WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T05:19:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]
[[Datoteka:LEUPowder.jpg|mini|desno|250px|[[Žuti kolač]] je pročišćeni koncentrat [[uranij]]eve [[Mineralne sirovine|rude]], koji sadrži uglavnom uranijev [[oksidi|oksid]] U3O8 (70% do 90%).]]
[[Datoteka:Americium-241.jpg|mini|desno|250px|Americij-241 koji se stavlja u detektore dima.]]
[[Datoteka:Geiger.png|mini|desno|250px|[[Datiranje ugljikom-14]] je metoda koja koristi prirodni izotop [[ugljik-14|ugljika-14]] da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. [[Ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]]]]
[[Datoteka:Tc99minjektion.jpg|mini|desno|250px|Ubrizgavanje tehnecija-99m.]]

'''Radionuklid''', '''radioaktivni element''' ili '''radioizotop''' je [[nuklid]] kod kojeg postoji višak [[masa|mase]] ili [[energija|energije]], pa stabilnost postiže [[radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]]: [[alfa raspad]], [[beta raspad]] (beta minus i beta plus), [[Gama-čestica|gama zračenje]], [[elektronski uhvat]] i drugi. Nuklid je [[atom]] [[Kemijski element|kemijskog elementa]] za koji je točno poznat ne samo redni ili [[atomski broj]] ''Z'', već i ukupan broj [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[neutron]]a) u [[Atomska jezgra|atomskoj jezgri]]. Prema svojstvima jezgre, nuklidi se dijele na stabilne i nestabilne. Nestabilni nuklidi ili radionuklidi pokazuju svojstvo radioaktivnosti i njihova se količina u uzorku tijekom vremena smanjuje prema zakonitostima radioaktivnoga raspada.

==Podjela radionuklida==
Preko 60 radioaktivnih elemenata ili radionuklida se može naći u prirodi i oni se mogu svrstati u tri kategorije: <ref> [http://www.zpr.fer.hr/static/erg/2001/kovac/b2.html] "Radionuklid", www.zpr.fer.hr, 2001.</ref>
* Praiskonski radionuklidi - radioaktivni elementi koji postoje od nastanka [[Zemlja|Zemlje]];
* Kozmogenički radionuklidi - nastali kao posljedica [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]];
* Radionuklidi nastali ljudskom aktivnošću
Radioaktivni elementi se često nazivaju radioaktivni izotopi, radionuklidi ili jednostavno nuklidi. Postoji preko 1500 različitih radioaktivnih nuklida. Oni se označavaju pomoću [[Kemijski simboli|kemijskog simbola]] i [[Relativna atomska masa|atomske mase]]. Radionuklidi se nalaze u zraku, vodi, tlu i u nama i oni su proizvod nas i naše okoline. Svaki dan mi unosimo u svoje tijelo nuklide putem zraka kojeg dišemo, hrane koju jedemo, vode koju pijemo. Radioaktivnost nalazimo u tlu, stijenama, vodi oceana i svakoj građevini i kući. Ona je svuda. Ne postoji mjesto na zemlji gdje možemo pobjeći od prirodne radioaktivnosti.

Prosječna [[ekvivalentna doza]] iznosi oko 3 [[Sievert (jedinica)|mSv]] po osobi godišnje. Oko 82% od ukupne primljene [[Apsorbirana doza|apsorbirane doze]] uzrokuju prirodni izvori zračenja, od kojega je najveći dio od [[radon]]a. Ostatak od 18% zračenja dolazi od umjetnih izvora. To su prije svega [[Dijagnostika|medicinske dijagnoze]] i tretmani. <ref> [http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref>

===Praiskonski radionuklidi===
Praiskonski radionuklidi postoje od [[Postanak Zemlje i prvi tragovi života|postanka svijeta]]. Oni su dugoživući radionuklidi sa [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] reda veličine 100 milijuna godina. Aktivnost radionuklida koji postoje dulje od 30 vremena vlastitih poluživota je nemjerljiva. Potomci i produkti raspada praiskonskih nuklida također spadaju u praiskonske nuklide. Primjeri praiskonskih radionuklida su:
*uranij-235 (vrijeme poluraspada je 7,04 x 108 godina): ima ga u prosjeku oko 0,72% od ukupne količine prirodnog uranija (u nalazištima i rudnicima [[uranij]]a); <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>
*[[uranij]]-238 (vrijeme poluraspada je 4,47 x 109 godina): ima ga u prosjeku oko 99,27% od ukupne količine prirodnog uranija (u nalazištima i rudnicima uranija); ima ga 0,00005% do 0,00047% u uobičajenim vrstama stijena;
*[[torij]]-232 (vrijeme poluraspada je 1,41 x 1010 godina): ima ga od 0,00016 do 0,002% u uobičajenim vrstama stijena sa uobičajenim prosjekom od 0,00107%;
*radij-226 (vrijeme poluraspada je 1,6 x 103 godina): ima ga oko 16 [[Bekerel|Bq]]/[[kilogram|kg]] u [[Vapnenac|vapnencu]] i 48 Bq/kg u [[Vulkansko staklo|vulkanskim stijenama]];
*[[radon]]-222 (vrijeme poluraspada je 3,82 dana): to je [[plemeniti plin]], a godišnji prosjek koncentracije u zraku 0,6 Bq/m3 do 28 Bq/m3;
*[[kalij]]-40 (vrijeme poluraspada je 1,28 x 109 godina): ima ga u tlu od 0,037 do 1,1 Bq/g. Prosječna ekvivalentna doza zbog prirodne radioaktivnosti (kalij-40, ugljik-14) ljudskog tijela je 0,40 mSv/godinu.
Neki nuklidi imaju više koraka pri raspadanju tako da od njih kroz vrijeme nastaju mnogi drugi nuklidi. Na primjeru torija vidimo vremenski slijed raspadanja, odnosno promjene nuklida jednog u drugi: Th-232 --> Ra-228 --> Ac-228 --> Th-228 --> Ra-224 --> Rn-220 --> [[Po]]-216 --> Pb-212 --> Bi-212 --> Po-212 --> [[Pb]]-208 (stabilan). Neki od takvih nuklida su: [[V]]-50, [[Rb]]-87, [[Cd]]-113, [[In]]-115, [[Te]]-123, [[La]]-138, [[Ce]]-142Ce, [[Nd]]-144, [[Sm]]-147, [[Gd]]-152, [[Hf]]-174, [[Lu]]-176, [[Re]]-187, [[Pt]]-190, Pt-192, [[Bi]]-209.

===Kozmogenički radionuklidi===
[[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] ispunjava cijeli svemir, a potječe uglavnom izvan [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Zračenje se javlja u više oblika, od brzih teških čestica pa do visokoenergetskih [[foton]]a i [[mion]]a. Na gornje slojeve atmosfere djeluju različite vrste zračenja, gdje se stvaraju kozmogenički radioaktivni nuklidi. Oni mogu biti dugoživući, ali su uglavnom kraćeg poluživota od praiskonskih nuklida. Primjeri učestalijih kozmogeničkih radionuklida su: <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Nuklearna elektrana Krško, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>

* [[ugljik-14]] (vrijeme poluraspada je 5730 godina): nastaje međudjelovanjem kozmičkih zraka, a prirodna radioaktivnost je oko 0,22 Bq/g. Koristi se često u [[arheologija|arheologiji]] za određivanje starosti organskih tvari metodom [[Datiranje ugljikom-14|datiranja ugljikom-14]];
* [[tricij]] ili H-3 (vrijeme poluraspada je 12,3 godina): nastaje međudjelovanjem kozmičkih zraka s [[dušik]]om i [[kisik]]om; ima ga u ručnim satovima za gledanje brojčanika po noći ([[beta svjetlost]]); prirodna radioaktivnost je oko 1,2 x 10-3 Bq/kg;
* [[berilij]]-7 (vrijeme poluraspada je 53,28 dana): nastaje međudjelovanjem kozmičkih zraka s dušikom i kisikom; prirodna radioaktivnost je oko 0,01 Bq/kg.
Postoje još mnogi kozmički radionuklidi, neki od njih su: [[Be]]-10, [[Al]]-26, [[Cl]]-36, [[Kr]]-80, [[Si]]-32, [[Ar]]-39, [[Na]]-22, [[S]]-35, Ar-37, [[P]]-33, P-32, [[Mg]]-38, [[Na]]-24, S-38, [[Si]]-31, [[F]]-18, Cl-39, [[Cl]]-38, Cl-34m (oznaka m je za metastabilno stanje).

===Radionuklidi nastali ljudskim djelovanjem===
Ljudi koriste radioaktivnost oko stotinu godina i kroz to vrijeme neki radionuklidi su nastali ljudskim djelovanjem. Količine takvih nuklida su manje nego količine kozmogeničkih radionuklida. Oni obično imaju kraće vrijeme poluraspada od praiskonskih i kozmogeničkih nuklida. Zabranom testiranja [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] iznad površine zemlje, zabilježen je pad tako nastalih radionuklida. Evo nekih od nuklida koji su nastali ljudskim djelovanjem: <ref> [http://genom.mefst.hr/katedre/MEDFIZBIOFIZ_Fizika%20slikovne%20dijagnostike.pdf] "Fizika - Slikovne dijagnostike za medicinare", Davor Eterović, 2011.</ref>
* [[tricij]] ili H-3 (vrijeme poluraspada je 12,3 godina): nastao testiranjem oružja i u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]; nastao proizvodnjom nuklearnog oružja;
* [[jod]]-131 (vrijeme poluraspada je 8,04 dana): produkt [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]] u reaktorima i testiranju oružja; medicinsko liječenje bolesti [[Štitna žlijezda|štitne žlijezde]];
* jod-129 (vrijeme poluraspada je 1,57 x 107 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
* [[cezij]]-137 (vrijeme poluraspada je 30,17 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
* [[stroncij]]-90 (vrijeme poluraspada je 28,78 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
* [[tehnecij]]-99m (vrijeme poluraspada je 6,03 sati): produkt raspada [[Mo]]-99, koristi se u dijagnostičke svrhe ([[radiologija]] – nuklearna medicina);
* tehnecij-99 (vrijeme poluraspada je 2,11 x 105 godina): produkt raspada tehnecija-99m
* [[plutonij]]-239 (vrijeme poluraspada je 2,41 x 104 godina): nastaje neutronskim bombardiranjem uranija-238 ((U-238 + n--> U-239--> Np-239 +ß--> Pu-239+ß)

==Popis dostupnih radionuklida na tržištu==

===Za dobivanje samo gama zračenja===

{| class="wikitable" Border="1"
|-
! Radionuklid
! [[Radioaktivnost]]
! [[Vrijeme poluraspada]]
! Energija (K[[eV]])
|-
| [[Barij]]-133
| 1 [[Kiri|μCi]]
| 10,7 godina
| 81,0, 356,0
|-
| [[Kadmij]]-109
| 1 μCi
| 453 dana
| 88,0
|-
| [[Kobalt]]-57
| 1 μCi
| 270 dana
| 122,1
|-
| [[Kobalt]]-60
| 1 μCi
| 5,27 godina
| 1173,2, 1332,5
|-
| [[Europij]]-152
| 1 μCi
| 13,5 godina
| 121,8, 344,3, 1408,0
|-
| [[Mangan]]-54
| 1 μCi
| 312 dana
| 834,8
|-
| [[Natrij]]-22
| 1 μCi
| 2,6 godina
| 511,0, 1274,5
|-
| [[Cink]]-65
| 1 μCi
| 244 dana
| 511,0, 1115,5
|-
| [[Tehnecij]]-99m
| 1 μCi
| 6,01 sati
| 140
|}

===Za dobivanje samo beta-čestica===

{| class="wikitable" Border="1"
|-
! Radionuklid
! Radioaktivnost
! Vrijeme poluraspada
! Energija (KeV)
|-
| [[Stroncij]]-90
| 0,1 μCi
| 28,5 godina
| 546,0
|-
| [[Talij]]-204
| 1 μCi
| 3,78 godina
| 763,4
|-
| [[Ugljik-14]]
| 10 μCi
| 5730 godina
| 49,5 (prosječno)
|}

===Za dobivanje samo alfa-čestica===

{| class="wikitable" Border="1"
|-
! Radionuklid
! Radioaktivnost
! Vrijeme poluraspada
! Energija (KeV)
|-
| [[Polonij]]-210
| 0,1 μCi
| 138 dana
| 5304,5
|}

===Za dobivanje više različitih elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja===

{| class="wikitable" Border="1"
|-
! Radionuklid
! Radioaktivnost
! Vrijeme poluraspada
! Energija (KeV)
|-
|[[Cezij]]-137
| 1, 5, 10 μCi
| 30,1 godina
| Gama i beta raspad
| G: 32, 661,6 B: 511,6, 1173,2
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Nuklearna kemija]]

Radionuklid - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica