WikiSysop: skini nepotrebne znakove

2022-03-16T11:54:36Z

skini nepotrebne znakove

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 11:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Raci'''-->'''~~Raci''' (srp. ''Раци'', mađ. ''Rác'', ''Rácok'', nje. ''Raizen'', eng. ''Ratzians'', ''Rascians'', lat. ''Rasciani'') je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje [[Južni Slaveni\|južnih Slavena]]. U velikom dijelu se to odnosilo na [[Srbi\|Srbe]] (SrBač) ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o [[Hrvati\|Hrvatima]] (HrVač) a u to su spadale i skupine [[Bugari\|Bugara]] <ref>{{cite journal \|title=The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848) \|last=Trócsányi \|first=Zs. \|journal=Etudes historiques hongroises \|year=1985 \|language=English \|pages=p. 542 }}</ref> (BUGrač ili BULrač).		Raci''' (srp. ''Раци'', mađ. ''Rác'', ''Rácok'', nje. ''Raizen'', eng. ''Ratzians'', ''Rascians'', lat. ''Rasciani'') je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje [[Južni Slaveni\|južnih Slavena]]. U velikom dijelu se to odnosilo na [[Srbi\|Srbe]] (SrBač) ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o [[Hrvati\|Hrvatima]] (HrVač) a u to su spadale i skupine [[Bugari\|Bugara]] <ref>{{cite journal \|title=The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848) \|last=Trócsányi \|first=Zs. \|journal=Etudes historiques hongroises \|year=1985 \|language=English \|pages=p. 542 }}</ref> (BUGrač ili BULrač).

	Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao [[Ivan Crni]] sa sjedištem u [[Subotica\|Subotici]].		Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao [[Ivan Crni]] sa sjedištem u [[Subotica\|Subotici]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T10:45:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Raci''' (srp. ''Раци'', mađ. ''Rác'', ''Rácok'', nje. ''Raizen'', eng. ''Ratzians'', ''Rascians'', lat. ''Rasciani'') je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje [[Južni Slaveni|južnih Slavena]]. U velikom dijelu se to odnosilo na [[Srbi|Srbe]] (SrBač) ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o [[Hrvati|Hrvatima]] (HrVač) a u to su spadale i skupine [[Bugari|Bugara]] <ref>{{cite journal |title=The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848) |last=Trócsányi |first=Zs. |journal=Etudes historiques hongroises |year=1985 |language=English |pages=p. 542 }}</ref> (BUGrač ili BULrač).

Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao [[Ivan Crni]] sa sjedištem u [[Subotica|Subotici]].

Prema [[Ivan Belostenec|Ivanu Belostencu]] Raci se povezuju sa [[Vlasi|Vlasima]] ’Vlah’ tumačen latinskim izrazima ‘Valachus, Rascinus, Trax, Tracus, Thr(a)cis’. Za Belostenca bi Vlah i Rašanin (Rascianus) bili sinonimi za stanovnike antičke [[Tracija (regija)|Trakije]] ili jednim dijelom naroda starih [[Tračani|Tračkih]] plemena.

Podrijetlo imena Rac najvjerojatnije je od [[Raška|Raške]], jer su prve seobe Srba na područje Ugarske bile još u srednjem vijeku. Budući da su Srbi u pojedinim područjima bili brojni, a jezici južnih Slavena su Mađarima svi izgledali slično, odnosno nisu ih znali razlikovati zbog velike različitosti [[mađarski jezik|mađarskog]] od slavenskih jezika, Mađari su tim imenom nazivali sve južne Slavene, što je ušlo i u povijesne dokumente. Kod podunavskih Hrvata, koji su bili integrirani u mađarsko društvo, oni su doživljavali ime Rac kao zajedničko ime svim južnim Slavenima, pa se događalo da su ga i sami dijelom prihvaćali, a nekima su vlasti to ime nametnule <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca {{pdf}}</ref>. Potvrda tome da su to ime prihvaćali kao općenitiju oznaku sebe kao južnih Slavena, a ne kao Srba se vidi po tome što su srpsko ime odbijali. Iz istih razloga je neprihvatljivo poistovjećivati nazive Rac i Srbin u analizi povijesnih dokumenata, niti tumačiti pojam "katolički Rac" kao "katolički Srbin", što je česta praksa u mađarskoj i srpskoj historiografiji.''" <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34449 Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007.] Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf. </ref>.

Drugu teoriju, koju historiografija uglavnom ne prihvaća, iznio je [[Matija Evetović]]. On je ime "Rac" i pridjev "racki" izveo od pridjeva "hrvatski", sukladno pravilima govora tamošnjih bunjevačkih Hrvata ''hrvatski''->''rvacki''->''racki''.

Danas se to ime održalo u toponimima, a kod Hrvata označava etničku skupinu [[racki Hrvati|rackih Hrvata]].

<gallery>
Image:Rascia01.jpg
Image:Rascia Banat01.jpg
Image:Blaeu 1645 - Walachia Servia Bulgaria Romania.jpg
Image:Rascia Banat02.jpg
Image:Rasciani Banat.JPG
Image:Sclavonia Croatia Bosnia Dalmatia 1609.jpg
Image:Sclavonia Croatia Bosnia Dalmatia 1643-50.jpg
Image:Ratzen Stadt01.jpg
</gallery>

== Bilješke ==
{{izvori}}

[[Kategorija:južni Slaveni]]
[[Kategorija:Mađarska]]

Raci - Povijest promjena

WikiSysop: skini nepotrebne znakove

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica