WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T08:09:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Radium Dial.jpg|mini|desno|300px|Najranija primjena radioluminescencija jest premazivanje brojčanika i kazaljki [[Sat (instrument)|satova]].]]

[[datoteka:Gaseous tritium light source.jpg|mini|desno|300px|Radioluminiscencija se koristi i kao izvor [[svjetlost]]i.]]

[[datoteka:Polarlicht 2.jpg|300px|desno|mini|[[Polarna svjetlost]] je također radioluminescencija.]]

[[datoteka:SGCat24454-scint-gris.noirEtBlanc.jpg|mini|desno|250px|[[Scintilacija|Scintilatorski]] [[kristal]] okružen s raznim scintilatorskim uređajima.]]

'''Radioluminiscencija''' je vrsta [[Luminiscencija|luminiscencije]] koja je izazvana [[ionizirajuće zračenje|ionizirajućim zračenjem]]. Omogućuje nam prepoznavanje i određivanje vrste [[Minerali|minerala]], strukture njihova raste, područje izmjene u mineralnim fazama te pojava izdvajanja. Radioluminescencija je pobuđena [[radioaktivnost|radioaktivnim]] [[Alfa-čestica|alfa]], [[Beta-čestica|beta]] i [[Gama-čestica|gama zrakama]]. Pokus [[Antoine Henri Becquerel|A. H. Becquerela]] iz 1896. doveo je kasnije do njihovog otkrića. To su [[zraka|zrake]] koje su spontano [[emisija|emitirane]] iz [[atomska jezgra|atomskih jezgara]] [[uranij]]a, [[radij]]a, [[torij]]a i drugih radioaktivnih tvari. Najranija primjena radioluminescencija jest premazivanje brojčanika i kazaljki [[Sat (instrument)|satova]] i [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]] tako da su bili vidljivi u mraku. [[Premaz]] je bio smjesa [[fosfor]]a i luminescentnih radioaktivnih tvari. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Scintilacija ==
{{Glavni|Scintilacija}}

'''Scintilacija''' je iskričavo svjetlucanje, prouzročeno bombardiranjem luminescentnih kristala [[alfa čestica]]ma, vidljivo tek očima prilagođenim na mrak. Odvojeni bljeskovi dokaz su da je tvar pobuđena određenim (diskretnim) [[čestica]]ma. Na temelju te pojave načinjeni su scintilacijski [[detektor]]i radioaktivnog zračenja.

== Polarna svjetlost ==
{{Glavni|Polarna svjetlost}}

'''Polarna svjetlost''' je također radioluminescencija. [[Elementarna čestica|Elementarne čestice]] sa [[Sunce|Sunca]] zbog svoga [[električni naboj|električnog naboja]] otklonjene su [[Zemljino magnetsko polje|magnetskim poljem Zemlje]] i kreću se prema [[Magnetski pol|magnetskim polovima]]. U međudjelovanju (interakciji) s [[molekula]]ma [[zrak]]a one stvaraju [[Raspršenje|raspršene]] pljuskove [[mezon]]a, [[elektron]]a, [[foton]]a i drugih sekundarnih čestica. Ove čestice pobuđuju [[plin]]ove u [[atmosfera|atmosferi]] uz raznobojnu [[Fluorescencija|fluorescentnu emisiju]].

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: [[bioluminiscencija]], elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Luminiscencija]]

Radioluminiscencija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica