WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T11:43:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:WikiSCI_workcamp_01.jpg|mini| Radni kamp: Wikipedija za mir u Švicarskoj 2018. godine ]]
'''Radni kamp''' je [[međunarodno volontiranje]], gdje skupine volontera iz različitih zemalja rade i žive zajedno kao tim na kratkoročnoj osnovi i iz [[Neprofitna organizacija|neprofitne]] svrhe, obično jedan do tri tjedna. <ref name=":12">{{Citiranje časopisa|author=Sherrard Sherraden|first=Margaret|title=The Forms and Structure of International Voluntary Service|url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1830&context=csd_research|date=2006|journal=Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organizations|volume=|pages=2, 5, 18}}</ref> <ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://europa.eu/youth/es/article/45/26619_en|title=What is a work camp? Choose the best for you {{!}} European Youth Portal|work=europa.eu|language=en|accessdate=2020-08-30}}</ref> Radni kampovi se smatraju jednom od najvažnijih vrsta međunarodnih volonterskih programa. <ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Burghardt|first=Anne|title=Social media and pre-project inter-cultural dialogue in international workcamps: potential and reality|url=https://www.ssoar.info/ssoar/handle/document/45246|date=2015|journal=interculture journal: Online-Zeitschrift für interkulturelle Studien|volume=14|issue=24|pages=37–52|language=en}}</ref> Prvi put su predstavljeni 1920. godine kao način okupljanja ljudi radi povećanja međunarodnog razumijevanja i pomirenja.

== Koncept ==
Volontiranje u radnom kampu obično uključuje timove od 10-16 mladih ljudi iz više zemalja koji žive i rade zajedno dok izvršavaju neki projekt. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Lough, Tiessen|first=|title=How do International Volunteering Characteristics Influence Outcomes? Perspectives from Partner Organizations.|url=https://doi.org/10.1007/s11266-017-9902-9|date=2 August 2017|journal=Voluntas 29|volume=|pages=}}</ref> Obično su glavni sudionici mladi ljudi od 18 godina i stariji, ali neke organizacije imaju i kampove za tinejdžere od 15 godina ili posebno za starije ljude. <ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://europa.eu/youth/es/article/45/26619_en|title=What is a work camp? Choose the best for you {{!}} European Youth Portal|work=europa.eu|language=en|accessdate=2020-08-30}}</ref> Radni kampovi obično ne zahtijevaju nikakve posebne vještine ili kvalifikacije za sudjelovanje volontera. <ref name=":12">{{Citiranje časopisa|author=Sherrard Sherraden|first=Margaret|title=The Forms and Structure of International Voluntary Service|url=https://openscholarship.wustl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1830&context=csd_research|date=2006|journal=Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organizations|volume=|pages=2, 5, 18}}</ref>

Međunarodni volonteri trebali bi svojim radom podržavati lokalne zajednice. Postoje različite vrste poslova, ovisno o zadatku koji treba obaviti, npr. arheologija, restauracija spomenika, zaštita okoliša, rad u zajednici. <ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://europa.eu/youth/es/article/45/26619_en|title=What is a work camp? Choose the best for you {{!}} European Youth Portal|work=europa.eu|language=en|accessdate=2020-08-30}}</ref> Iako je sam rad važan dio koncepta, oni također obično jačaju međukulturalno razumijevanje, demokratsku svijest, povećavaju neovisnost i samopouzdanje sudionika te povećavaju razumijevanje povijesti i politike, pri čemu većina organizacija nudi radne kampove usredotočene na aspekt međukulturalng razumijevanja. Radni kampovi trebali bi smanjiti sukobe i predrasude između ljudi iz različitih nacionalnih i socijalnih sredina. <ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Burghardt|first=Anne|title=Social media and pre-project inter-cultural dialogue in international workcamps: potential and reality|url=https://www.ssoar.info/ssoar/handle/document/45246|date=2015|journal=interculture journal: Online-Zeitschrift für interkulturelle Studien|volume=14|issue=24|pages=37–52|language=en}}</ref>

Cijene osciliraju ovisno o organizatoru, državi domaćinu i duljini boravka. Sudionici obično moraju platiti putne karte, dok će organizacija koja ih prima smještaj platiti smještaj i hranu. <ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://europa.eu/youth/es/article/45/26619_en|title=What is a work camp? Choose the best for you {{!}} European Youth Portal|work=europa.eu|language=en|accessdate=2020-08-30}}</ref>

== Povijest ==
Od 20. studenog 1920. do 21. travnja 1921. godine, u Sjevernoj Francuskoj održao se prvi radni kamp [[Međunarodna državna služba|Međunarodne državne službe]] kako bi se rekonstruiralo selo [[Esnes-en-Argonne]], oštećeno u [[Bitka za Verdun|bitki kod Verduna]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] . Iza ove inicijative stajao je švicarski pacifist [[Pierre Cérésole]], koji je na tu ideju došao na međunarodnoj mirovnoj konferenciji Međunarodne stipendije pomirenja u Bilthovenu 1920. godine. Ovaj oblik volontiranja vidio je kao način za prevladavanje nacionalizma i militarizma. Engleski kveker Hubert Parris, koji je imao iskustva u organiziranju pomoći, podržao je Cérésole u pripremi projekta. <ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Words about deeds - Publication about 100 year SCI}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://ccivs.org/history/1920-1939/|title=1920 - 1939|work=CCIVS|language=en-US|accessdate=2020-09-03}}</ref>
[[Datoteka:PCeresole1920VerdunLarge.jpg|mini| [[Pierre Cérésole]] (lijevo) u prvom radnom kampu u [[Francuska|Francuskoj]] 1920. ]]
Sredinom studenog 1920. Cérésole i Parris započeli su izgradnju skloništa za dobrovoljce koji će stići u prosincu, među njima i nekoliko njemačkih dragovoljaca koji su bili vojnici tijekom I. svjetskog rata. Tijekom zimskih mjeseci dobrovoljci su izgradili nekoliko koliba za selo. Već u siječnju pogoršali su se uvjeti rada, a rad volontera postao je zahtjevniji. Francuska vlada smanjila je sredstva za građevinski materijal i u ožujku je župan [[Meuse]] zabranio gradonačelniku Esnesa da rad dodjeljuje volonterima. Nakon toga, volonteri su nastavili pomagati poljoprivrednicima u selu i susjednom selu, iznoseći novi projekt obnove poljoprivrede. Na kraju su lokalne vlasti zatražile da njemački dobrovoljci moraju napustiti to područje. Tim je završio svoj rad u travnju 1921. godine i napustio [[Esnes-en-Argonne]]. <ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Words about deeds - Publication about 100 year SCI}}</ref>

Radni kampovi od 1920-ih nadalje postali su način odgovora na globalne i lokalne humanitarne i krizne situacije. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Lough, Tiessen|first=|title=How do International Volunteering Characteristics Influence Outcomes? Perspectives from Partner Organizations.|url=https://doi.org/10.1007/s11266-017-9902-9|date=2 August 2017|journal=Voluntas 29|volume=|pages=}}</ref> Najveći projekt dogodio se, ponovno u organizaciji Cérésolea i Međunarodne državne službe, 1928. godine u [[Lihtenštajn|Lihtenštajnu]], gdje je 720 dobrovoljaca iz preko 20 zemalja pomoglo u obnovi zemlje nakon poplave. Iskustvo u Lihtenštajnu i entuzijazam volontera postali su uzor budućim radnim kampovima, koji su se od 1930. nadalje provodili u Francuskoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. <ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Words about deeds - Publication about 100 year SCI}}</ref>

Do pedesetih godina prošlog stoljeća koncept radnih kampova uglavnom se širio unutar Europe i mnogi su projekti bili usmjereni na obnovu kontinenta nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. <ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Burghardt|first=Anne|title=Social media and pre-project inter-cultural dialogue in international workcamps: potential and reality|url=https://www.ssoar.info/ssoar/handle/document/45246|date=2015|journal=interculture journal: Online-Zeitschrift für interkulturelle Studien|volume=14|issue=24|pages=37–52|language=en}}</ref> Međunarodna državna služba pokrenla je podružnice u nekoliko zemalja, ali i organizacije poput Kršćanskog pokreta za mir (CMP) počele su usvajati koncept radnih kampova, na primjer za poslijeratno pomirenje između francuskih i njemačkih kršćana. Od 1950-ih, radni kampovi se sve više organiziraju i u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, s porastom projekata, posebno od 1990-ih.

Godine 1948. organizacije iz zapadne i istočne Europe, kao i SAD, pokrenule su Koordinacijski odbor za međunarodne radne kampove (CoCo), od 1965. Koordinacijski odbor za međunarodnu dobrovoljnu službu (CCIVS), na konferenciji radnih kampova organiziranoj u sjedištu [[UNESCO]]-a u [[Pariz|Parizu]] . Od tada se organizacija fokusira na stvaranje čvršće mreže između organizacija članica i na jaču zastupljenost u međunarodnim institucijama. <ref>{{Citiranje weba|url=https://ccivs.org/history/1948-ccivs-is-born/|title=1948: CCIVS is born|work=CCIVS|language=en-US|accessdate=2020-09-03}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|author=Woods|first=Dorothea E.|title=International Research on Volunteers Abroad|url=https://brill.com/view/journals/ijcs/21/3-4/article-p196_4.xml|date=1980-01-01|journal=International Journal of Comparative Sociology|volume=21|issue=3-4|pages=196–206|language=en}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Međunarodni odnosi]]

Radni kamp - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica