Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:20:54Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:20
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Radiosonda'''-->~~{{Jubilarni članak\|197.000}}~~		<!--'''Radiosonda'''-->
	[[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg\|mini\|desno\|300px\|Puštanje radiosonde.]]		[[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg\|mini\|desno\|300px\|Puštanje radiosonde.]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:06:51Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:06
Redak 31:		Redak 31:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Radiosonde}}~~


	[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]		[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
	[[Kategorija:Meteorologija]]		[[Kategorija:Meteorologija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T05:12:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|197.000}}
[[datoteka:Radiosonde-start hg.jpg|mini|desno|300px|Puštanje radiosonde.]]

[[datoteka:Loran-sonde-top-view.jpg|mini|desno|300px|Radiosonda.]]

[[datoteka:Isobaren bei Orkan.png|mini|300px|desno|[[Izobare]] na [[meteorologija|meteorološkoj]] karti.]]

[[datoteka:Synoptic chart 1874.png|mini|300px|desno|[[Sinoptička karta]] [[Europa|Europe]], listopad [[1874.]]]]

'''Radiosonda''' je [[uređaj]] za određivanje [[temperatura|temperature]], [[Vlažnost zraka|vlažnosti zraka]] i [[tlak zraka|tlaka zraka]] te smjera [[vjetar|vjetra]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] do približno 40 [[kilometar]]a [[visina|visine]]. Sastoji se od mjernih osjetnika ([[senzor]]a) za mjerenje tih veličina, a podatci se prenose na [[Radio odašiljač|radio uređaj]], koji ih u [[kod]]iranom obliku šalje (emitira) [[Radioprijamnik|prijamnom]] uređaju na [[tlo|tlu]]. Uređaj u vis nosi veliki meteorološki [[balon]] pa tijekom svojega dizanja, sve do rasprsnuća balona, neprestano šalje podatke. Neki tipovi radiosondi izbacuju se iz [[zrakoplov]]a na letnim visinama putničkih zrakoplova (oko 10 kilometara) iznad [[ocean]]a, a drugi se puštaju s [[brod]]ova. Radiosondažna mjerenja takvim uređajima provode se na približno tisuću mjesta na Zemlji, u pravilu redovno dva puta dnevno, u 00 [[sat]]i i 12 sati [[Koordinirano svjetsko vrijeme|univerzalnoga vremena]] ([[UTC]]), pa se dobivaju podatci o stanju [[atmosfera|atmosfere]] iznad cijele [[Zemlja|Zemljine kugle]] koji u prvom redu služe za [[Vremenska prognoza|analizu i prognozu vremena]] te za osiguranje [[Zračni promet|zračnoga prometa]]. Visok stupanj [[Automatizacija|automatizacije]] i međunarodni sustav [[telekomunikacija]] omogućavaju dobivanje podataka u meteorološkim centrima u realnom vremenu ([[Svjetska meteorološka organizacija]]). Na malom broju mjesta puštaju se radiosonde i za mjerenje nekih sastojaka [[Onečišćavanje zraka|onečišćenja zraka]], te za mjerenje količine [[ozon]]a. <ref> '''radiosonda''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51506] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

Radiosonda je uređaj za mjerenje [[temperatura|temperature]], [[Vlažnost zraka|vlage]], [[tlak zraka|tlaka zraka]] i [[vjetar|vjetra]] ([[rutina|rutinska]] mjerenja), te drugih veličina kao što su [[ozon]], [[gradijent]] [[električno polje|električnog polja]] i [[radioaktivnost]] atmosfere. Instrument se sastoji od meteoroloških [[senzor]]a (mjernih davača), [[radio odašiljač]]a s [[baterija|baterijom]], te uređaja koji promjene meteoroloških veličina pretvara u električne veličine. Radiosonda je obješena na dužoj uzici o veliki balon napunjen [[vodik]]om, koji se podiže uvis dok ne pukne, a potom se radiosonda malim [[padobran]]om spušta na zemlju. Radiosonda se prati prijamnim uređajem za vrijeme čitave sondaže. Radiosonda mjeri više od jedne veličine tokom čitavog vremena mjerenja, pa stoga posebna naprava prebacuje ciklički jedan senzor za drugim u [[električni krug]] odašiljača. Većina radiosondi radi na [[frekvencija|frekvenciji]] od 25 do 100 M[[Hz]], neke na oko 400 MHz, a da bi mogle mjeriti i visinski vjetar. Moderne radiosonde rade na frekvenciji od 1 680 do 1 700 MHz.

== Sinoptička meteorologija ==
{{glavni|Sinoptička meteorologija}}

'''Sinoptička meteorologija''' je grana [[meteorologija|meteorologije]] koja se bavi analizom i [[Vremenska prognoza|prognozom vremena]] na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju [[atmosfera|atmosfere]] na širem području, koristeći se numeričkim metodama. Osnova je sinoptičke meteorologije uporaba podataka o [[Vrijeme (klima)|vremenu]] koji su dobiveni istodobnim mjerenjem i opažanjem sa širokoga područja neke [[država|države]], [[kontinent]]a, pa i [[Zemlja|cijeloga planeta]]. Prizemni podatci odnose se na [[mjerenje|mjerenja]] i opažanja dobivena [[standard]]nim međunarodno prihvaćenim metodama na visini od 2 metra nad tlom u [[Meteorološka postaja|meteorološkim postajama]] (u sinoptičkoj mreži postaja svaka 3 [[sat]]a), dok visinska mjerenja ponajprije obuhvaćaju radiosondažna mjerenja slobodne atmosfere sve do približno 30 ili do 40 [[kilometar]]a ([[aerologija]]), koja se provode dva puta na dan, i to u 00 i 12 sati po [[Koordinirano svjetsko vrijeme|svjetskom vremenu]] ([[GMT]]). Osim toga već velik broj komercijalnih zrakoplova provodi radiosondažna mjerenja nad [[ocean]]ima, gdje je aktivno i više tisuća usidrenih i plovećih bova koje provode meteorološka i [[Oceanografija|oceanografska]] mjerenja.

=== Sinoptička metoda ===
Tom se metodom podaci meteoroloških mjerenja, prikazani na sinoptičkim kartama, sintetiziraju u neki dinamički logičan model atmosfere, pa se [[ekstrapolacija|ekstrapolacijom]] ranijeg toka atmosferskih procesa, usporedbom s razvojem sličnih vremenskih prilika u prijašnjim razdobljima, i prema vremenskim promjenama koje se očekuju na osnovi kvalitativnofizikalnog zaključivanja, procjenjuju najvažnija svojstva budućih vremenskih prilika. U ta svojstva spadaju: položaj i jakost (intenzitet) [[ciklona]], [[anticiklona]], [[Atmosferska fronta|atmosferskih fronta]], [[Strujanje zraka|strujanja zraka]] u gornjim slojevima [[troposfera|troposfere]] i tako dalje. Zatim se iz tako predviđenih svojstava vremena izvedu zaključci o [[Meteorološke pojave|meteorološkim pojavama]] kao što su [[oborine]], [[temperatura]], tip [[naoblaka|naoblake]], [[vjetar]] i tako dalje, primjenjujući različite modele i uzimajući u obzir djelovanje [[Sunčevo zračenje|zračenja Sunca]] i [[Dugovalno zračenje Zemlje|Zemlje]], [[Prijenos topline|prijenosa (advekcije) topline]] u zračnoj masi, [[Topografija|topografskih]] utjecaja na zračna strujanja i tako dalje.

Danas se svakodnevno dobiva veoma mnogo meteoroloških i aeroloških podataka o stanju atmosfere, ali je sinoptička metoda u stanju da uzme u obzir i da iskoristi samo manji dio od tog obilja informacija.

Do pedesetih godina 20. stoljeća upotrebljavale su se za predviđanje vremena samo poluempiričke (poluiskustvene) metode. Razvojem elektroničke obrade podataka postepeno su se počeli upotrebljavati objektivniji postupci prognoziranja vremena, ali još i danas u nekim zemljama poluempiričke metode služe za kratkoročne i srednjeročne prognoze, postižući točnost od oko 80%. Međutim, ako se barički sustavi naglo mijenjaju, poluempiričke metode obično ne daju ispravno predviđanje vremena.

=== Numeričke metode ===
Jedan od osnivača moderne meteorologije, Norvežanin Jacob Bjerknes, postavio je početkom 20. stoljeća matematičke osnove za izradu objektivnog predviđanja budućeg stanja atmosfere na osnovi sadašnjeg stanja. Matematički model takve numeričke metode, zasnovane na zakonima [[mehanika fluida|mehanike fluida]] i [[termodinamika|termodinamike]], razradio je već engleski meteorolog [[Lewis Fry Richardson|L. F. Richardson]], ali je u to doba takav model bio praktički neupotrebljiv, jer se nije raspolagalo s dovoljno polaznih podataka o stanju atmosfere (meteoroloških postaja je u to vrijeme bilo relativno malo, a aerološke stanice nisu ni postojale), a nisu postojali ni računski strojevi sposobni da u dovoljno kratkom roku riješe ogroman broj jednadžbi. Tek kad se nakon Drugog svjetskog rata naglo povećala i proširila mreža meteoroloških i aeroloških stanica, uz istodobno brzi razvoj tehnike meteoroloških i aeroloških mjerenja i tehnike informacija, te kad su se u meteorološkim centrima počela upotrebljavati elektronička računala velikog učina (kapaciteta) i velike brzine, stvoreni su uvjeti za praktičnu primjenu numeričkih metoda predviđanja vremena. Od tada predviđanje stanja atmosfere koristi numeričku analizu i proračunavanje na osnovi jednadžbi gibanja atmosfere (hidrodinamička metoda), ili statističkom obradom podataka o ponašanju vremena (statistička metoda). <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Radiosonde}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]
[[Kategorija:Meteorologija]]

Radiosonda - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica