https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Radovan_Ivan%C4%8Devi%C4%87Radovan Ivančević - Povijest promjena2026-07-15T03:31:34ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radovan_Ivan%C4%8Devi%C4%87&diff=48294&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-22T09:06:20Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Radovan Ivančević'''-->{{Infookvir životopis<br />
| ime = Radovan Ivančević<br />
| slika = Ivancevic.jpg<br />
| veličina = 220px<br />
| opis slike = Prof. dr. Radovan Ivančević<br />
| pseudonim = <br />
| rođenje = [[13. veljače]] [[1931.]]<br />
| smrt = [[ 17. siječnja]] [[2004.]]<br />
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]<br />
| poznat_po = <br />
| zanimanje = povjesničar umjetnosti<br />
}}<br />
'''Radovan Ivančević''' ([[Banja Luka]], [[13. veljače]] [[1931.]] - [[Zagreb]], [[17. siječnja]] [[2004.]]),<ref>http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=553&podaci=biografija</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[Povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Studirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], gdje je diplomirao 1955., a doktorirao 1965. godine s tezom o [[Gotika|gotičkoj]] arhitekturi [[Istra|Istre]]. Od 1960. do 2003. godine objaviti će čitav niz zapaženih novinskih, stručnih i znanstvenih članaka, te više knjiga koje uz povijesno umjetničko imaju i nesagledivo kulturološko značenje, jer među prvima u nas sintetizira i afirmira cjelokupnu hrvatsku kulturnu baštinu. Iz tog je razloga Ivančevićeva knjiga: “'''Umjetničko blago Hrvatske'''” od fundamentalnog značaja za razumijevanje hrvatske kulturne baštine, kako u lokalnim okvirima kulturnog razvoja, a tako i njena odnosa prema svjetskim zbivanjima. Ponajviše njegovom zaslugom [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|šibenska katedrala sv. Jakova]] uvrštena na [[UNESCO]]-v [[Svjetska baština|popis svjetske baštine]]. <br />
<br />
Snagom argumenta, što ga je Radovan s majstorstvom znao izreći šibenska katedrala našla se uz bok s najznačajnijim ostvarenjima europske [[renesansa|renesansne]] arhitekture. No, dokazavši ujedno da je riječ ne samo o jednoj od najznačajnijih renesansnih građevina, već i o prvoj [[Montažna gradnja| montažnoj gradnji]], koju će svjetska povijest arhitekture kao način građenja “otkriti” tek krajem 18., odnosno početkom 19. stoljeća. Njegov tekst o arhitekturi moderne kao umjetnosti, objavljen 1960. u časopisu [[Čovjek i prostor]] od revolucionarnoga je značaja za suvremenu domaću arhitektonsku kritiku. Naime, Ivančević ne samo što je tim tekstom među prvima afirmirao hrvatsku modernu arhitekturu, već je postavio temelje suvremenoj arhitektonskoj kritici kojoj će ostati vjeran sve do posljednjih dana. No, pišući svoje arhitektonske osvrte Ivančević neće nikada biti neutralan kritičar arhitekture, već prije svega autentičan kroničar prostora i vremena u kojem je djelovao, pri čemu će u prvi plan uvijek dolaziti neumoljiva borba za strukovnu moralnost i gotovo nevjerojatna, a za mnoge i inspirirajuća [[građanska hrabrost]].<br />
<br />
“''Kao povjesničar kulture i umjetnosti Zagreba'',”reći će jednom Radovan Ivančević”, ''često sam za sebe osobno ili za uži krug stručnjaka provjeravao i struku i sebe povijesnim dijagnozama i prognozama. Ponekad sam smatrao pitanjem morala i odgovornosti da na neke evidentne opasnosti tendencija koje prepoznajem na svom području upozorim i druge''”.<br />
<br />
Nagrađem je [[Nagrada Ivan Filipović|Nagradom Ivan Filipović]] za životno djelo 2002. godine.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5525&sec=3122 Dobitnici Državne nagrade Ivan Filipović za 2002. godinu, 11. lipnja 2003.]</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Ivančević, Radovan}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]]</div>WikiSysop