<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Radio</id>
	<title>Radio - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Radio"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radio&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T11:44:52Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radio&amp;diff=25836&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Radio&amp;diff=25836&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-07T02:07:47Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Radio&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Radio receiver 07.jpg|mini|250px|Radio iz 1920. godine]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Radio&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, u starijoj literaturi &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;krugoval&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;,&amp;lt;ref&amp;gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;amp;id=elhvXxQ%3D Hrvatski jezični portal], pristupljeno 21. rujna 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt; bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala [[elektromagnetski valovi| elektromagnetskim valovima]] čije su [[frekvencija | frekvencije]] niže od frekvencije vidljive [[svjetlost]]i. [[Radio valovi|Radiovalovi]] putuju kroz homogen [[prostor]] ([[zrak]] ili [[vakuum]]) pravocrtno, u svim pravcima. Ako postoje diskontinuiteti, kao što je [[ionosfera]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]], dolazi do odbijanja, a isto takvo odbijanje se događa i od površine [[Zemlja|Zemlje]]. Kada se radiovalovi usmjere prema [[komunikacijski satelit|komunikacijskom satelitu]], oni se tu hvataju, pojačavaju i odašilju natrag prema Zemlji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Informacija]] se prenosi sustavnim mijenjanjem neke osobine radiovalova, kao što je [[amplituda]], [[frekvencija]] ili [[faza]]. To se mijenjanje zove [[modulacija]]. Takav električni signal se onda uvodi u [[rezonantni sklop]] koji je priključen na [[radio odašiljač]], odakle se odašilju radiovalovi u prostor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada se [[električni vodič]] nađe u [[elektromagnetsko polje|elektromagnetskome polju]] radiovalova, ono [[elektromagnetska indukcija|inducira]] [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u vodiču. To se može detektirati i transformirati u zvuk ili drugi signal koji nosi informaciju na način da se prvo uhvati što veća količina [[energija|energije]] radiovalova u [[antena|antenu]] prijemnika, a zatim izvrši proces obrnut od modulacije - [[demodulacija]]. Potom se dobije električni signal koji sadrži neku korisnu informaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Pronalazak ==&lt;br /&gt;
*  Stvoren je 1913. pokraj New Yorka, a redovito je prenošenje počelo u SAD-u 1920 . &lt;br /&gt;
* [[David E. Hughes]] je prvi prenio [[Morseov kod]] bežično [[1878.]] godine. Međutim, njegov rad nije ispunio zahtjeve u vezi poznavanja prirodnog principa ili procesa koji je predmet novog fenomena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Između [[1893.]] i [[1894.]] Roberto Landell de Moura, brazilski svećenik i znanstvenik, vršio je eksperimente. Nije objavio svoje rezultate do [[1900.]], ali je kasnije pribavio brazilske i američke patente.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Aleksandar Stepanovič Popov je 1894. napravio prvi [[uređaj]] koji je u prijamnom sklopu sadržavao [[koherer]]. Ovaj uređaj je opisan kao detektor munja i predstavljen je Ruskom fizičkom i kemijskom društvu [[7. svibnja]] [[1895.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Nikola Tesla]] službeni je pronalazač radija. On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio frekvencija, princip usklađenih rezonantnih sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni te javno predstavio principe radija i prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj pronalazak je [[1897.]] godine dobio patent br. 645576 za uređaj opisan kao &amp;#039;&amp;#039;sustav za bežični prijenos podataka&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Guglielmo Marconi]] jedan je od pionira [[radiotelegrafija|radiotelegrafije]]. Ostvario je prvi prijenos radiovalova preko [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i [[1909.]] godine dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za taj doprinos znanosti. Osnovao je prvu tvrtku koja se bavila komercijalnom uporabom radio prijenosa. Do [[1943.]] godine smatran je izumiteljem radija, kada mu je Vrhovni sud oduzeo patentno pravo i dodijelio ga Nikoli Tesli.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Reginald Fessenden]] i [[Lee De Forest]] pronašli su princip amplitudske modulacije, pa je tako više radio stanica moglo slati signale i istovremeno biti prisutno u eteru (za razliku od prijašnjeg običnog radija gdje je samo jedna radio stanica zauzimala cijeli raspon [[spektar|spektra]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Edwin Armstrong otkrio je radio s frekvencijskim modulacijama, pa je signal postao otporniji na smetnje prouzročene električnom opremom i atmosferskim utjecajima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Elektromagnetski spektar ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Electromagnetic-Spectrum.png|200px|Elektromagnetski spektar|mini|desno]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
radiovalovi su oblik elektromagnetskog zračenja koje se stvara kada [[električni naboj|električki nabijen]] objekt (u radio prijenosu elektron) ubrza s frekvencijom koja leži u radiofrekvencijskom opsegu elektromagnetskog spektra (RF). U radiju ovo ubrzavanje izaziva izmjenična struja u anteni. radiovalovi zauzimaju raspon od nekoliko desetina herca do 300 GHz, iako komercijalno važne primjene koriste mali dio ovog spektra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Ekstremno niska frekvencija (ELF)&lt;br /&gt;
| 3 Hz - 30 Hz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Super niska frekvencija (SLF)&lt;br /&gt;
| 30 Hz - 300 Hz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ultraniska frekvencija (ULF)&lt;br /&gt;
| 300 Hz - 3 kHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Vrlo niska frekvencija (VLF)&lt;br /&gt;
| 3 kHz - 30 kHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Niska frekvencija (LF)&lt;br /&gt;
| 30 kHz - 300 kHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Srednja frekvencija (MF)&lt;br /&gt;
| 300 kHz - 3 MHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Visoka frekvencija (HF)&lt;br /&gt;
| 3 MHz - 30 MHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Vrlo visoka frekvencija (VHF)&lt;br /&gt;
| 30 MHz - 300 MHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ultravisoka frekvencija (UHF)&lt;br /&gt;
| 300 MHz - 3 GHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Supervisoka frekvencija (SHF)&lt;br /&gt;
| 3 GHz - 30 GHz&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstremno visoka frekvencija (EHF)&lt;br /&gt;
| 30 GHz - 300 GHz&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostale vrste elektromagnetskog zračenja, s frekvencijama iznad radiofrekvencijskog spektra, su [[mikrovalovi]], [[infracrveno zračenje]], vidljiva svjetlost, [[ultraljubičasto zračenje]], [[x-zrake]] i [[gama zračenje]]. Pošto je energija pojedinačnog [[foton]]a u radiofrekvencijskom spektru premala da ukloni elektron iz atoma, radiovalovi se klasificiraju kao [[neionizirajuće zračenje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
*[[Internet radio]]&lt;br /&gt;
* [[Radiovalovi]]&lt;br /&gt;
* [[Vojni radiosustavi]]&lt;br /&gt;
* [[SETI]]&lt;br /&gt;
* [[Radiostanica]]&lt;br /&gt;
* [[Bežične mreže]]&lt;br /&gt;
* [[Radar]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm Povijest radija u Hrvatskoj]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Telekomunikacije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Radio]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>