WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T15:31:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 15:31
Redak 60:		Redak 60:
	* [[Atacama Large Millimeter Array]]		* [[Atacama Large Millimeter Array]]

	~~{{Commonscat\|Radio telescopes}}~~

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:49:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Parkes.arp.750pix.jpg|mini|300px|[[Opservatorij Parkes]] u Australiji (izvor: [[CSIRO]]).]]

[[datoteka:GBT.png|desno|300px|mini|[[Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku|Radioteleskop Green Bank]].]]

[[datoteka:Janksy Karl radio telescope.jpg|300px|mini|desno|Duplikat u punoj veličini prvog radioteleskopa – [[Karl Guthe Jansky|Jansky]] [[dipol]]ne mreže.]]

[[datoteka:Effelsberg total2.jpg|mini|300px|dessno|[[Radioteleskop Effelsberg]].]]

[[datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|desno|300px|''Vrlo velika mreža'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Very Large Array''), radijski interferometar ([[dugobazična interferometrija]]) u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], [[SAD]].]]

[[datoteka:Sardinia Radio Telescope SRT under construction.jpg|mini|300 px|desno|[[Radioteleskop Sardinija]] u gradnji.]]

'''Radioteleskop''' je [[Astronomski instrumenti|astronomski instrument]] ili [[uređaj]] za prihvat i [[mjerenje]] jakosti [[svemir]]skih [[Radio valovi|radio valova]]. Sastoji se od [[antena|antene]], prijamnika s [[pojačalo]]m i [[elektronika|elektronskih]] [[računalo|računala]] za [[Obrada podataka|analizu i pohranu podataka]]. Antene mogu biti poluvalni [[dipol]], takozvana Yagijeva antena, ili dipol u žarištu udubljenoga kolektora koji je najčešće [[paraboloid]]noga oblika. Po tipu rada radioteleskopi se dijele na one s radiointerferometrima, s grupnom antenom i s refleksijskim [[zrcalo]]m. Veličina ili dimenzije refleksijskoga zrcala moraju biti što veće kako bi se postiglo bolje [[Razlučivost|razlučivanje]]. Budući da su [[valna duljina|valne duljine]] radiovalova i do 100 000 puta veće od valnih duljina vidljive [[svjetlost]]i, potrebne su antene s promjerom od nekoliko desetaka [[metar]]a kako bi se dobila moć razlučivanja od nekoliko [[Stupanj (kut)|stupnjeva]], dok optički [[teleskop]]i s promjerom zrcala od približno 1 metar mogu razdvojiti (registrirati kao dva) izvore međusobno udaljene manje od jedne [[Stupanj (kut)|lučne sekunde]]. Zbog toga sve više u upotrebu ulaze prva dva tipa radioteleskopa, kojima nije uvjet velika zrcalna antena. Kod interferometarskoga tipa ([[dugobazična interferometrija]]) u najjednostavnijem slučaju koriste se dvije antene udaljene nekoliko desetaka ili stotina kilometara, koje su tijekom rada međusobno fazno koherentne ([[koherencija]]). Razmak između dviju antena ima tada istu ulogu koju u teleskopu s jednim zrcalom ima promjer zrcalne plohe. Problem je održavanje fazne koherencije na antenama zbog velike duljine [[Električni vodič|vodiča]] koji ih spajaju. Taj se razmak može bitno smanjiti upotrebom većega broja antena na relativno malenom prostoru (grupna antena). One također moraju biti međusobno u [[Faza|fazi]] te zauzimati pravilan raspored (u obliku križa, kruga, slova Y i tako dalje). Linearne su dimenzije takve grupne antene reda veličine kilometra, a moć je razlučivanja nekoliko lučnih minuta.

Radioteleskopom se registriraju valovi one valne duljine na koju je njegov [[električni krug]] ugođen. Interkontinentalni radiointerferometri postižu kutno razlučivanje bolje od 0,001″. Za opažanje [[Spektroskopija|spektralnih linija]] primjenjuju se radiospektrometri. Razvojem radioteleskopa razvila se i [[tehnika]] prijama slabih radiosignala i njihovo odvajanje od šumova. U uporabi su tehnički postupci kao što je aperturna sinteza, kojom se simuliraju veće prijamne površine i bolje razlučivanje, a u tu se svrhu koristi i [[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]]. Najveći upravljivi radioteleskop (radioteleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u [[Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku|Green Banku, SAD]]. Radioteleskop (neupravljivi) u [[Zvjezdarnica Arecibo|Arecibu, Portoriko, SAD]], promjera je 305 metara, smješten je u prirodnoj udolini, a rabi se i kao [[radar]]. Jedan je od najvećih i najosjetljivijih radiointerferometara od 27 elemenata VLA (eng. ''Very Large Array''), a nalazi se u Socorru, SAD.<ref>'''radioteleskop''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=51509] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Radioteleskop je ustvari vrsta usmjerene radijske [[antena|antene]], koja se koristi u [[radio astronomija|radioastronomiji]]. Sličan tip antena se koristi u praćenju i skupljanju podataka s [[Umjetni satelit|umjetnih satelita]] i [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]]. Razlikuju se od optičkih [[teleskop]]a, jer rade s [[radiovalovi|radiofrekvencijama]], koje su dio [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]], uz pomoć kojih mogu otkriti i dobiti podatke s radioizvora. Radioteleskopi su obično [[parabolična antena|parabolične antene]] (''tanjuri''), koji se koriste samostalno ili u zajedničkim mrežama. Radijski opservatoriji poželjno su smješteni daleko od prenapučenih gradova, da bi se izbjegla elektromagnetska [[Interferencija valova|interferencija]] s radija, televizije, [[radar]]a i ostalih odašiljača. Slično je i s optičkim teleskopima, koji imaju problema sa [[Svjetlosno onečišćenje|svjetlosnim onečišćenjem]]. Zbog toga se radio teleskopi često smještaju u doline, gdje su im okolna brda kao štitovi.

== Rani radioteleskopi ==
Prvu radioantenu, koja je mogla pronaći svemirske radioizvore, napravio je [[Karl Guthe Jansky]], [[inženjer]] u [[Bell Labs]], 1931. Jansky je ustvari dobio zadatak da pronađe izvore [[Buka|buke]], koji bi mogli ometati usluge radijskih [[telefon]]a. To je bila mreža dipola i reflektora, koja je mogla primiti kratkovalne [[radiovalovi|radiovalove]] od 20,5 M[[Hz]]. Bila je ugrađena na okretnom stolu, s promjerom oko 30 metara i visinom 6 metara. Nakon što je snimao signale par mjeseci, iz svih smjerova, svrstao je smetnje u 3 grupe: bliske [[Munja|munje]], daleke munje i nerazgovjetni neprekidni piskavi signali nepoznatog porijekla, koji su se ponavljali svakih 23 sata i 56 minuta. Kako je to vrijeme zvjezdanog dana, Jansky je zaključio da nepoznati signali dolaze negdje iz [[nebeska sfera|nebeske sfere]]. Na kraju je pronašao radioizvor u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]], a to je zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]].<ref>Jansky, Karl G.: "Radio waves from outside the solar system", journal = Nature, 1933. [http://adsabs.harvard.edu//abs/1933Natur.132...66J]</ref>

Radioamater, [[Grote Reber]], jedan je od pionira radio astronomije, i poznat je po tome što je prvi napravio ''tanjurasti'' radioteleskop, [[promjer]]a 9 metara, u dvorištu svoje kuće u [[Illinois]]u, 1937.<ref>[http://www.nrao.edu/whatisra/hist_reber.shtml] Grote Reber, 2010.</ref> Počeo je raditi na većim frekvencijama od Janskog. Razvoj [[radar]]a u Drugom svjetskom ratu pomogao je kasnijem snažnom razvoju radioastronomije.

== Vrste radioteleskopa ==
Raspon [[frekvencija]] radiovalova u [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskom spektru]] veoma je velik, tako da postoji više vrsta radioteleskopa. Za mirijametarske radiovalove od 3 do 30 m (10 – 100 MHz) uglavnom se koriste mreže usmjerenih antena, koje su slične televizijskim antenama (''riblja kost'') ili se može površina reflektora napraviti od jednostavne čelične mreže za ograde.<ref>[http://www.csiro.au/files/files/pbhq.rtf] CSIRO video transcript - The Dish turns 45 "So chicken wire surprisingly works brilliantly at wave lengths of a metre or so"</ref> Ipak dominiraju radioteleskopi ''tanjurastog'' tipa, za kraće valne duljine. [[Kut]]na [[razlučivost]] [[Parabolična antena|paraboličnog reflektora]] uglavnom ovisi o promjeru reflektora. Radioteleskopi koji rade u području radiovalova od 30 cm do 3 m (100 MHz do 1 GHz) imaju promjer reflektora do 100 m.

=== Veliki radioteleskopi ===
Svjetski najveći radioteleskop s jednim objektivom je radioteleskop [[Zvjezdarnica Arecibo|Arecibo]] u [[Portoriko|Portoriku]], s promjerom reflektora od 305 metara. Reflektor se može zakretati 20° od [[obzor]]a.<ref>[http://www.legacy.com/obituaries/stltoday/obituary.aspx?n=bill-gordon&pid=139851373 Bill Gordon (death notice)]</ref> Najveći pojedinačni radioteleskop je RATAN-600 u [[Rusija|Rusiji]], koji se sastoji od pravokutnih radioreflektora s promjerom 576 metara, od kojih je svaki reflektor usmjeren u centralni primalac signala.

Najveći radioteleskop u Europi je [[Radioteleskop Effelsberg|Effelsberg]], s promjerom reflektora od 100 metara, i bio je 30 godina najveći svjetski radioteleskop koji se mogao zakretati u svim smjerovima, dok nije u SAD-u 2000. izgrađen 2000. radioteleskop [[Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku|Green Bank]], Zapadna Virgija. Treći najveći radioteleskop zakretljiv u svim smjerovima je Lovell u Velikoj Britaniji. Četvrti po veličini je RT-70, kojih ima 3 radioteleskopa tog tipa u Rusiji. Kina je započela 2009., s gradnjom najvećeg svjetskog radioteleskopa FAST, s promjerom 500 m.<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/90001/90776/90881/6562884.html] "China starts building world's largest radio telescope", ''People Daily''</ref>

=== Radiointerferometrija ===
{{glavni|Dugobazična interferometrija}}

Zbog teškoća s postizanjem visoke [[razlučivost]]i s jednim radioteleskopom 1946. se razvila radiointerferometrija. Današnji radiointerferometri koriste udaljene radioteleskope povezane s [[koaksijalni kabel|koaksijalnim kabelima]], vodičima valova, [[optičko vlakno|optičkim vlaknima]] i ostalim prijenosnim sredstvima. Početkom 1970-ih s poboljšanjem stabilnosti prijema radio teleskopa, otvorila se mogućnost povezivanja primljenog signala iz cijelog svijeta. Umjesto korištenja fizičkog povezivanja antena, primljeni podaci su se mogli složiti zajedno, koristeći isto vrijeme, obično uz pomoć [[atomski sat|atomskog sata]]. Kod visokih [[frekvencija]], i korištenjem velikih udaljenosti između radioteleskopa, moguća je sinteza od 1 kutne milisekunde.

Tako danas imamo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] mrežu radioteleskopa koje nazivamo ''Very Long Baseline Array'' i drugu mrežu ''European VLBI'' (eng. ''Very Long Baseline Interferometry''), s radioteleskopima u Europi, Kini, Južnoj Africi i Porto Riku. Obično te dvije mreže rade posebno, ali ponekad promatraju i zajedno, kao globalni ''VLBI''. Postoji još i ''VLBI'' mreža u Australiji.<ref>[http://www.innovations-report.com/html/reports/physics_astronomy/report-25117.html A technological breakthrough for radio astronomy - Astronomical observations via high-speed data link]</ref>

== Radioizvori ==
{{glavni|Radioizvori u svemiru}}

Mnoga nebeska tijela su nevidljiva s optičkom svjetlošću, ali zato emitiraju radijaciju u području radiovalova. Najznačajniji izvori radiovalova koji se promatraju su:
* [[Sunce]];
* Zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] A, koji je i galaktički centar [[Mliječna staza|Mliječne staze]];
* Aktivne galaktičke jezgre i [[pulsar]]i, koji imaju električki nabijene čestice koje emitiraju sinhrotronu radijaciju;
* Jata [[galaksija]] u spajanju, koje emitiraju difuzne radioemisije;
* Ostatke [[supernova]] koje isto pokazuju difuzne radioemisije;
* [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]], a to je radioemisija [[crno tijelo|crnog tijela]];
* [[Jupiter]];
* [[Maglica|Maglice]] ili nebule.

== Najpoznatiji radioteleskopi==
* [[Zvjezdarnica Arecibo]]
* [[Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku|Radioteleskop Green Bank]]
* [[Radioteleskop Effelsberg]]
* [[Radioteleskop Sardinija]]
* [[Opservatorij Parkes]]
* [[Atacama Large Millimeter Array]]

{{Commonscat|Radio telescopes}}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.astronomytoday.com/astronomy/radioastro.html astronomytoday.com - "''Radio Astronomy''" by Sancar J Fredsti]
* Isaac Asimov (1979). Isaac Asimov's Book of facts; ''Sky Watchers''. New York: Grosset & Dunlap. Page 390 - 399. {{ISBN|0803893477}}

[[Kategorija:Radio astronomija]]
[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:Radioteleskopi| ]]

Radioteleskop - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica