Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

2026-08-06T03:49:34Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)

Nova stranica

'''Rafael Medić'''<ref>Op. a., nekim izvorima spominje se i kao fra ''Justin-Rafo Medić'' i ''Rafael Medić Skoko'', te ''Justiša Medić''. </ref> ([[Rasno]], [[Široki Brijeg]], 3. travnja 1914. – [[München|Munchen]], 29. rujna 1973.) bio je hrvatski katolički svećenik, pripadnik [[Ustaška vojnica|ustaške vojnice]] i politički emigrant, osuđen u [[Zapadna Njemačka|SR Njemačkoj]] zbog [[Terorizam|terorističkog]] napada na jugoslavensko diplomatsko predstavništvo u [[Bonn|Bonnu]], 1962. godine.<ref name=":0">Stuparić, Darko (ur.): ''Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941. – 1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., str. 263.</ref><ref name=":1">Knjižnica. Ljudi i Krajevi (Hrvatska Revija . Svezak 3 ). 1967., str. 200 .</ref>

==U Kraljevini Jugoslaviji==
Rođen je 3. travnja 1914. u [[Rasno|Rasnom]], kraj Širokog Brijega u BiH, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], u obitelji Justiše i Marije Medić (djevojački Skoko). U Širokom Brijegu završava niže razrede pučku školu, dok je više razrede završio u [[Mostar|Mostaru]], te postaje član franejvačke provincije sv. Jeronima, odakle odlazi na daljnje školovanje u [[Rim]] i [[Siena|Sienu]]. U Rimu boravi u papinskom hrvatskom [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Zavodu sv. Jeronima]], gdje se zaredio za svećenika, da bi tijekom boravka u Italiji stupio u kontakt s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]], koji je tada boravio u Sieni. Godine 1938. vratio u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], namješten za svećenika u [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačkoj biskupiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Andrija Lukinović, Nadbiskup i uspostava NDH-a, HKV - Glas Koncila, 10.10.2009.|url=https://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/5226-nadbiskup-i-uspostava-ndh-a.html|url-status=live|access-date=}}</ref><ref name=":4">Sivrić, Ivo, Krvave godine: Odbljesci uspomena jednoga od preživjelih, Chicago - Mostar, Ziral, 1996., str. 192.</ref>

== Drugogi svjetski rat i NDH ==

=== Dužnost vojnog kapelana ===
Početak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|okupacija Kraljevine Jugoslavije]] i proglašenje [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], Medića zatječu u [[Đakovo|Đakovu]], gdje se priključuje ustaškoj vojnici, gdje dobiva čin satnika te je imenovan za vojnog kapelana u zrakoplovstvu. U kasnijim odlukama Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora sumnjičen je da je sudjelovao u prekrštavanjima [[Srbi|srpskog]] stanovništva u [[Hercegovina|Hercegovini]],<ref>Fond HR-HDA-1561 SDS RSUP SRH, dosje Medić Rafael</ref> iako su vlasti NDH od franjevačke provincije zahtijevale da nekoliko fratara dodijele domobranskim i ustaškim jedinicama kao vojne kapelane.<ref name=":4" />

=== Dužnost Pavelićeva dušebrižnika i vjeroučitelja Plavih dječaka ===
Ubrzo je tijekom tijekom rujna 1943. postavljen za osobnog kapelana poglavnika Ante Pavelića, kada je stigla vijest o pogibiji fra Dionizija Juričeva, kojeg je otprije vezivalo poznanstvo s Pavelićem, iz vremena njegove prve emigracije u [[Kraljevina Italija|Italiji]] 1936. godine, u [[Siena|Sieni]]. Juričeva u rujnu 1943., nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], kod [[Klis|Klisa]] zarobljuju i strijeljaju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], a Medić postaje osobni kapelan Pavelićeve obitelji te duhovni odgajatelj štićenika u Ustaškom dječačkom zavodu (UDZ). Ondje je vodio vjeronauk njegovih štićenika, tzv. ''Plavih dječaka'', koji su bili smješteni u urbanu vilu na Paunovcu, oduzetu u svibnju 1941.[[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji Maceljski. U zavodu je boravilo 49 odabranih dječaka u dobi od 9 do 13 godina života koji su indoktrinirani u režimskom duhu ustaškog pokreta, te su ih zvali „Pavelićevim janjičarima”. Dana 16. prosinca 1944. zajedno s obiteljima rukovodećih dužnosnika NDH i obitelji Pavelić evakuirani su u Ramsau u Austriji, gdje su dočekali završetak Drugoga svjetskog rata i slom NDH.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Klasić, Hrvoje, Kontrapovijest, Nikolina Židek: Pavelić je bježao preko Austrije i Italije, obitelj i zlato poslao je ranije, VIDA TV, 03.05.2026.|url=https://vidatv.hr/emisije/nikolina-zidek-pavelic-je-bjezao-preko-austrije-i-italije-obitelj-i-zlato-poslao-je-ranije/|url-status=live|access-date=}}</ref><ref name=":3">Kovačević, Branimir, Plavi dječaci: uspomene, sjećanja, 2.izd., Zagreb, vl.nakl., 2015.</ref>

== Socijalistička Jugoslavija i emigracija ==

=== Završetak Drugoga svjetskog rata i povlačenje u svibnju 1945. ===
Medić je dušebrižnikom obitelji Pavelić ostao do svibnja 1945. godine u [[Zagreb|Zagrebu]], kada zajedno s vojskom i državnim aparatom napušta Zagreb, te biva zarobljen u blizini [[Maribor|Maribora]]. Odatle međutim uspijeva pobjeći te dolazi u Ramsau, gdje su se skrivali Pavelićevi štićenici, da bi ga tijekom 1946. godine pripadnici američke vojne policije koji su tragali za [[Lovro Sušić|Lovrom Sušićem]], koji se neko vrijeme skrivao u Ramsau, uhitili nakon što su u pretresu pronašli pištolj. Bio je interniran u zarobljeničkom logoru Markus Wayne Orr kraj [[Salzburg|Salzburga]], odakle je tijekom rujna 1947. pušten, te preko [[Švicarska|Švicarske]] i [[Španjolska|Španjolske]] odlazi u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Zatim boravi na [[Kuba|Kubi]], u vrijeme režima [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]], a nakon izbijanja kubanske revolucije iz 1959. vratio se u [[Europa|Europu]]: prvo u Španjolsku, gdje posjećuje teško bolesnog Pavelića koji se zbog napredovalog [[Šećerna bolest tip 2|dijabetesa]] teško oporavljao od posljedica [[Atentat|atentata]], zatim po njegovu nalogu u SR Njemačku, gdje je navodno donio pismo Ante Pavelića s porukom preostalim pripadnicima političke emigracije i njegovim sljedbenicima u Europi.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref name=":3" />

=== Teroristički napad na konzulat u Bonnu 1962. ===
Dolaskom u SR Njemačku, Medić u [[Köln|Kolnu]], u siječnju 1959. osniva organizaciju Hrvatsko križarsko bratstvo (njem. ''Kroatische Kreuzerbruderschaft'', dalje HKB) koja je prema vani imala karitativnu svrhu pomaganja hrvatskim političkim emigrantima i tražiteljima [[Azil|azila]], a u suštini se bavila terorističkom aktivnošću i napadima na jugoslavenske diplomatske agente i predstavništva u SR Njemačkoj. Jednom prilikom, tijekom demonstracija povodom Dana republike, 29. studenog 1962. godine, ispred konzularnog predstavništva Jugoslavije u [[Bonn|Bonnu]], izbila je eksplozija, na što se iz konzulata začula pucnjava. Posljedicom eksplozije preminuo je jugoslavenski konzularni agent Momčilo Popović, dok je drugi Stanislav Dovgan zadobio teške tjelesne ozlijede, a njemačke vlasti uhitile su Medića. U kaznenom postupku proglašen je krivim kao organizator i osuđen na zatvorsku kaznu, da bi tijekom 1965. bio uvjetno pušten na slobodu, dok je rad njegove organizacije HKB-a zabranjen u SR Njemačkoj. Nakon izlaska iz zatvora, Medić je nastavio obnašati službu dušebrižnika pri Hrvatskoj katoličkoj misiji u Njemačkoj, u pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]].<ref>{{Citiranje weba|title=Slobodna Bosna, USTAŠKI ZLOČINCI PONOS DEMOKRATSKE HRVATSKE: Rigidni fratar ustrojio je terorističku organizaciju koja je napadala ambasade, među teroristima bio je i brat današnje državne tajnice…, 28.11.2020.|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/178530/ustaski_zlochinci_ponos_demokratske_hrvatske_rigidni_fratar_ustrojio_je_teroristichku_organizaciju_koja_je_napadala_ambasade_medju_teroristima_bio_je_i_brat_danasnje_drzavne_tajnice.html|url-status=live|access-date=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Patria, Ubice i svjedoci: Šta je istina o sukobu DB-a i jugoemigracije, 20.09.2017.|url=https://nap.ba/post/ubice-i-svjedoci-sta-je-istina-o-sukobu-db-a-i-jugoemigracije|url-status=live|access-date=}}</ref>

=== Smrt ===
Preminuo je dana 29. rujna 1973. od posljedica [[Infarkt miokarda|srčanog udara]], u Munchenu, u SR Njemačkoj, te je pokopan na tamošnjem gradskom groblju Neue Waldfriedhof.<ref name=":0" /> Zbog svoje neprijateljske emigrantske (protujugoslavenske) aktivnosti bio je stalni predmet obrada [[OZNA|Ozne]] i [[UDBA|Udbe]] u razdoblju od kraja rata 1945. do smrti, te je tek 1975. internom odlukom poslije utvrđivanja njegove smrti obustavljena daljnja operativna obrada.{{Nedostaje izvor}}

== Vidi još ==
* [[Bernard Dukić]]
* [[Ignacije Vugdelija]]
* [[Tomislav Duka (svećenik)]]

== Izvori ==

{{GLAVNIRASPORED:Medić, Rafael}}
[[Kategorija:Životopisi, Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Ustaška vojnica]]
[[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]]

Rafael Medić - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 172 sati)