:32:40Z

Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:32
Redak 100:		Redak 100:

	* [[Zlatko Bijelić]] - nogometaš HNK Cibalie i HNK Vukovar		* [[Zlatko Bijelić]] - nogometaš HNK Cibalie i HNK Vukovar
	* [[Mijo Strepački]] - višestruki zastupnik Hrvatskog Sabora u periodu od 1975. -1990., uspješni direktor sladorane Županja u dva mandata 1990 - 1998.		* [[Mijo Strepački]] - višestruki zastupnik Hrvatskog Sabora u periodu od 1975. — 1990., uspješni direktor sladorane Županja u dva mandata 1990 - 1998.
	* dipl. oec. [[Željko Vujković]] - direktor Posavine i voditelj FINA-e		* dipl. oec. [[Željko Vujković]] - direktor Posavine i voditelj FINA-e
	* dr. [[Drago Adžić]] - član uprave Kraš-a		* dr. [[Drago Adžić]] - član uprave Kraš-a

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T08:44:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 08:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Rajevo Selo'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Rajevo Selo'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Rajevo Selo		\|ime = Rajevo Selo
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T22:54:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Rajevo Selo
|regija =
|županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
|općina = [[Drenovci]]
|mikroregija = [[Cvelferija]]
|najgrad = [[Županja]], [[Brčko]]
|površina = 25,83
|nadvisina =
|z. širina = 44.9242
|z. dužina = 18.7772
|brojstan = 1407
|gustoća = 54,47
|domaćinstva =
|pošta = 32261 Rajevo Selo
|pozbroj = +385(0)32
|autooznaka = ŽU
}}
'''Rajevo Selo''' je naselje na [[jug]]u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] i sa okolnim selima spada u područje [[Cvelferija|Cvelferije]]. Administrativno pripada općini [[Drenovci]].

== Zemljopisni položaj ==
Smješteno je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]], na odvojku puta [[Županja]]-[[Gunja]]-[[Brčko]], 12 kilometara [[zapad]]no od Drenovaca. Zauzima površinu od 25,83 km<sup>2</sup>.

== Povijest ==
Prvi put se ovo selo spominje u vrijeme [[Otomansko carstvo|turske]] vladavine ovim prostorima pod imenom ''Rahova'' (Bruce W. McGowan, ''Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566.-1574.)'', Ankara, 1983.), što je zabilježeno u turskom popisu poreznih obveznika i prihoda (defteri) Rajevog Sela ([[1566.]] – [[1574.]]) Tada je selo pripadalo okrugu (nahiji) [[Posavlje]], a sudbenom okrugu (kazi) [[Nijemci]] u [[Srijemski sandžak|Srijemskom sandžaku]]. Po tom popisu selo je imalo 29 kršćanskih kuća i 2 muslimanske. Na zemljovidu Kraljevine [[Ugarska|Ugarske]] iz [[1709.]] Godine, na ovom mjestu ucrtano je mjesto ''Rejoselo'', što je najstariji pisani dokaz o imenu sela sličnom današnjem. Nešto kasnije, [[1720.]], na zemljovidu [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] i [[Srijem]]a, izdavača [[Ludwig Andreas Khevenhüller|Ludwiga Khevenhüllera]], ucrtano je mjesto ''Raevasellana''. Kasniji dokumenti i razni drugi izvori imaju različite varijacije današnjeg imena: ''Rajovo Szello'', ''Rajevosello'', ''Rajevoszello''.

Ovim područjem prolazio je i [[Austrija|austrijski]] činovnik [[Franz Stefan Engel]] [[1786.]] Godine, koji je zapisao: ''»Rajevo Selo je ravničarsko naselje na Savi. Ima 57 kuća koje su građene od pletera, od kojih je 14 pokriveno [[slama|slamom]] i 43 šindrom. Tu je uobičajenim načinom građen časnički stan, te seoska stražarnica i filijalna crkva. Ulice nisu uređene pod konac. U selu postoji skela za prijevoz preko Save u Tursku.»'' (Franz Stefan Engel, ''Opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srijema'', priredio Krunoslav Tkalec, Županjski zbornik br. 5, Županja 1975.)

Prema zemljišnim knjigama, Rajevo Selo je 1786. godine podijeljeno na:
*Selo – naseljeno područje
*Krčevine
*Zib
*Otolovci
*Mohovo
*Savske livade
*Barska područja
*Šume

Za vrijeme [[Vojna krajina|Granice]], u prvoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]], obrt se ovdje slabo razvija zbog vojnih obveza Graničara. Tek se u drugoj polovici 18. stoljeća počeo razvijat, i to najviše zato što je Rajevo Selo bilo vojno zapovjedno mjesto koje je imalo pristanište za lađe i skelni prijelaz.[[1865.]] osnovano je Obrtničko društvo. No, selo je izgubilo karakter trgovišta gradnjom [[željeznica|željezničke]] pruge [[Vinkovci]]-[[Brčko]] i podizanjem mosta na rijeci Savi kod Brčkog. Sav je promet prešao u Brčko, a selo je počelo propadati. Život obrtnika nije bio idiličan jer nije bilo posla. Kako bi prehranili obitelj radili su i obične radničke poslove.

Nakon ukidanja Vojne krajine, osnovane su županije i kotari. Rajevo Selo pripalo je kotaru [[Bošnjaci]], a kasnije kotaru [[Županja]]. Taj je kotar pripadao Srijemskoj županiji sa središtem u [[Vukovar]]u.
==Poplava 2014. godine==
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}}
Rijeka Sava je 17. svibnja probila nasip kod Rajevog Sela, mjesto puknuća nasipa bilo je svega nekoliko stotina metara od prvih kuća. Selo je bilo gotovo cijelo poplavljeno, vodena bujica odnijela je dva ljudska života, a načinjena je velika materijalna šteta.

== Stanovništvo ==
Prvi popis mještana obavljen je od 1566. do 1574. prilikom popisa poreznih obveznika Srijemskog sandžaka. Tada je utvrđeno da selo većinsko [[kršćanstvo|kršćansko]], sa svega dvije muslimanske obitelji. Već u tom popisu zabilježeno je da u selu ima [[Srbi|srpskog]] stanovništva (Vlasi). Jedna ulica sela u kojem su živjeli Vlasi, zvala se «Vlaški kraj», koji od [[1918.]] godine nosi naziv «Srbski kraj».

Nakon sklapanja [[Mir u Požarevcu|Mira u Požarevcu]] [[1718.]] Godine, Turci su ovaj kraj predali Austrijancima, a granica je bila 5-10 [[km]] od Save prema unutrašnjosti [[Bosna|Bosne]], koja se na Savu pomakla [[1739.]] Popis stanovništva iz [[1752.]] navodi da u selu živi 37 katoličkih obitelji, a dvije godine kasnije 45 katoličkih kuća, 58 bračnih parova i 173 osobe za ispovijed.

Stanovnici sela su [[1786.]] Godine, prema krajiškom zemljišniku, popisani po kućnim brojevima. Po tom popisu bilo je 58 kuća, od čega deset srpskih. Krajem [[1880.]] selo je imalo 1207 stanovnika (983 katolika, 95 pravoslavaca, 17 židova, 12 luterana). Od tog stanovništva, njih 1073 je navelo [[hrvatski jezik]] kao meterinjski, 49 [[njemački jezik|njemački]], 31 [[mađarski jezik|mađarski]], 30 [[slovački jezik|slovački]], 8 [[češki jezik|češki]], 2 [[slovenski jezik|slovenski]] i 14 romski. Broj stanovnika sela je deset godine kasnije narastao na 1266.

Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u selo se doseljavaju [[Rusini]], koji pripadaju [[Križevačka grkokatolička eparhija|Križevačkoj grkokatoličkoj eparhiji]], pa je uz postojeću katoličku i pravoslavnu crkvu u selu sagrađena i grkokatolička [[1912.]] Toj su eparhiji pripadali i Rusini iz [[Drenovci|Drenovaca]], [[Soljani|Soljana]], [[Vrbanja|Vrbanje]], [[Gradište|Gradišta]], [[Đurići|Đurića]] i [[Račinovci|Račinovaca]].

Broj stanovnika sela od 1890. do 1948. godine uglavnom stagnira, o čemu svjedoče i brojke:
*1890. – 1266 stanovnika
*1900. – 1239 stanovnika
*1910. – 1240 stanovnika
*1921. – 1221 stanovnik
*1924. – 1218 stanovnika
*1931. – 1244 stanovnika
*1948. – 1241 stanovnik

Do popisa iz [[2001.]] godine broj stanovnika je narastao na 1407. Selo je multietničko, a najviše je [[Hrvati|Hrvata]] (preko 75%). Zatim su tu još: Muslimani, [[Srbi]], [[Rusini]], [[Nijemci]] i [[Mađari]].

== Gospodarstvo ==
Rajevo selo je izvan svakih prometnica, ali je svojevremeno, kad je [[promet]] bio sekundarnog značenja, bilo ne samo samostalno, već i razvijeno i bogato s osiguranom dobrom egzistencijom svojim žiteljima. Dobra zemlja crnica jamčila je visoke urode svih vrsta biljne proizvodnje. Osim toga i obrti su bili dobro zastupljeni: kovači, kolari, brijači, krojači, postolari, stolari, trgovci, gostioničari itd. Obrtnici su imali svoj dobro djelujući [[ceh]].
Danas se stanovništvo uglavnom bavi [[poljodjelstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Ostale djelatnosti su: [[trgovina]], [[ugostiteljstvo]] i [[obrt]].

== Duhovni život ==
[[Datoteka:Katolička crkva u Rajevom Selu.JPG|thumb|desno|300px|Katolička crkva u Rajevom Selu]]
Sve do [[1780.]] Godine, Rajevo Selo je pripadalo župi [[Drenovci]] i [[Pečuška biskupija|Pečuškoj biskupiji]]. [[1745.]] godine posvećena je crkva u čast [[Svi sveti|Svih svetih]]. To je bila drvena crkva koja se nalazila na groblju, no kako nije imala krova, ni vidljivih tragova posvete [[oltar]]nog kamena, zapisano je da nije trebalo mnogo da se u njoj zabrani bogoslužje. Deset godina kasnije, u kanonskoj posjeti župe Drenovci, doneseni su podatci da se u Rajevom Selu nalazi drvena crkva posvećena [[Sveti Ilija|Svetom Iliji]], te da selo ima 88 bračnih parova, 255 osoba za [[Sakrament svete pričesti|pričest]] i [[Sakrament ispovijedi|ispovijed]], te da su svi stanovnici [[Katoličanstvo|katolici]].

Od Drenovaca, čijoj su župi u to doba pripadali, do Rajevog Sela trebalo je dva sata hoda. Stoga su stanovnici sela nastojali dobiti vlastitu župu. Nisu je dobili odmah, nego su tek 1790. dobili mjesnu kapelanij kojoj su pripadali i [[Posavski Podgajci]]. Prvi kapelan bio je [[Franjevci|franjevac]] Martin Bensić koji je ostao do [[1798.]] Godine. (Arhiv župe Rajevo Selo). Nakon njega došao je Antun Rožman, za čijeg je vremena podignuta nova crkva ([[1805.]]), koja je sagrađena od tvrdog materijala, a posvećena Svetom Iliji Proroku. Crkva je sagrađena prikupljanjem novčanih sredstava od seoskog stanovništva, a nalazila se u središtu sela. Tek [[1807.]] Rajevo Selo postala je samostalna župa. Za vrijeme župnika Matije Sladojevića, rodom iz [[Poljica]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], nabavljena su dva crkvena zvona, koja su [[1812.]] godine posvećena na čast Ilije Proroka, [[Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] i [[Sveti Florijan|Svetog Florijana]]. Sladojević je svetu misu slavio glagoljicom, a matične knjige pisao [[hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]]. On je umro [[1819.]] godine. Pokopan je ispred župne crkve, a njemu u čast je podignuta i spomen ploča na 160. obljetnicu smrti.

Župu je [[14. svibnja]] [[1875.]] posjetio i biskup [[Josip Juraj Strossmayer]] i tom prigodom dijelio [[sakrament svete potvrde]]. Župa ima i svoju Spomenicu, koja se vodi od [[1914.]], koja je s prekidima pisana do [[1968.]] Godine, a od tada se redovito piše. Ta spomenica sadrži različita zbivanja u župi.

U selu osim katoličke [[crkva sv. Ilije u Rajevom Selu|crkve Svetog Ilije]] postoji i grkokatolička [[crkva sv. Jozafata u Rajevom Selu|crkva Svetog Jozafata]], te pravoslavna [[crkva sv. Prokopija u Rajevom Selu|Svetog Prokopija]].

== Školstvo ==
Početci školstva u Rajevom Selu datiraju od [[20. siječnja]] [[1831.]] godine, kada je otvorena prva škola. Prvi učitelji bili su: Tadijan Palacković, Stjepan Božanović i Luka Jakobović (svi iz Rajeva Sela). Škola se nalazila u niskoj i ruševnoj općinskoj kući, pa u otpisu Glavnog zapovjedništva od [[28. prosinca]] [[1847.]] piše da je potrebito sagraditi novu., tako da je nova dovršena [[1852.]] godine. [[1855.]] tu je školu pohađalo 43 učenika. [[1866.]] je otvoren razred za [[njemački jezik]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u selo je bila «šlilšul» u koju su išla sva djeca bez obzira na nacionalnost, a vodila ju je tante [[Rose Gross]]. Škola je stradala tijekom Domovinskog rata, a na njenom mjestu je sagrađena nova škola. U selu se danas nalazi područna škola «Antun i Stjepan Radić» [[Gunja]].

== Kultura ==
[[Datoteka:KUD Sava iz Rajevog Sela.JPG|thumb|desno|300px|Mimohod najmlađih članova KUD-a "Sava" iz Rajevog Sela na [[Raspjevana Cvelferija|Raspjevanoj Cvelferiji]] održanoj [[2009.]] godine u Rajevom Selu]]
*[[1898.]] godine [[dominikanci]] su osnovali bratovštinu sv. ružarija (krunica). Kao nasljednici te tradicije i danas postoji skupina žena koja svakodnevno moli krunicu, a nazivaju se «sester kruničarke» ili «bratimke» (Spomenica župe Rajevo Selo).
*[[1930-ih]] osnovano je Križarsko bratstvo i Križarsko sestrinstvo. Oni su se bavili kulturnom djelatnošću poput priredaba, glazbe i športa. Organizirali su i duhovne vježbe za članove. U selu je stoga započet «Hrvatski katolički dom», a kako nije dovršen, premješten je u [[Srijemski Karlovce|Srijemske Karlovce]].
*Obrtnički dom osnovan je [[29. siječnja]] [[1865.]], a reosnovan [[1892.]]
*[[1907.]] Osnovana je gospodarska podružnica Zemaljskog slavonskog gospodarskog društva u Osijeku
*[[1908.]] Osnovana [[Vjeresijska udruga]], član Zemaljske središnje vjeresijske udruge
*[[1908.]] Osnovano je i Pogrebno društvo
*Ogranak seljačke prosvjetne organizacije «Seljačka sloga» osnovan je [[1935.]] godine, a
prvi predsjednik je bio Andrija Vujković. Oni su priređivali razne predstave i predavanja, osnovali su i knjižnicu i tamburaški zbor. Sljednik tog ogranka je današnje [[KUD Sava Rajevo Selo|kulturno umjetničko društvo «Sava»]]
*Prva čitaonica u selu osnovana je [[1920.]] godine pod nazivom «Hrvatska čitaonica», no nije registrirana sve do [[1937.]] (''Hrvatski državni arhiv, Pravila društava, Zagreb 2000.''). Iste godine naziv čitaonice je promijenjen u «Hrvatska čitaonica u Rajevom Selu». Čitaonica je od osnivanja imala dosta članova (najviše 120). Od članova je prikupljan novac za gradnju čitaonice [[1939.]], nakon učestalog seljakanja. Prestala je s radom [[1945.]] godine.
*Lovačko društvo – osnovano 1933.god.

== Šport ==
Športski klub [[NK RAŠK Rajevo Selo|RAŠK]] osnovan je [[1932.]] godine, i danas djeluje pod tim imenom. Trenutno se natječe u [[2. ŽNL Vukovarsko-srijemska|II. županijskoj nogometnoj ligi]] Vukovarsko-srijemske županije, nogometno središte Županja, što je najniži nogometni rang natjecanja.

== Poznate osobe ==

* [[Zlatko Bijelić]] - nogometaš HNK Cibalie i HNK Vukovar
* [[Mijo Strepački]] - višestruki zastupnik Hrvatskog Sabora u periodu od 1975. -1990., uspješni direktor sladorane Županja u dva mandata 1990 - 1998.
* dipl. oec. [[Željko Vujković]] - direktor Posavine i voditelj FINA-e
* dr. [[Drago Adžić]] - član uprave Kraš-a
* dipl. oec. [[Vinko Kovačić]] - komercijalni direktor Županjske banke
* dr. mr. [[Dražen Džoić]] - član hrvatskog pregovaračkog tima s EU
* [[Tomislav Jelić]] - član popularne grupe Colonia
* [[Filip Dugac]] - osnivač i dugogodišnji član NK Graničar Županja
* [[Stjepan Adžić]] - hrvatski svećenik, doktor teologije, pečuški kanonik, vanjski vikar pečuškog biskupa, župnik u Nijemcima i Tovarniku, pisac i pjesnik
* [[Miloš Božanović|Miloš (Stjepan) Božanović]] (Rajevo Selo, Slavonija, 10. ožujka 1863. - Beograd, 14. siječnja 1922.) je bio general Srpske vojske, ministar vojni kraljevine Srbije 1913. godine
* Dipl. ing. šumarstva [[Ivo Čeović]] (Gornji Andrijevci, 4. veljače 1886. - Zagreb, 14. studenoga 1971.). Osnovnu školu je završio u Rajevom Selu kod Županje, gimnaziju u Vinkovcima, a diplomirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu 1908. godine. Jedan je od osnivača i prvi tajnik Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije. Bio je iznimno plodan i najpoznatiji pisac stručne literature u povijesti hrvatskoga lovstva. Pisao je scenarije za vrlo uspješne dokumentarne filmove o lovstvu i zaštiti prirode, a često ih je i sam režirao.Poznata je Čeovićeva poruka lovcima: ”Ne zaboravi lovče da si dužan svoju divljač ne samo hraniti, već i braniti".

== Literatura ==
*Dević, Antun; Župa Rajevo Selo, Osijek 2007.
*Ćosić-Bukvin, Ivica; Cvelferija u sastavu Slavonske vojne granice u XVIII. stoljeću, Vrbanja 2003.
*Landeka, Marko; Prilog povijesti školstva u Cvelferiji, Hrašće br. 17, Drenovci 1999.
*Vujković, Ivo; Povijest Hrvatske čitaonice u Rajevu Selu, Rajevo Selo 1983.

{{Drenovci}}
{{Naselja Cvelferije}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Cvelferija]]
[[Kategorija:Rajevo Selo]]

Rajevo Selo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica