https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Radoje_Daki%C4%87Radoje Dakić - Povijest promjena2026-08-08T20:05:38ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radoje_Daki%C4%87&diff=234679&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-18T01:57:01Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Radoje Dakić'''-->[[Slika:Radoje Dakić.jpg|mini|Radoje Dakić, nadimak (ili konspirativno ime) mu je bio Brko)]]<br />
<br />
'''Radoje Dakić''' (Mala Crna Gora kod Žabljaka, [[27. studenoga]] [[1911.]] — [[Moskva]], [[13. siječnja]] [[1946.]]) [[Crnogorci|crnogorski]] komunistički političar, predsjednik Sindikata Jugoslavije i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Poslije kapitulacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] 1941. godine, odlazi iz Beograda u [[Crna Gora|Crnu Goru]], gdje postaje član Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Boku i aktivno sudjeluje u pripremama ustanka. Listopada 1941. godine izabran je za tajnika (onda se to zvalo ''sekretar'') Okružnog komiteta [[KPJ]] za [[Nikšić]]. Kao delegat nikšićkog okruga sudjelovao je na Ostroškoj skupštini održanoj 8. veljače 1942. godine u manastiru Ostrog. Tijekom 1942. godine postavljen je za tajnika Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru i Boku. Godine 1944. postao je politički komesar Drugog udarnog korpusa.<br />
<br />
Poslije oslobođenja [[Beograd]]a sudjelovao je na Osnivačkoj zemaljskoj konferenciji sindikata, na kojoj je izabran za tajnika Centralnog odbora Jedinstvenih sindikata Jugoslavije.<br />
<br />
Krajem 1945. godine otišao je na liječenje u Moskvu, gde je i umro 13. siječnja 1946. godine.<br />
<br />
== Počast narodnom heroju ==<br />
<br />
Kako je bilo uobičajeno, najveće tvornice nosile su imena narodnih heroja, pa je tvornica osnovana 1946. u [[Podgorica|Podgorici]] (tada Titogradu) kao Centralna radionica, koja se u početku bavila popravcima "''tehničkih sredstava''" a kasnije je prerasla u gigant sa 1.600 strojeva, 56.700 m<sup>2</sup> proizvodnih hala, predstavništvima u Beogradu, Nišu i Moskvi nazvano po Radoju Dakiću. Proizvodili su bagere, buldožere i ostale građevinske strojeve.<ref>[http://www.savjetzaprivatizaciju.me/?wpdmact=process&did=MjY0LmhvdGxpbms=&usg=AFQjCNGmwdcrIbGx0fRrrBXHYUiVrLUrrw RDakic Kratki prikaz], datum kreiranja 2004., pristupljeno 20. listopada 2015.</ref> Nažalost kao i mnogi drugi giganti socijalizma i ovaj je dolaskom kapitalizma nestao.<ref>[http://www.vijesti.me/vijesti/pogoni-radoja-dakica-prepusteni-rdji-i-propadanju-radnici-jedva-prezivljavaju-97065 Pogoni "Radoja Dakića" prepušteni rđi i propadanju, radnici jedva preživljavaju], ''Iako je 80- ih godina u “Dakiću” proizvodnja mašina pokrivala polovinu tržišta SFRJ a značajan dio se izvozio, fabrički pogoni danas su pretvoreni u metalne ruine, prepuštene rđi i laganom propadanju.'', Jovan Stanišić, objavljeno 22.10.2012., pristupljeno 20. listopada 2015.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Dakić, Radoje}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Crna Gora]]<br />
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]</div>WikiSysop